Oznake

, , , ,

O propasti Zagrebačkog Velesajma (ZV) danas piše vecernji.hr

Uglavnom reakcija je to na postepeno propadanje te institucije – sajma u Hrvatskoj – čemu svjedoči otkazivanje svih većih sajmova, loše stanje samog objekta, velik broj zaposlenih koji strahuju za svoj posao i egzistenciju čekajući neku pametnu odluku Uprave koja im je kriva za cjelokupno stanje.

To stanje zabrinjava i Upravu ZV koja za sve krivi politiku bez vizije, a vizija Uprave ide u smjeru nužnosti izvlačenja vrijednosti iz samog zemljišta na kojem paviljoni leže kao guska na zlatnom jajetu prije nego li se sve uruši i propadne. Možda to i nije loša ideja, ne zbog urušavanja zgrada jer bi se one ionako morale srušiti da netko na toj zemlji sagradi nešto drugo, već zbog samog izostanka smisla forsiranja aktivnosti vezanih za fair trading u Hrvatskoj.

Kako bismo bolje razumijeli razloge lošeg stanja ZV treba znati da ostalim sajmovima na listi velesajamskih gradova ne ide nimalo loše, dapače. Većina sajmova diljem Europe ostvaruje odlične rezultate, prije svega na konto posjećenosti i ostvarenih velikih poslova. Posjećenost u ovom slučaju ne znači samo broj posjetitelja koji se šeću među štandovima već i sama populacija izlagača. Pravi trgovinski sajmovi tako su u biti zatvoreni samo za tvrtke, a u HR takvog nije bilo već godinama. Svi su kategorizirani kao mješoviti pa privlače sve i svakoga i uglavnom se ne ostvaruje nikakva trgovina (npr. Siemens izlaže novi MR, a njega radoznalo promatra umirovljenik iz Sloboštine).

Primjer je naravno hipotetski jer takve tvrtke već godinama nisu izlagale na ZV, a zašto i bi kada nema prilika na našem tržištu koje bi ih privukle. Ostaju tako jedino aktivni potrošački sajmovi koji promet ostvaruju na konto malih transakcija građana posjetitelja – Dani ljepote, Ambienta, Interliber, Eros4U i slični. No i oni su ugroženi. Male transakcije građana također stagniraju pa tako nije održan Božićni sajam 2011 jer njegov najveći izlagač – lunapark – nema računicu, a isto se sprema i nadolazećem Autoshowu.

Trgovinski sajmovi služe za dogovaranje velikih poslova s velikom vrijednošću. Na površinu sada izlazi osnovna razlika između onoga što se dešava zadnjih 10 godina na ZV i europskih sajmova. Analogno tome možemo reći da kod nas nema velikih poslova pa i ZV polako gubi svoj smisao postojanja. Propast ZV govori i o tome koliko je naše tržište zanimljivo stranim tvrtkama – nimalo.

U toj priči malo što može učiniti uprava ZV, koju radnici krive za stanje, ili država petljanjem u problem na način da samu sebe isključi kao uzrok problema. Dok promatramo otkinuti ud slobode hrvatskog gospodarstva (ZV) ne vidimo kako nam stradalnik (gospodarstvo) polako gubi svijest zbog nedostatka krvi koja mu istječe iz nastale rane.

Svako dobro,
vaš Kapitalac