Oznake

, , , , ,

Vlada u posljednjih mjesec dana života svim silama pokušava namaknuti novac u proračun. Priprema se podizanje stope PDV-a te uvođenje poreza na imovinu. Oba poteza služe da bi država izvukla novac građana iz njihovih đepova te ga prebacila sebi na račun i raspolaganje – prava otimačina.

Usput možete čuti predstavnika financijskog resora g. Linića kako širi propagandne poruke građanima o tome kako je potrebno uspostaviti povjerenje na relaciji građani>vlada i da je potrebno da građani shvate (ili jednostavno samo prihvate) kako vlast zna upravljati njihovim novcem bolje od njih samih te da je, analogno tome, novcu bolje u državnoj blagajni nego u njihovim novčanicima (ili štednji). Tim riječima opravdava poteze izvlačenja novca građana iz prvog pasusa.

Danas je službeno i započela bitka za štedne uloge građana koji se nalaze po bankama. Radi se o pozamašnom iznosu od 160mlrd HRK. Prilično intrigantna cifra, osobito ako ste u poziciji ministra financija koji krpa proračunski deficit. Lova mu treba hitno pa je odlučio najaviti izdavanje državnih obveznica, čiji prinos je bolji od kamata koje na štednju daju banke, ne bi li povukao taj novac u svoj resor. I tako počinje državna propaganda i ministrovo pljuvanje po bankama ne bili dodatno zgadio njihov rating u očima građana uz istovremeno pozivanje na prebacivanje novca u državnu obveznicu. Građani bi zauzvrat od države dobili komad papira i garanciju da će im država plaćati godišnju kamatu, sada je cca 7%, a po dospijeću vratiti početni ulog. Radi se o dugoročnim obveznicama pa biste svoju glavnicu vidjeli ponovno za cca 10 ili više godina.

Problem za građane je taj što je država već sada u deficitu i novim kreditima rješava postojeće obveze. Veliki rizik stoga predstavlja potez prebacivanja štednje iz banke u državnu obveznicu jer kada dođe dan da vam država vrati glavnicu opet će se morati negdje zadužiti. No to je daleka budućnost, ali rating nam je nizak i nema garancije da će ministar uspijeti izvršiti tu obvezu. Heh, kada već i o budućnosti govorimo onda to ministru neće predstavljati problem jer dok će trebati vratiti glavnicu već će ionako odavno biti u mirovini, a ministara će se u međuvremenu izmijeniti nekoliko. Ukratko garancija države ne vrijedi ni pišljiva boba.

Bankama nije trebalo dugo da pokažu zube ministru. Počinju dizati kamate na štedne uloge ne bi li odgovorili ljude od povlačenja štednje i poklanjanja iste Liniću no prijete i podizanjem kamate na kredite čime će nadoknaditi gubitak. To je možda i spin koji će malo otvoriti oči socijali pa ministar neće ispasti osobito prosocijalan u ova teška vremena. Nažalost opet će banke ispasti negativci u cijeloj priči.

S obzirom da je i država veliki dužnik bankama vjerojatno je da je novac sigurniji u njihovim trezorima, s manjom kamatom, nego kod Linića u investicijskim projektima od “strateške važnosti za Hrvatsku”. Na kraju krajeva, da bi vam neki budući Linić nakon dospijeća obveznice mogao vratiti ulog, opet će morati u banku po kredit jer novaca u proračunu nema – zato uostalom i pikira na vašu štednju. Banka ipak nije institucija koja potencira zlo. U ovom slučaju njezin potez dizanja kamate na štednju izgleda kao zaštitna mjera u usporedbi s pokušajem još jedne otimačine vašeg novca od strane države.

Svako dobro,
vaš Kapitalac