Oznake
Sve dok je školovanje obavezno i država ima monopol nad njime, prosvjetni djelatnici nemaju pravo na štrajk!
Svako dobro,
vaš Kapitalac
Oglasi
Liberalna misao (19)
28 Srijeda stu. 2012
Posted in Liberalna misao
država nema monopol nitko ti ne brani da otvoriš privatnu školu…. inače sam protiv štrajka
oprosti, ali u krivu si jer:
1. školovanje je obavezno (osnovnoškolsko)
2. država financira javne škole dikretno kroz prihode općih poreza (monopol)
Ti nemaš izbora ne platiti porez općenito, kao ni dio poreza kojim bi se platilo školovanje tvojeg djeteta u javnoj školi, a niti porez nije razrađen da bi se moglo reći koliko koji od uplatitelja poreza odvaja za tu svrhu.
Kada ćeš imati izbora ne platiti školovanje kroz porez, pa taj novac uplatiti na račun odabrane privatne škole onda možemo govoriti o prestanku postojanja državnog monopola.
dodatak:
i svaki oblik srednješkolskog obrazovanja nadalje također se financira iz općih poreza za sve koji se odluče obrazovati u javnim srednjim školama, dok oni koji se odluče obrazovati u privatnima ne dobivaju takvu potporu. Ista stvar se proteže i do fakultetskog obrazovanja za najveći broj studenata javnih sveučilišta kojima se troškovi studija također podmiruju iz općih poreza čak uz dodatne pogodnosti poput subvencionirane prehrane, smještaja itd. Za studente privatnih fakulteta toga nema.
Ovo što se danas dešava je vrlo nezgodna situacija za roditelje i djecu koja su prema zakonu obavezna prisustvovati nastavi, a osim toga svi porezni obveznici i dalje snose trošak kao da se nastava održava. Dakle država nas stavlja pred gotov čin, ne daje nam izbor, uzima novac, a prosvjetari koriste pravo na štrajk i štrajkaju.
Kako se ustanovilo pravilo obaveznog školovanja tako bi se moglo ustanoviti i pravilo obaveznog radnog vremena za učitelje pod istim ili usporedivim sankcijama kakve snose i roditelji u ulozi roditelja te kao porezni obveznici u odnosu na ulogu onih koji plaćaju školovanje ukoliko djecu ne šalju u školu ili odbijaju platiti porez. Naravno, ja se ne zalažem za to već upravo za liberalizaciju prosvjetnog sustava i uključivanje privatnih škola u financiranje na ravnopravan način s javnim školama te ukidanje obveze školovanja.
uvođenje privatnih škola kao konkurencija državnim je iako dobra ideja potencijalno i opasna situacija. konkurencija i bitka na tržištu jednostavno nije ravnopravna i nikad neće biti pa kao tako tržište neće funkcionirati nego ćemo imati crony tržište.
slično kao što to imamo u zdravstvu gdje recimo javni službenici u zdravstvu imaju ili su povezani sa privatnim ustanovama u zdravstvu i koriste javne resurse za privatnu zaradu.
a zapravo vrlo mali efekt imamo u smislu onih pravih benefita koje nosi tržište, smanjenje cijena i povećanje kvalitete.
odnosno u realnosti svaki proast kvalitete prati porastom cijena iz navedenih razloga jer konkurencija i tržište slabo ili nikako ne funkcioniraju u tima uvijetima.
nisam ni sam na čisto sa tim samo sam skeptičan prema liberalizaciju na način da država igra sa teoretski beskonačnim resursima protiv priatnika sa konačnim, odnosno bojim se da bi privatnici koji bi ulazili u takvu nepoštenu bitku bili upravo oni koji su korumpirali vlast u svom interesu.
@Vedran,
slažem se s tvojom opservacijom, ali zato i navodim uvjet gdje je jedino moguće da isto funkcionira > dakle ukidanje obveze školovanja prije svega te financiranje nevezano za opće poreze. Isto ne zatire mogućnosti odabira javnog školskog sustava za one koji to žele. Sasvim sigurno bi ta pozicija, u kojoj se može odabrati školovanje prema vlastitim preferencijama i mogućnostima, poboljšala opće obrazovanje ljudi.
“nisam ni sam na čisto sa tim samo sam skeptičan prema liberalizaciju na način da država igra sa teoretski beskonačnim resursima protiv priatnika sa konačnim, odnosno bojim se da bi privatnici koji bi ulazili u takvu nepoštenu bitku bili upravo oni koji su korumpirali vlast u svom interesu.”
Dopusti da pretpostavim da bi se te nedoumice lako riješio kad bi ti bilo dopušteno birati hoćeš li za školovanje svoje djece dobrovoljno uplaćivati u zajedničku “javnu” kasicu, koja se, kao što i sam primjećuješ, može kompromitirati na više načina, ili ćeš njihovu naobrazbu financirati izravnim plaćanjem nekom privatniku. U tom bi se slučaju, siguran sam, svatko brinuo o svome trošku: ti o kvaliteti privatne škole u koju si upisao svoje dijete, a socijalistički dobrovoljci o kroni kapitalizmu koji nagriza njihove kolektivističke tlapnje o besplatnom ručku.
odlično rečeno, basic point je pravo na izbor
imaš problem recimo da država sipa beskonačna sredstva u školstvo i da školstvo državno bude kvalitetno ali neefikasno, pa onda imaš slobodu izbora ali i dalje te mogu pljačkati kroz opće poreze. mi niti sad ne plaćamo direktno u obrazovanje nego u proračun, a novac se troši kako političarima paše.
zato treba biti i ovo što kaže kapitalac skinuti obrazovanje s proračuna, no tad to više niti nema smisla da bude državno, jer bi vrlo brzo propalo, kao kad se država igra banke na tržištu i sl.
Primjedba s općim porezom ti je na mjestu. Možda bi štetu moglo umanjiti vaučersko financiranje obrazovanja. Tako bismo makar dio onoga što nam oduzimaju mogli izravno usmjeriti tamo gdje mislimo da je pametnije.
Evo vijest iz Hong Konga
http://www.avaz.ba/showbiz/kiosk/ucitelji-zaradjuju-milione
stavio sam link na monopolizam. na temu obrazovanja
Privatno školovanje je odlična stvar. Ako želimo da imamo nezaposlene, tada nema smisla da su školovani i nezaposleni. A tada je najbolje da školovanje plate iz svog džepa ako baš to žele. Biti će manja ponuda školovanih i ulaganje u školovanje će se isplatiti. Sam ne smijemo kao ameri dopustiti školovanje na kredit. Isključivo keš. Oni su popušili jer sad imaju puno studenskih kredita koji se ne mogu platiti, a nemaju posla. Totalna kretenarija.
Eto, i naša neoliberalna vlast građanima šalje poruku da je Hrvatska zemlja znanja i da moraju uzimati kredite za fakultete jer u suprotnom će osim što će biti siromašni bit će i glupi. Pa je bolje biti pametan i siromašan. Barem nešto.
Neće biti samo siromašan, nego i bankrotiran. Inače, uvijek me mori jedna dilema. Ako netko o nečem odlučuje, da li je to uvijek znak znanja ili možda neznanja. Tko će biti taj tko će reći što je najbolje za mene, za moj grad i državu? Da li će on to reći iz znanja ili iz neznanja?
Centralno tijelo očito sve zna. Društvo znanja valjda ne računa s ekonomskim prosperitetom, već anti-kapitalističkim i socijalno solidarnim ekvilibrijumom u kojem smo svi jednako pametni i jednako bankrotirani. No to nam ne bi trebalo teško pasti jer doista u većini sigurni smo da je profit zlo, a o ekstraprofitu da ne govorim.
Gledajte, ako imamo privatne firme, neka one i plaćaju obrazovanje svojih radnika. Još bolje je da uvezemo već obrazovane radnike izvana. To će biti jeftinije. Tvrtkama se može smanjiti porezna presija jer nema školstva. A biti će i više slobodnih ljudi pa će se moći sniziti plaće. Slobodno tržište će odraditi svoje. Time bi mogli postati konkurentniji na globalnom planu. A osim toga, roditelji bi donekle mogli sami obrazovati djecu prema standardiziranim udžbencima. Djeca bi samo došla na završni ispit. Ionako će mnogi biti bez posla i imati puno slobodnog vremena.
Mislim da je bolje ne riskirati s time. Bolje je ostati na ovome što imamo, djecu neka podučavaju nemotivirani i potplaćeni profesori u sklopu sustava koji se financira zaduživanjem i producira masu polupismenih diplomanata koje nema smisla opterećivati kakvim radom već ih je najbolje odmah umiroviti u jednako velebnom mirovinskom sustavu koji financiraju njihova još nerođena djeca.
Ne kužim. Ako ste za liberalizam, budite dosljedni i beskompromisni kao i kod ukidanja socijalne pomoći. Treba državu totalno liberalizirati i prepustiti se. Tržište će samo urediti odnose. Najbolji će opstati, a oni drugi propasti te tako u nedogled. A to je ono što želimo – opstanak najboljih. One koji su nesposobni treba eliminirati. Nema prava bez sudjelovanja. Kao što ne možeš istjerati pravdu bez novca. Svakome prema osobnim mogućnostima. :-))
To o čemu vi fantazirate nije liberalizam već nešto što ste sami sebi zacrtali da on jest. Pozivam vas još jednom da proučite Misesa i Hayeka što govore o liberalizmu. Braniti paradigmu o liberalizmu koju vi imate na umu ne mogu ni u ludilu.
Ako je liberizam kontra kolektivizma i bori se za smanjenje utjecaja države, onda je to to. To nije anarhizam nego konkurencija svih protiv svih. A konkurentnost se postiže smanjenjem opterećenja kolektivnim troškom. Smanjenje poreza je upravo to. Time se svi oni koji rade za državu izbaciju iz privilegirane pozicije i stavljaju na tržište. A tu moraju uspjeti samo najbolji. Ne kužim što je tu tako pogrešno? Evo načela koja su u skladu sa time:
-otvoreno tržište, slobodnu konkurenciju, privatizaciju javnog sektora i transparentnu reformu državnih institucija —–>
-antikorupciju i nepristrasnost institucija države —–>>
-oslobađanje od svih vrsta državne prinude —->>>
-denacionalizaciju i povraćaj nelegalno otete svojine
-deregulaciju i smanjenje poreza — >>>>
-nepovredivost privatnog domena pojedinaca. —- >>>
Ništa ne izmišljam: http://libek.org.rs/sr/o-nama . Inicijativa da se školovanje prepusti tržištu, a država otpusti sve školske zaposlenike ima sve elemente koji su gore opisani.