Vlada = Vuk

Oznake

legalizacija objekata, tri praščića, vlada, vuk

Kad vlast sama prizna građanima da je vuk, što više treba dodati?

Zanima me još samo koliko dugo će filmić biti dostupan na Vladinom Youtube kanalu 😉

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Bolesnik, bolest i lijek

Oznake

poduzetništvo, porezi, porezna uprava

Bolesnik:

Bolest:

Lijek:

Kontakt broj na zadnjoj fotografiji računalno je zamućen.

Nekada smo u školama uz časopis Smib čitali i časopis Radost, a njega se sjećam po tome što je na jednoj od stranica imao priču u slikama temeljem kojih ste mogli samostalno osmisliti tekst priče. Pokušajte po istom principu razmisliti o kakvoj priči se radi u ovim fotografijama.

Moja verzija priče je načelno vrlo kratka: Jedina prepreka frizeru da se bavi frizerskim poslom jest državna institucija zvana Porezna uprava koja je zabranila frizeru obavljati djelatnost – sasvim sigurno jer ovaj nije mogao ili želio plaćati porezni harač. No istovremeno frizer oglasom obznanjuje da on ipak i dalje radi ali ovaj puta malo pametnije. Ostaje neodgovoreno pitanje – treba li nam država i institucije koje svojim samim postojanjem i postupcima dovode do zabrane rada kojega se zapravo ne može zabraniti kao što se ne može zabraniti čovjeku da radi (poduzima) ne bi li preživio i poboljšao svoje životne uvjete koliko god može.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Poticana bazenogradnja

Oznake

bazeni, kleptokracija, kronizam, poticaji, vlada

U državnom proračunu za 2013., prema članku Jutarnjeg, naći će se i sredstva za poticanje izgradnje bazena. Okvirno se radi o iznosu od 10.000.000 HRK (za 2013.) što se temelji na očekivanom planu izgradnje 200 bazena, dakle 50.000 HRK po bazenu. Do kraja mandata tekuće vlade očekuje se izgradnja 1000 bazena, poticano sa 50mn HRK.

To vam je okvirno 50 HRK po glavi zaposlenog Hrvata, što nije načelno bitna usporedba ali neka se nađe, za osjećaj. Ili možemo reći kako će milijun Hrvata svaki sa po 50 HRK sudjelovati u izgradnji bazena u koji će ući samo 1000 Hrvata među njima i to u nekom periodu vremena dok ostatak ionako nije ni planirao ljetovati na tim lokacijama (hotelski smještaj sa bazenom vjerujte mi nije cijenom usporediv jednom apartmanskom smještaju i većina Hrvata uopće ne planira ljetovanje na takvim mjestima – ako uopće i ljetuje). Tih 50 HRK nije velik novac ali recimo da se nađete sa svojom obitelji na ljetovanju, u prosjeku će to biti u jeftinijem smještaju, za tih 50 HRK-a možete pojesti solidan obrok koji ste pripremili u apartmanskoj kuhinji, primjerice obilna salata od tunjevine za 4 osobe, poneka maslina sa strane i neki gazirani zapadnjački napitak kojeg djeca vole. Ovako, nećete imati tih 50 HRK jer se nečiji bazen morao izgraditi. Za salatu ćete morati naći nekih drugih, dodatnih 50 HRK, to je sasvim jasno.

Vlada reklamira ove poticaje kao dio razvojne politike turizma (produljenje sezone, povećanje prihoda od turizma) no mislim da iza same ideje stoje neke figure (meni nepoznate) iz turističkog lobija koje bi rado imale bazene u dvorištima svojih apartmana i hotelčića no isto tako bi rado da netko drugi plati izgradnju tih bazena. U ovom slučaju, kao i u svakom slučaju vezanom za subvencioniranje na konto državnog proračuna, ti “drugi” su porezni obveznici, dakle i vi među njima.

Kako bi dobili podršku vlasti idejni začetnici će se razmetati kojekakvim projekcijama očekivanja rasta – zahvaljujući izgrađenom bazenu u ovom slučaju (špekuliraju da će samo zbog bazena u dvorištu ostvariti 30% više bookinga. Temeljem koje pretpostavke su došli do tog broja nigdje se ne navodi, a očito nije ni bitno, bitno je da je obećano povećanje), a vlasti procure sline na sve što obećaje rast jer tada i sami očekuju da će dograbiti dio ostvarenog profita za sebe kroz poreze i ostale parafiskalne namete. Još potez pera na odobrenje troška na konto poreznih obveznika i voila, eto bazena!

Ništa drugo za dodati, osim možda za onu skupinu čitatelja koja odobrava ovaj i slične poticajne poteze Vlade, a sami ljetuju u pravilu skromno (apartmanski, što jeftinije), kako se iza ograđene privatne plaže s hotelom (pokraj gradske na kojoj se skromno praćakate) možda nalazi i poneki bazen kojeg ste pomogli izgraditi sa svojih 50 HRK da u konačnici nikada ne bi umočili prst u tu vodu, suzdržite se od prijezira i komentara kontra te povlaštene skupine ljudi jer očito odobravate da se njih i njihove ideje potiče vašim novcem. Odobravate, i neznajuć to financirate, kleptokratsko-kronističku farsu.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Sretan Božić (2012)

Oznake

Sretan Božić

Sretan Božić svim ljudima dobre volje!

Nadam se da ste se u pripremama iznenađenja za svoje najmilije snašli bolje od Louiea 🙂

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Zemlja bez granica

Oznake

Kušec, zemlja bez granica

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Podređivanje kolektivu?

Oznake

društvo, kolektiv, prisila, sloboda

Libertarijanci u pravilu u javnost iznose teze vezane uz štetnost kolektivističkog načina razmišljanja i općenito govore kontra ideje kako je podređivanje jedinke kolektivu nužno za optimalno funkcioniranje društva.

Međutim, libertarijanci se ni u kojem smislu ne odriču društva, niti smatraju kako bi ljudi trebali živjeti poput vukova samotnjaka izolirani jedni od drugih u nekim vlastitim biosferama (a to kolektivisti često tako netočno prezentiraju i temeljem toga zamjeraju libertarijancima i deklariraju libertarijanizam kao radikalnu ideologiju), niti se u libertarijanskom pogledu na svijet radi o zagovaranju bijega pojedinca od drugih pojedinaca ili općenito ljudi, društva ili kolektiva.

Dobro, gdje je onda točka razilaženja? U iznad boldanoj frazi – u podređivanju.

Kolektivisti definiraju društvo kao idealno usklađen i funkcionalan organizam te smatraju kako pojedinac nema što drugo nego se podrediti tom idealu, a ukoliko ideal nije ostvaren onda svi pojedinci moraju raditi bezuvjetno na njegovom ostvarenju. Ostvarenje tog ideala je ispred osobne slobode i volje pojedinca.

S obzirom da ni jedan kolektivist, do dana današnjeg, nije u potpunosti opisao osobine kolektiva kojeg zagovara, osim što se spominju raznorazne načelno represivne metode putem kojih bi se more pojedinaca moglo ukrotiti i podrediti kolektivističkom cilju, libertarijanci sasvim opravdano sumnjaju kako je izgradnja idealnog kolektiva ništa drugo do li utopija. Utopija sama po sebi ne predstavlja ništa negativno (niti pozitivno) pa treba razumijeti kako podređivanje ikoga ikakvom cilju koji nije definiran, a i da jest – zanemariti ičiju želju da u tome ne sudjeluje, predstavlja ozbiljan problem.

Činjenica je kako svaki čovjek ima neke vlastite ideale (čak i kada teži kolektivizmu kao idealu njega opisuje na način drugačiji od onoga kako će ga opisati drugi kolektivist), te je konačna usklađenost oko definiranja parametara i funkcionalnosti kolektiva neostvariva, a samim time ideal nedostižan. Unatoč tome kolektivističke ideje su i dalje vrlo prisutne, a zapravo se radi o idejama proizašlim iz uskih razmatranja pojedinaca ili skupina istomišljenika koje se pokušavaju, i u pravilu uspijevaju, nametnuti širem sloju neistomišljenika ili indiferentnih članova društva. Kolektivistički ideali nam se najčešće nameću, a da toga nismo ni svijesni, kroz proklamiranje “općeg dobra” ili pozivanja na pravo na “besplatno zdravstvo” ili općenito besplatno bilo što, a što god bi netko želio jednostavno imati zdravo za gotovo.

O izgradnji slobodnog društva F.A.Hayek kaže: “If we wish to preserve a free society, it is essential that we recognize that the desirability of a particular object is not sufficient justification for the use of coercion.”

… u slobodnom prijevodu: Ukoliko želimo sačuvati slobodno društvo, nužno je shvatiti da poželjnost određenog objekta (op.a.: ili usluge – poput liječenja) nije dovoljno opravdanje za uporabu prisile (op.a.: a prisila jest primjerice porezni sustav kroz koji se građanima uzima novac da bi se plaćala monopolistička zdravstvena mašinerija bez garancije da će vam usluga biti omogućena. Sulude liste čekanja su dokaz neodgovornosti i neučinkovitosti tog sustava).

U ovom kratkom razmatranju ujedno leži i rješenje. Društvo se ne treba graditi kroz propisivanje određenih “postupaka za izgradnju društva” već kroz neometanu, prirodnu interakciju ljudi. Ljudi su skloni udruživati se slobodno ukoliko dijele realne zajedničke interese i takve zajednice su slika ideala društva koju zagovara libertarijanizam. Ukoliko interesa među ljudima nema oni neće ulaziti u međusobnu interakciju ili će redefinirati vlastite interese ukoliko im to koristi.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Čvarci i nevidljiva ruka tržišta

Oznake

nevidljiva ruka, svinje, tržište, čvarci

Čvaraka danas nema kao što ih je nekada bilo.

Razlog tome jest povećan uzgoj tzv. mesnih svinja, a to su one koje pasmine svinja koje imaju više mišića (mesa) – a manje masti (sirovina za čvarke). Povećan uzgoj mesnih svinja kroz vrijeme spustio je cijenu kilograma mesa. Istovremeno, smanjen uzgoj masnih svinja povisio je cijenu čvaraka – osim toga i ponuda čvaraka se smanjila te su oni danas teže dostupni krajnjim kupcima.

Kilogram čvaraka tako danas može doseći cijenu od čak 130 HRK.

Ono što situacija na tržištu danas govori jest da su se kroz godine ljudi zaželjeli čvaraka, a nevidljiva ruka tržišta poručuje uzgajivačima svinja da razmisle o ponovnom pokretanju uzgoja masnih svinja koje bi zadovoljile potražnju za čvarcima i donijele im profit. Više uzgajivača masnih svinja, koji će prerađivati mast u čvarke, u ovom trenutku za krajnjeg kupca znači niža cijena čvaraka – jer jedan uzgajivač će se natjecati s drugime u prodaji čvaraka, a da bi ih prodao mora biti nešto jeftiniji od trenutno najjeftinijeg ponuđača. U tom natjecanju, kao što rekoh, zadovoljava se potreba kupca, a najboljem ponuđaču nagrada je profit kojega mu omogućuju zadovoljni kupci-ljubitelji čvaraka.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Nametanje liberalne ideologije

Oznake

ideologija, liberalno, nametanje, socijalizam, zdravstveni odgoj

Liberalizam je Pedro današnjeg doba, krivac za sve nevolje i najčešće korištena fraza ukoliko se o čemu treba govoriti pogrdno. On je svojevrstan kritički paušal, buzzword. Dovoljno je izreći frazu “liberalizam”, “neoliberalizam” ili “kapitalizam” i tobože sve je momentalno obrazloženo. Zbilja?

Danas, u tekstu Jutarnjeg lista o zdravstvenom odgoju u školama, autor teksta kaže kako se velik broj građana protivi tom “nametanju liberalne ideologije”. (?)

“Nametati liberalnu ideologiju” – ovo je oksimoron. Ako je nešto liberalno onda se ne nameće. Nametanje samo po sebi je karakteristika neliberalnih, prisilnih i indoktronirajućih ideologija i društvenih sustava, primjerice socijalizma, a u takvom sustavu načelno i živimo.

Kada bismo živjeli u liberalnoj državi školovanje prije svega ne bi bilo obavezno nego dobrovoljno, a u ponuđenom kurikulumu bi bilo mnogo više sadržaja koje bi svako dijete (uz savjet roditelja) odabiralo prema želji i vlastitom svjetonazoru (bio on kršćanski, etatistički, konzervativan ili kakav god već).

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Liberalna misao (24)

Oznake

cij, kolektivizam, sloboda izbora

Društvo ne bi trebalo imati mogućnost oduzeti pravo na slobodu izbora ikojem pojedincu zbog puke vjere kako je sloboda izbora loša sama po sebi.

Kolektivisti često kritiziraju slobodu izbora zbog vjere da ona stimulira čovjekovu pohlepu, vodi u anarhiju i bezakonje, i u toj vjeri osmišljaju “pravedničke” postupke kako bi se sloboda izbora ljudima oduzela.

Nameće se pitanje: koji je zapravo krajnji cilj kolektivizma, u kojem je nužno da jedni drugima oduzmemo slobodu izbora, te kakvu jednakost zapravo zagovaraju oni koji agitiraju kolektivističke ideje?

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Liberalna misao (23)

Oznake

društvo, Država, ideal, Liberalna misao, sloboda

Kada razmišljate kako bi trebala izgledati idealna država i društvo, vrlo vjerojatno ćete izgraditi površan ideal temeljen na ispravcima nekih osobnih nepravdi koje su vam se desile kroz život, pri tome ne mareći kako se taj ideal odražava na druge.

Možda najbitnije od svega jest da u tom razmatranju vodite računa da svu slobodu, koju bi članovi društva trebali dijeliti, ne zadržite samo za sebe kao i da “prava” koja osmislite često tu istu slobodu u korijenu narušavaju – pa kao takva prestaju biti prava.

Svako dobro,
vaš Kapitalac