Oznake
Kada je po prvi puta najavljena fiskalizacija ugostitelji su pokazali velik revolt, no oni povezani u razne interesne udruge ugostitelja došli su do zaključka kako bi podržavanjem ideje ministra financija mogli rješiti problem konkurencije koja ni jednom poduzetniku, pa ni ugostitelju, nije draga (o tome kako ugostitelji podržavaju fiskalizaciju možete primjerice pročitati tu ili tu) jer ih tjera da sami rade bolje. Vlast takvu konkurenciju, koja se ne ponaša kako si je netko drugi u branši zamislio u svojoj glavi pa lobira prema zakonodavcu da “uredi tržište”, naziva “nelojalna konkurencija”.
Ta nelojalna konkurencija u pravilu ne izdaje račune ili ih izdaje pa stornira, ukoliko ih konzumenti ne ponesu sa sobom, i zatim potrošeno piće u skladištu zamijenjuje drugim pri čemu ostvaruje profit uvećan za porez koji nije naplaćen. Naravno, to ne govori ništa o “lojalnosti” ugostitelja koji podržavaju fiskalizaciju jer načina za izbjegavanje plaćanja poreza ima bezbroj i ako postoji način da ne platiš porez sigurno ga nećeš platiti. Što je i logično, novcu koji zaradiš bolje je u tvojem džepu nego u Linićevom ma na kakve da se on plemenite i moralne ideje o korisnosti plaćanja poreza pozivao.
I u toj priči jedino se radi o porezima, a ne o uvođenju reda ili pravila igre u branšu, a vlast je taj poziv na proslijedila ministarstvu financija i poreznoj upravi koji su odlučili urediti pravila igre na način da jedino oni uvijek isplivaju kao pobjednici. Fiskalizacija služi jedino tome da se novac poreznih obveznika što efikasnije naplati i pretoči u proračun. Nikakve druge pravde i pravednosti tu nema, pa ni logičnosti ili suosjećajnosti koju bi sada trebala iskazivati država prema svima koji pred njom očito gube igrajući tu igru.
Vinkovački ugostitelji tako su se ovih dana našli na udaru tvrdih batina poreznih inspektora koji predano rade svoj posao. Na najmanju nepravilnost u naplati poreza stavljaju ugostitelju ključ u bravu – ukoliko nećete plaćati harač, e onda nećete ni jesti (nevezano uz ovu temu: Hrvatski kvalifikacijski okvir, o kojem se priča ovih dana, pobrinut će se da slučajno ne promijenite profesiju i živite od nečeg drugog bez odobrenja države).
I ne bi revoltirani ugostitelji sada u tome vidjeli osobit problem kada bi, po njihovom subjektivnom osjećaju, inspektori jednako predano batinali ugostitelje drugdje u Hrvatskoj. To nekako dođe na onu staru ideju iz socijalizma da nije važno što mi je loše sve dok i drugome nije bolje. Prigovaraju inspektorima na “oštrini”, što god da im to značilo. Jedan nenaplaćeni račun ili njih 100 prema zakonu ne mijenja na stvari, porez nije naplaćen kako je vlast zamislila i zna se što slijedi. Možda bi im sada odgovaralo da država malo progleda kroz prste, ili da njih ostavi na miru, a mlati neke druge ili barem da se smiluje pa da mlati mekšom batinom.
Vlast vam je fiskalizacijom dodijelila ulogu točke kroz koju ubire poreze i još k tome vam nametnula trošak uvođenja high-tech fiskalnog sustava i pretplaćivanjem na telefonsku liniju koja vam možda ni ne treba. Građanima istovremeno nudi nagradne premije kako za cinkarenje tako i za predano sakupljene, kuvertirane i poslane fiskalizirane račune na adresu Hrvatske lutrije, pa tako i vašim lojalnim kvartovskim gostima kojima pristavljate kavu čim ih ugledate kako se približavaju vašoj terasi.
E moji ugostitelji, što zagovaraste vlast i poreznike da vam ulaze u lokale, možda ćete se s vremenom i riješiti određenog broja konkurenata, radi čega i jeste stali uz Linića, ali morate priznati sami sebi da nećete mirno spavati uz sve gladniji državni proračun.
Svako dobro,
vaš Kapitalac
Kapitalac 
Srbija 2005. godine:
“U želji da što efikasnije uvede sistem poreza na dodatu vrednost i njime vezane fiskalne kase, Ministarstvo finansija Srbije je odlučilo da, posle nagradne igre “Skupite fiskalne račune” od sredine februara građanima omogući drugu “igru” – prijavljivanja neažurnih trgovaca. Po svakoj prijavi trgovca koji im za kupljenu robu ne da fiskalni račun, a koja za koju inspektori utvrde da je tačna, građani od države dobijaju po 500 dinara. ”
Srbija 2013. godine:
“Mala i srednja preduzeća u Srbiji od danas će plaćati PDV tek kad naplate robu, a ne kao do sada, po izdavanju fakture. Zanatlijama su ukinute fiskalne kase i plaćanje naknade za autorska prava za muziku, takozvani muzički dinar. On je dodao da je ovaj namet smanjen za ugostitelje. ”
Verovatno će i kod vas posle osam godina da shvate da greše…
Ne gledaju ovi ovdje dalje od svog nosa. Bitno im je nahranit državni proračun za vrijeme dok drže mandat, usput obilato i sebe, a dalje kud koji mili moji.
Ali drago mi je čuti da je Srbija u tom pogledu krenula razumnijim putem.
Mislim da Vam je promaknuo (ne znam da li je slučajno ili ne 🙂 ) jedan sasvim mali detalj. Naime, vjerujem da je Vama to dobro poznato, svim tim ugostiteljima je smanjena stopa PDV-a s 25% na 10%, što iznosi 15%. Moramo se složiti da je to poprilično porezno rasterećenje, obično se poduzetnici (s razlogom) bune na svako povećanje nameta od (1 ili 2%) i odmah prijete povećanjem cijena (to je njihovo pravo i stvar njihove procjene). Poslije ovog sniženja PDV-a, barem prema mojem sadašnjem iskustvu, gotovo nitko nije snizio cijene ni za lipu.
Svaki ugostitelje koji je do sada radio po zakonu s uvođenjem fiskalizacije bi trebao povećati svoju dobit ukoliko osjetno ne snizi cijene, obzirom na spomenuto smanjenje poreznog opterećenja i fiksni trošak uvođenja fiskalizacije (koji nisu preveliki). Ukoliko neko nije radio po zakonu i to mu je do sada pošlo za rukom bez plaćanja kazni (iskreno se nadam da je takvih što manje), smanjenje stope PDV-a će amortizirati razliku u stvarnom i dosad prijavljenom prometu.
Obzirom na sve iznešene činjenice, usprkos tome što još ne znamo konkretne informacije o količini uplaćenog PDV-a, smatram da neće biti velike razlike u konačnoj sumi u uprihodovanom PDV-u (nadam se da prosječni ugostitelj nije varao za više od 15% prometa). Shodno tome, smatram da je neozbiljno i pomalo smiješno tvrditi da je prvi i jedini cilj uvođenja fiskalizacije punjenje proračuna. Sasvim sigurno je to jedna od intenecija, ali ona nije ni prva ni jedina, već je glavni cilj fiskalizacije uvođenje reda u plaćanja gotovinom i suzbijanja sive zone te nelojalne konkurencije, itd. Koliko god se Vi trudili uvjeriti nas drugačije, čak i pisanjem ovakvih tekstova koji daju (ne)jasnu poruku, teško se složiti s Vama jer ne dajete argumente kojima biste podkrijepili svoje teze, a pritom prešućujete bitne detalje kako biste ispali uvjerljivi.
Srdačan pozdrav!
Nije mi promaklo, no ne držim to imalo bitnim za priču. Svi mi možemo doduše samo reći kako bi bilo pošteno da sada, kada su sniženi porezi, ugostitelji automatski snize svoje cijene, no možemo li na tome inzistirati? To je osobna odluka svakog ugostitelja ponaosob, ali ujedno i prilika za veću konkurentnost, potrebno je da samo jedan spusti cijenu i motivira druge da učine isto. Ja sam već posvjedočio tome, u mojem kvartu kafić u kojem redovito kafenišem spustio je cijenu espressa sa 7 na 6 HRK. Super. I neka poveća dobit. Što je u tome problem? Povećanjem dobiti on će širiti svoj posao, zapošljavati nove ljude, uljepšavati svoj objekt da postane još ugodniji za druženje uz piće. Ja želim da moj novac, kojeg mijenjam za kavu, ostaje ugostitelju. Ne gledam u tih 6 HRK usluge koje mi država silom prodaje, jer ni jedna ne zadovoljava moja očekivanja.
Porezno rasterećenje je poprilično, no znamo li koliko ugostitelji zapravo zamračuju poreza i kolike bi cijene kave bile da se naplati baš svaki račun? Možemo li sa sigurnošću reći da unatoč spuštanju poreza cijena fiskalizirane kave ne bi porasla na 8 HRK? Ne možemo jer ne znamo koliki je bio obujam protuekonomskog djelovanja. Dakle na isti način na koji vi meni zamjerate na lošoj argumentaciji i nejasnim porukama možemo obojica zamjeriti Vladi na cijeloj fiskalizaciji.
Plaćati gotovinom je legalno i ne vidim na kakvo uvođenje reda tu pozivate. Dakle država em što ima monopol nad novcem još bi sada trebala i svaku transakciju u gotovoini između građana blagoslivljati? Jel shvaćate što zagovarate time?
Siva ekonomija? Što ostaje na izbor čovjeku kojem porezni inspektor zatvori objekt? Jedino siva ekonomija. Kopanje po kontejnerima je siva ekonomija jer se na sakupljene i prodane boce ne naplati porez. Niste na to mislili, jel tako? No to se dešava kada se ganja taj socijalistički ideal u kojem svaki građanin mora postupati po obrascu kojeg zadaje vlastodržac.
I tekst u konačnici nije o spuštanju poreznog opterećenja već o dijelu negativnih posljedica koje sada snose ti isti ugostitelji koji su podržavali uvođenje fiskalnih blagajni u svoje objekte, a dio gostiju će od sada umjesto uživati u kavi kalkulirati je li na računu ispisan JIR ili nije kako bi cinkarenjem poreznicima eventualno dobili nagradu. Divota.
Znao sam da Vam je poznat podatak o sniženju PDV-a, ali za mene je on jedan od najvažnijih u cijeloj priči. Ne znam kako za Vas, ali za mene je zaista svaki element koji ima veze s temom relevantan i ako želimo imati stvarnu sliku o problemu (duboko se nadam da želimo) onda bi trebali uzeti sve elemente u račun.
Vaša teza da je fiskalizacija uvedena isključivo zbog povećanja uplate PDV-a od strane ugostitelja je, još jednom ponavljam, neozbiljna i pomalo smiješna. Ako istinski vjerujemo u provođenje zakona u ovoj zemlji, postoje službe koje su za to zadužene, onda bi država uvođenjem fiskalizacije smanjila svoje prihode od PDV-a koji plaćaju ugostitelji za točno 15%. Međutim, svi mi znamo da tome nije tako, usprkos svim spomenutim službama, tako da nam je jasno da je istina u sredini te da će iznos po PDV-a najvjerojatnije biti sličan onima iz prijašnjih godina. Ako iznos i bude osjetno veći nego prijašnjih godina to sasvim sigurno možemo protumačiti kroz izrazito dobro provođenje zakona od službi koje su za to zadužene, a jednima dijelom i kroz poštenje ugostitelja.
Ne znam čemu ovaj dio oko cijena, ja sam napisao da svatko ima pravo samostalno određivati cijene prema stanju na tržištu i vlastitoj procjeni. Svatko bi trebao postaviti one cijene za koje smatra da će mu one donijeti najveću čistu dobit (bez obzira na to da li netko smatra da su cijene “previsoke” ili “preniske”).
Ne vidim nikakav problem u tome što netko sad ima mogućnost (nije to nikome nametnuto) ukoliko to želi provjeriti da li je određen račun valjan. To je samo viša razina transparentnosti, ma koliko god se Vi trudili protumačiti to drugačije.
Kopanje po kontenjerima, barem koliko je meni poznato, nije siva (niti crna) ekonomija.
“Znate li što time zagovarate?”
Ja sam legalist pa shodno tome zagovaram poštivanje zakona.
Srdačan pozdrav!
Kada kažete da “gotovo nitko” nije spustio cijene unatoč sniženju PDV-a također ne ostavljate dojam da želite uzeti sve elemente u račun jer to je tek vaša subjektivna pretpostavka, ja u tom smislu imam drugačije iskustvo i to sam naveo na primjeru cijene kave u kafiću u kojem kafenišem. No ponavljam tekst je prije svega bio kritika onih koji su zazivali fiskalizaciju, a sada im smeta njeno provođenje i postupci poreznih inspektora. Nisam išao dalje od toga jer nisam ni namjeravao, dakle nisam ništa propustio.
Cilj fiskalizacije jest isključivo punjenje proračuna. To niste opovrgnuli ni u kojem smislu već samo konstatirali da vam je to smiješno i neozbiljno. Poštujem to mišljenje iako i dalje ostaje nejasno što je smiješno i neozbiljno u tome što sam rekao.
Država fiskalizacijom nije mislila smanjiti svoje prihode od PDV-a već potaknuti više ugostitelja da plate porez i u konačnici sakupiti više u proračun. Vidjet ćemo koliko će u tome biti uspješni, no očito je da je svaki porez, koliko god on beznačajan bio, naprosto običan harač. Fiskalizacijom se, imam osjećaj, pokazuje kako je znatno veći broj ugostitelja zamračivao svoje promete nego što se to mislilo, a ministarstvo financija je toga možda bilo i svjesno.
Dio oko cijena sam morao navesti jer ste zamjerili ugostiteljima na tome što ne spuštaju cijene, a porez je niži. Niska kauzalnost između nižih poreza i konačne cijene upućuje na nešto sasvim drugo, a to je da smo do sada mogli uživati u cijenama kakve smo imali upravo zbog toga što se na većinu prodanih kava i ostalih pića nije platio porez. Sada će dio ugostitelja prodati nešto više oporezovanih pića gdje kompenzacijom sa državnim proračunom zapravo zadržavaju status-quo u konačnoj cijeni i subjektivnom dojmu gosta koji smatra da efekta u svemu možda i nema. No više novca u državnoj blagajni ne predstavlja baš ništa pozitivno ni za ugostitelja niti za njegovog gosta. Obojica taj novac više nemaju niti će zauzvrat dobiti od države adekvatnu protuvijednost. Bit će zanimljivo vidjeti i koliko su objekata zatvorili i koliko je ljudi ostalo bez posla u tom procesu.
Ja bih bio legalist da u Hrvatskoj vlada vladavina prava. Ovako, ne vidim nekog smisla pozivanjem na zakone opravdavati tiraniju onih koji ih osmišljaju kako im samima najbolje odgovara te u potpunoj suprotnosti sa pravnim idealima.
samo jedna informacija s obzirom da sam jako blizak s nekoliko ugostitelja. nabavne cijene robe su unatrag 2 mjeseca porasle cca 20%
Prije svega nemojte mijenjati temu, u Hrvatskoj ne vlada vladavina prava, ali to baš i nije neki izgovor za kršenje zakona, a ni tema ovog posta. Postoje stanoviti pokušati uvjeravanja u suprotno, stalno se ponavljaju neke mantre, svi se vole pozivati na razvijene zemlje, moram priznati da nisam primjetio sličan pristup kod njih. Dajem Vam prostora da me naravno demantirate sa suprotnim primjerima.
Ovaj argument “gotovo nitko” je zaista na niskoj razini, nisam ga od Vas očekivao.
Nemojte stvari izvlačiti iz konteksta, to je zaista nisko.
Pročitajte cijelu rečenicu:
“Poslije ovog sniženja PDV-a, barem prema mojem sadašnjem iskustvu, gotovo nitko nije snizio cijene ni za lipu.”
Svima je jasno da se ja pozivam na osobno iskustvo (koje je limitirano i ne mora dati pravu sliku). Ako Vas to zaista veseli, mogu se pozvati i na iskustva mojih poznanika koji također nisu primijetili sniženje cijena (ni to nužno ne mora dati pravu sliku). Mogu se pozvati na napise po portalima o spomenutoj problematici, oni također mogu dati krivu sliku. Zasad još nisam primjetio nikakva sniženja, osim kod kave u vašem kafiću (za mene je i to limitirano iskustvo koje može dati krivu sliku).
Zasad nisam našao, a nemam ni vremena ni volje tražiti, službene podatke na tu temu, volio bih da me demantirate.
pardon,
ali vi ste mene prvi prozvali da nisam pisao nešto o čemu ste očekivali da ću pisati te ste me nadalje prozvali za nekorektnost, neozbiljnost itd. jer ste ovaj tekst željeli povezati s time što ste sami imali na umu. Tema teksta su efekti presije porezne uprave na ugostitelje koji su se u startu složili sa time da je fiskalizacija korisna, a sada im inspekcijske metode nisu po volji.
Ja se ne bih dalje zabavljao ad hominem prepiskom i uzet ću si za pravo na vaš komentar odgovoriti kako znam i riskirati da to nije u skladu s onim što očekujete i molim vas da vas to ne vrijeđa.
Niste mi odgovorili zašto smatrate izjavu “Fiskalizacija služi jedino tome da se novac poreznih obveznika što efikasnije naplati i pretoči u proračun” neozbiljnom i pomalo smiješnom. Dakle čemu, po vama, fiskalizacija još može služiti (A da je korisno. I za koga)?
Vaša jezična konstrukcija “služi jedino tome” znači da ima jedan jedini cilj. Već sam napisao da ciljeva ima više, tako da bi svima trebalo biti jasno da ovo nije jedan jedini cilj!
Osnovni cilj je ostvariti transparentno poslovanje ugostitelja (koliko je to moguće) na način da se svaki račun automatski evidentira u Poreznoj upravi te time smanjiti mogućnost kršenja zakona. Na taj način svi ugostitelji dobivaju dobivaju jednake uvjete te se smanjuje nelojalna konkurencija. To odgovara prije svega poštenima ugostiteljima koji su i dosad radili po zakonima. Nažalost, postoje i oni koji nisu radili tako, nema ih puno po novinama jer se nitko javno ne želi hvaliti da je dosad potkradao državu. (osim Rojsa: “Tko je jamio – jamio je”)
Ovaj bi zakon trebao dati uvjet svim ugostiteljima da su jednaki pred zakonom jer svakog od njih može prijaviti i svaki drugi građanin ukoliko isti ima protekciju od inspektora.
Ukoliko se i uprihodi više sredstava nego prošlih godina ona odlaze u državni proračun (ne ide u privatne džepove). Uvjeren sam da ste izvrsno upoznati sa situacijom u državi pa Vam je jasno da se već godinama zadužujemo da bi osigurali sredstva za proračun. Za strane banke ovo nije pozitivno, ali za nas bi smanjenje zaduživanja bila jedna jako pozitivna stvar.
Dakle, fiskalizacija je pozitivna za sve one koji su radili po zakonu. Osobno vjerujem da je pozitivna za većinu ugostitelja jer ne primjećujem da se bune, dapače komentari su često pozitivni. Kao što ste primijetili službeni stav mnogih udruga ugostitelja je pozitivan i zato mi nije jasno u čemu je problem?
U tome da su neki i nakon svih upozorenja i dalje pokušavali loviti u mutnom? Očito se to više ne isplati, to bi inače trebala biti i poruka svih zakona. Jasno mi je da oni koji su platili kazne nisu zadovoljni, želim vjerovati da je riječ o manjini… Ako imate drugačije podatke slobodno me demantirate…
Mislim da je mišljenje svih strana o ovoj tematici, uključujući i građane, općenito vrlo pozitivno. Ima onih kojima se ne sviđa (većinom oni koji su dosad nisu radili po zakonu ili oni koji nisu uveli fiskalne kase i dobili su kazne), zaista je teško baš svima ugoditi.
“Još se nije rodio tko bi narodu ugodio!”
Suština fiskalizacije je oporezivanje, a sva high-tech skalamerija koja je oko nje izgrađena i promovirana vladinom propagandom služi samo tome da se to oporezivanje provodi što učinkovitije. Provlačenje pravednosti kroz prizmu oporezivanja je logički kontradiktorno jer i samo oporezivanje nije pravedno. To je prisvajanje tuđe imovine.
Osnovni cilj tako ne može biti transparentno poslovanje ugostitelja jer se njihovo poslovanje i korisnost istog ne mjeri oporezivanjem (u čiju svrhu se provodi fiskalizacija) već realnom koristi koju oni pružaju ljudima koje uslužuju. Dakle dobra kava, dobra atmosfera, dobra usluga i dobra cijena za istu je primjer tržišne transparentnosti i valorizacije vrijednosti nečega što smo spremni platiti.
Situacija u državi je odraz očekivanja građana prema onome što smatraju da vlast treba činiti umjesto njih za njih same. Građani su navikli ostvarivati razne privilegije kroz proračunska sredstva. No to je stimuliralo bujanje proračuna, rast birokracije koja širi svoje djelovanje na apsurdne razine, rast korupcije, neučinkovitost pravosuđa koje je postalo sluga tom sustavu i naravno moć političara da građane zadužuju kreditima kako god i kada god zažele. Tu priču su započeli političari i građani koji o njima žele ovisiti, a ne “strane banke” i drugi centri moći koje je sada najlakše okriviti. Dakle poticati taj isti sustav da i dalje egzistira i zagovarati bolje punjenje proračuna, a istovremeno na štetu egzistencije građana i njihove slobode da odlučuju tko će s kime imati posla ili ne, jest užasno samo po sebi. Ja sam u suštini protivnik toga da na ekonomiju, društvo i pravednost gledamo kroz prizmu poreza i da svoje potrebe zadovoljavamo kroz državni proračun i njemu se potčinjavamo osmišljajući zakone koji nas u takav sistem sve dublje uvlače. I upravo zbog toga me nikako ne možete uvjeriti da je ispravno sada proganjati one koji ne žele biti dio te farse, nazivati ih “lovcima u mutnom”, ili tvrditi da za ikoga u ovom trenutku može biti korisno da 25% toga što zaradi preda u državni proračun.
Ova uzrečica govori jako puno. Meni govori i o tome kako narod uvijek nekoga traži da mu ugađa, umjesto da se ljudi okrenu slobodnoj i dobrovoljnoj suradnji i zadovoljavanju interesa putem slobodnog tržišta zaštićenog vladavinom prava.
Ako se nekome ne sviđa postojeći sustav onda ga treba nastojati promijeniti ili promijeniti državu za neku koja je njemu po volji (ako takva postoji), mislim da je ovo drugo nešto lakše izvesti (barem se po medijima dosta popularno).
Opravdanje za kršenje zakona ne postoji, bilo da je riječ o neznanju propisa ili neslaganjem s propisima. To vrijedi manje više svugdje, barem koliko je meni poznato, možda vi imate neke druge informacije.
Vi imate neke radikalne ideje, koje se meni samo dijelom sviđaju. Moj ideal uspješnih država su Njemačka i Austrija (eventualno Švicarska te zemlje skandinavije), usput budi rečeno to su i države koje trenutno imaju najmanju nezaposlenost u Eurozoni koja trenutno ima najveću nezaposlenost od ’95. Čini mi se da su one na dobrom putu, i to se upravo sada u vrijeme krize najviše vidi kad spašavaju i neke druge. One su usput i izrazito socijalno osjetljive (i sve ostalo što Vam se u vezi toga ne sviđa), ali imaju i vladavinu prava i nema puno izgovora ne sviđa mi se zakon pa ga neću poštivati.. 🙂
Vaš ideal je, barem prema meni, neka apsolutno slobodna država sa što manje zakona i dobro uređenim sudstvom, policijom, zdravstvom (premda bi i ono moglo biti privatno) i ostatkom javnog sektora. Država se u ništa ne miješa sve je prepušteno građanima i odnosima na tržištu, i svi žive dugo i sretno…
Čini mi se da bi SAD bio za Vas dosta interesantna opcija na prvi pogled, oni se hvale da su liberalni, nisam baš siguran da je to u praksi tak’…
Liberalno u SAD-u znači socijal-demokratski. Terminologija se razlikuje između SAD-a i Europe i često nastaje ova konfuzija. SAD je danas manje slobodna nego što je ikad bila tijekom 20. stoljeća, naročito druge polovice.
Krivo me etiketirate, ne zagovaram ja anarhiju, već državnu na postavkama klasičnog liberalizma. Ne govorim o privatizaciji vojske ili policije niti a priori odbacujem teze da postoje uloge koje država može učinkovito obavljati kako bi građani mogli svoje vrijeme fokusirati na više osobnih interesa.
Opravdanje za kršenje zakona ne postoji ni u jednoj državi, no put kojim smo mi odavno krenuli, a intenzivira se u zadnje vrijeme, nije put u stanje slobodnog društva zaštićenog zakonima u osnovnim pravima svakog građana već u izgradnju društva pod tiranskim zakonima koji se uglavnom svode na legalizaciju otimačine njihove imovine i stavljanja iste na raspolaganje društvu, a o čemu prosuđuje vlast u autokratskom stilu.
Nažalost glasovanje nogama, na što ste se osvrnuli, je doista jedan od izlaza iz ove situacije. Volio bih ga izbjeći ali ne odbacujem ni tu opciju. Nadam se samo da vlast u dogledno vrijeme neće donijeti zakon kojim zabranjuje emigraciju stanovnika. To ne bi bio presedan u zemljama socijalističkog svjetonazora. 🙂
Ok, ne znam previše o SAD-u, iskreno me ni ne zanima. Znam da tamo zdravstveno osiguranje funkcionira malo drugačije nego kod nas, znam da slobodno možete imati oružjem,… Vjerojatno ima dosta razlika između saveznih država, meni se osobno ni najmanje ne sviđa…
Emigracija može biti rješenje, i sasvim sigurno se neće zabraniti jer mi nemamo socijalističku vladu već socijaldemokratsku. Ova priča o iseljavanju je više kozmetička nego stvarna, jer većina građana ove zemlje ne zna najbolje svoj materinji jezik (pogotovo ne zna pisati, pogledajte komentare na nekom od portala), nisam baš siguran da im ostali jezici idu bolje od materinjeg, tak’ da nisam baš siguran za izvedivost tih najava masovnog iseljavanja. Jedno je želja (većinom dodatno uvećana neznanjem što vas tamo čeka i pričama o velikoj zaradi), nažalost drugo je realnost…
komentator1 je optimistican u pogledu dijela poreza koji se zamracivao kod ugostitelja. ja bih rekao pola pola.
cilj fiskalizacije je bolje punjenje drzavne kese. stopu sutra laki tvikate kada je infrastruktura in place.
a i ja sam cuo da je jos veci socijalizam u sjevernoj koreji, kada se vec razbacuje sa ponudama emigracike
Sto se emigracije tice o cemu mogu svjediciti kao povratnica, voljela bih se nadovezati na komentar da nam ne prijeti odljev radne i intelektualne snage buduci da gradani ne znaju ni maternji jezik pa tesko da ce naci posao vani. Svjedocila sam dolasku mnogi izbjeglica u SAD ranih devedestih i to upravo mnogih nepismenih iz nerazvijenih dijelova Hrvatske i Bosne. SAD im je omogučio šest mjeseci socijalne pomoći. Nakon toga su bili prepušteni slobodnom tržištu. Ne znam tko se nije snašao, našao posao ili završio školu, ili oboje istovremeno. Godinama sam dolazila na brojne skupove, zabave i sl., i mogu reći da su nevjerojatno brzo postali ekonomski mobilni i od ničega postigli nešto i idu dalje. Kad bi takvu ekonomsku mobilnost postigli u Hr., za vlastite građane, kamo sreće. Tužno mi je kad pročitam mišljenje po kojem bi bilo bolje nezaposlenma ići van nego liberalizirati tržište radne snage.
Hvala vam za komentar i slažem se u potpunosti sa vašom opservacijom vezano za učinke liberalizacije tržišta rada i prednosti slobodnog tržišta nad planskom ekonomijom. Hrvati u poslijednje 3 godine svoj stav o planskoj ekonomiji i politici jasno izražavaju odlaskom iz zemlje. Ona im nije omogućila perspektivu. Mislim da je u tom periodu otišlo oko 30.000 mladih ljudi. No i dalje niti političke stranke, niti vlast, niti građani ne spoznaju da je uzrok toga upravo prakticiranje socijalizma koje nikada nije prestalo, samo su se zamijenile figure, nabujale političke afere te logično kleptokracija i kronizam, a građani uslijed potčinjenosti političkom upravljanju ostali osiromašeni i zakinuti za osnovna prava i slobode. Kad sam dotaknuo to “pravo” moram još samo napomenuti kako je ta riječ ovdje zamijenjena za “privilegij” što dodatno otežava spoznaju uzroka problema i okretanje smjera.
Moja iskustva su nažalost takva da građani dosta slabo znaju svoj jezik (volio bih da je drugačije). Pogledajte samo društvene mreže ili komentare po portalima, rezultati su većinom poražavajući čak i za učenike, dosta često i za studente (to je još gore). Naime, nije riječ o nekim “sitnim” pogreškama, koje sasvim sigurno radi većina nas (ljudski je griješiti), to su većinom nevjerojatne pogreške i nepoznavanje elementarnih stvari (nekad je teško dešifrirati što je autor htio reći je nema dijakritičkih znakova,…), što je po meni sramotno pogotovo za visokoobrazovane građane. Očito naš obrazovni sustav, u kojem se trenutno i sam nalazim (nemam nikakve veze s kroatistikom 🙂 ), nije baš toliko dobar koliko ga mi volimo hvaliti. Trenutno smo više zemlja diploma nego zemlja znanja koju toliko zazivamo.
Shodno tome nisam baš neki pretjerani optimist po pitanju znanja stranih jezika naših građana (bilo bi mi drago da me demantiraju), a to je osnovni preduvjet za dobivanje nekog solidnog posla. Nažalost nisam ni osobno primjetio da svim mojim kolegama leže strani jezici… Pretpostavljam da većini nije cilj raditi poslove za koje nisu potrebne nikakve kvalifikacije, čisto sumnjam da se na taj način može usrećiti.
Devedesete godine su bile neka druga priča, sad je to nažalost malo drugačije. To su bila vremena kad su mnoge zemlje prihvatile izbjeglice i učinile puno toga za naše ljude.
http://www.economist.com/news/special-report/21570840-nordic-countries-are-reinventing-their-model-capitalism-says-adrian
Prije svega, hvala za interesantan članak!
Kao što napisah, eventualno Švicarska te zemlje Skandinavije, jer o njima njima nemam previše saznanja. a još manje osobnih iskustava… Skandinavske zemlje me ne zanimaju prije svega zbog klime i geografskog položaja te zbog neznanja njihovih jezika.. Nisam informiran previše o njima tak’ da nebi komentiral.
I dalje stojim pri tome da su Njemačka i Austrija za mene ideali uspješnih zemalja, to je vidljivo posebice u krizi kad one imaju nezaposlenost od cca. 5% dok istovremeno ostale države obaraju rekorde u nezaposlenosti. Čisto primjera radi u dvije najrazvijenije njemačke savezne države Bayern (Bavarska) i Baden-Württemberg nezaposlenost je svojevremeno bila na razini cca. 2%, to zapravo znači da imaju potpunu zaposlenost jer rade gotovo svi osim onih koji stvarno ne žele.
Nažalost godinama i Njemačka više nije med i mlijeko, pogotovo za obične radnike koji su najmanje plaćeni, obzirom na sve veći broj jeftinih radnika iz slabije razvijenih zemalja koji naravno ruše plaće.
Međutim, Njemačka je i dalje miljama ispred nas prije, to čak nije ni potrebno opisivati… Meni se posebno sviđa njihov mentalitet da se ne (pre)zadužuju za kojekakve gluposti, osim ako je riječ o pravim investicijama. Nema toliko života na kredit kao kod nas.
“Kupujemo stvari koje nam ne trebaju, za novac koji nemamo, da bi zadivili ljude koje ne volimo” (mislim da je to američka fora, al’ kod nas je jako popularna).
Zato su meni te države uspješne, ne znam koje su Vama, slobodno ih napišite tak’ da znam čemu težite…
Amerika je još uvijek idealna zemlja za obrazovane emigrante zato što nije ksenofobična. Mislim da je u svim razvijenim zemljama Europe uglavnom isto. Možete cijeli život živjeti i raditi u Njemačkoj, a da nikada do kraja ne budete prihvaćeni kao ravnopravni građanin što u Americi nije slučaj. Amerikanci nemaju predrasuda te vrste jer su itekako svjesni da su zemlja imigranata i da nema čistokrvnih Amerikanaca. To vrijedi i za obrazovane desničare, republikance. To znam jer me jedan takav zaposlio, a mogao je izabrati i rođenog Amerikanca, istih kvalifikacija, ali koji ne govori sa akcentom kao ja. Po nekim američkim statistikama koje sam čitala najprosperitetnije su one sredine koje su etnički raznovrsne. To Francuzi ili Šveđanini još nisu posvojili. U Americi vrijedi ono što je na šaljivi način rekla jedna pametna Amerikanka: “nije bitno da li ste jučer izkočili s nekog broda, ako radite u Americi od 9 do 5, vi ste Protestant.” Čime je htjela reči da je protestantska radna etika i na tome zasnovana kultura rada, dominantna kultura, a ne rasa ili etničko porijeklo. Nakon 5 sati, svako je slobodan da bude što hoće, pa i nešto drugo nego što je to po rođenju. Ergo, bez obzira na svakovrsne ekonomske pokazatelje, Amerika (a tu su i Australija i Kanada) su još uvijek po meni idealne zemlje.