Oznake

, , , , , , ,

Uvjeti za ostvarivanje mirovine:

Starosna mirovina:

65 godina starosti i 15 godina radnog staža.
Iznimka: Žene 60 godina starosti ali do 2030. svake četiri godine starosna dob se pomiče za jednu godinu naviše i u konačnici će se uskladiti sa općim uvjetom, dakle 65 godina starosti. Izmjene zakona idu u smjeru 67 godina starosti ili 40 godina radnog staža.

Prijevremena starosna mirovina:

60 godina starosti i 35 godina radnog staža.
Iznimka: žene 55 godina starosti i 30 godina staža, gdje se oba parametra do 2030. povisuju u koracima od 3 mjeseca svake godine.

Invalidska mirovina:

O pravu odlučuje komisija, načelno uvidom u liječničku dokumentaciju koja dokazuje nesposobnost za rad/ stupanj invaliditeta. Ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, uvjet mirovinskog staža nije potreban.

Komisija je ujedno i koruptivna točka, a primjeri ostvarivanja prava plaćanjem mita mogu se naći po hrvatskim sudovima.

Obiteljska mirovina:

Djeca, bračni drug, razvedeni bračni drug, izvanbračni drug, roditelj. Detalji u uvjetima HZMO.

Mirovine prema posebnim propisima:

  • Djelatne vojne osobe, policijski službenici, službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu i ovlaštene službene osobe pravosuđa
  • Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
  • Zastupnici u Hrvatskom saboru
  • Bivši politički zatvorenici
  • Borci NOR-a
  • Domobrani
  • Pripadnici bivše JNA

Detalji.

Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, Glava V., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi matičnu evideniciju osiguranika tj. evidenciju obveznika plaćanja doprinosa i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja. Prema članku 103. HZMO čuva dokumentaciju najmanje 30 godina od dana stjecanja prava te najmanje 10 godina nakon smrti korisnika prava, odnosno prestanka ili gubitka prava. Podatci su pohranjeni na informatičkim medijima HZMO-a.

Dakle mirovine se postojećim umirovljenicima isplaćuju u skladu sa Zakonom i uvjetima koje propisuje HZMO-u, osiguranicima i korisnicima.

Unatoč zakonskoj obvezi da vodi matičnu evidenciju, HZMO izvan zakonskog okvira propisuje nove postupke i veže ih uz već ostvareno pravo na mirovinu koje je dokazano dokumentacijom kojoj su u posjedu. Tako je korisnicima mirovina odaslao naredbu o dostavi OIB-a, iako ga već ima u svojem informacijskom sustavu, uz prijetnju neisplatom mirovine u studenom (za listopad). Do ovog trena naredbi se još nije odazvalo 5400 hrvatskih umirovljenika, 18 tisuća umirovljenika koji žive u Srbiji i Bosni i Hercegovini te oko 30 tisuća umirovljenika s hrvatskom mirovinom koji žive u ostalim zemljama.

Kažu iz HZMO:

Svi oni koji su se propustili odazvati pozivu za dostavom potrebnih podataka, mogu to učiniti do kraja listopada. A ako OIB ne dostave, mirovina za listopad im neće biti isplaćena.

Suprotno zakonskim odredbama postupa i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koje vrši pritisak na umirovljenike da otvore račune u bankama na koje bi HZMO vršio isplatu mirovina, umjesto da im mirovine donosi poštar u gotovom novcu:

Umirovljenici koji ne budu htjeli otvoriti tekući račun u banci, mirovinu će i dalje moći primati putem pošte, ali uz uvjet da sami snose troškove isplate.

Ministarstvo je došlo do zaključka kako je trošak uplate na bankovni račun manji od dostave poštom, što je vrlo vjerojatno točno, no trošak isplate mirovine također nije pokriven zakonskim odredbama ili postojećim uvjetima, dakle država nameće umirovljeniku postupke van istih uz novi financijski teret.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava izračunali su da bi država na taj način uštedjela velik novac. Naime, trošak isplate mirovina preko pošte porezne obveznike godišnej stoji oko 100 milijuna kuna.

No da ušteda novca (koji ionako nije njihov) nije pravi motiv za uvođenje ovih postupaka vidimo u slijedećoj izjavi:

Prijelazni rok u kojem će umirovljenici morati otvriti tekući račun u banci i broj dostaviti HZMO-u bit će šest mjeseci, odnosno prva polovica sljedeće godine. Kao jedan od razloga zbog kojeg su se odlučili na ovakvo rješenje u Ministarstvu rada navode i inzistiranje Ministarsva financija da se plaćanja obavljaju preko tekućeg računa.

Ministarstvo financija želi tek kontrolu nad gotovinskim prometom, kao i u slučaju fiskalizacije, stoga s Mrsićevim ministarstvom tek trguje uvođenjem dodatnih proceduralnih komplikacija kako bi ostvarilo svoj cilj. Argumentacija u smjeru ušteda s jedne strane, kao i u smjeru boljeg punjenja proračuna s druge strane, tek je jalova izlika za uvođenje novih represivnih mjera nad građanima i naravno na njihov račun.

Svako dobro,
vaš Kapitalac