Oznake

, , , , , , , ,

U 23 godine postojanja suvremene hrvatske države, bili smo svjedoci strašnih posljedica nepromišljenih i neuspješnih intervencija državnog monopola sile u mnoge sfere života hrvatskog društva, a posebno u gospodarstvo. Porezno opterećenje u Hrvatskoj jedno je od najvećih na svijetu, radno zakonodavstvo preuzeto iz sustava samoupravnog socijalizma jedno od najrigidnijih u Europi, a glomazan aparat državne uprave iznimno je birokratiziran i neučinkovit.

Država tako svojim politikama sustavno guši i uništava najmanje poduzetnike, kojima je i u najslobodnijim tržišnim uvjetima teško pokrenuti uspješan biznis koji će stvarati (a ne samo redistribuirati) bogatstvo, nova radna mjesta i omogućavati pojedincima da žive od plodova svoga rada, a ne od socijalnih davanja.

Devastirajući rezultati ovakvih intervencionističkih ekonomskih politika očituju se poglavito u visokom stupnju nezaposlenosti, sve manjem privatnom sektoru i smanjenoj proizvodnji, te sve većem zaduživanju središnje države i proračunskom deficitu. Dodamo li navedenom činjenicu da socijalni transferi danas predstavljaju 54% hrvatskog proračuna dok dodatnih 19% čine naknade za zaposlene u javnom sektoru, ostaje nerazumljivo kako dobar dio hrvatske intelektualne i političke elite krivca za stanje u našem društvu može vidjeti u liberalnom kapitalizmu koji u Hrvatskoj zapravo nije nikada ni zaživio.

Glasni zagovornici snažne socijalne države kao da odbijaju vidjeti da upravo državna kontrola i sveprisutnost koče napredak i blagostanje društva. Svojom populističkom mantrom o snažnoj regulaciji privatnog sektora i visokim porezima oni guraju društvo u opasnu padajuću spiralu loših i sve gorih državnih intervencija iz koje je sve teže i teže izaći.

Najbogatiji i najkorumpiraniji u ovom sustavu najbolje prolaze upravo zato što imaju kapital kojim lakše podnose masivno oporezivanje i regulaciju dok birokratske prepreke nerijetko preskaču “podmazivanjem” određenih državnih službenika. To im omogućuje održavanje oligopola njihovih poluuspješnih kompanija koji bi se u sustavu liberalnog kapitalizma urušio pred boljim konkurentskim idejama i uspješnijim poduzetnicima.

Uočavajući ove tendencije u Hrvatskoj i proučavajući primjenu ideja ekonomske politike liberalnog kapitalizma koje leže u osnovama Austrijske škole ekonomike u nekim drugim europskim državama poput Estonije, Švedske i Slovačke, Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) i Udruga za promicanje individualne slobode “Iustitia” kroz ovaj priručnik predlažu zaokret od neuspješnih i propalih intervencionističkih ekonomskih politika hrvatskih vlada te daju pregled konkretnih makroekonomskih mjera i prokušanih metoda za oslobađanje gospodarstva i postizanje prosperitetnog društva.

Također, čitateljima se nudi i niz mikroekonomskih savjeta za pokretanje vlastitog posla u postojećim nepovoljnim uvjetima kako bi se poduzetnicima što više olakšalo poslovanje i potaklo ih se na pretvaranje vlastite poduzetničke ideje u uspješan biznis te tako što prije pokrenuo rast privatnog sektora i smanjio utjecaj države na gospodarstvo.

Priručnik možete preuzeti na web stranici udruge “Iustitia”.

prirucnik_poduzetnistvo

Svako dobro,
vaš Kapitalac