Oznake

, , ,

Gotovo sam siguran da ne postoji osoba koja može u cijelosti odgovoriti na pitanje iz naslova, a koje se odnosi na izmjene i dopune zakona i drugih pravnih akata države. Odgovor na to pitanje ne zna ni sama Vlada RH koju sam zamolio za cjelovit popis istih:

@KapitalacTwitt Nažalost, nemamo takav popis.

S obzirom da mi je informatika draga znanost nekako mi je po prirodi čudno kako to da ne postoji mogućnost generiranja jednog takvog jednostavnog izvještaja gdje vidim tek 3 elementa: 1. Zakon/ izmjena, 2. datum odluke, 3. datum stupanja na snagu. Dakle želim od cijelog skupa samo one čiji je datum stupanja na snagu jednak ili veći od 1.1.2014. U domeni relacijskih baza podataka radi se o trivijalnom upitu.

Dakle Vlada RH može izraditi izvještaj ali to ne želi, ili doista nema mogućnost izraditi ga, što znači jedino da ne vrši elektroničku obradu podataka. Ni jedno ni drugo ne bi bilo čudno ali ipak nekako jest s obzirom na to da se Vlada konstantno hvalisa informatizacijom i otvorenošću prema građanima. Upravo kada govorimo o zakonima tu bi stvari trebale biti kristalno čiste i jasne, jer uostalom od građana se i očekuje da se zakonima pokoravaju. Stoga držati građane neinformiranima i u neznanju po tom pitanju može dovesti tek do toga da mnogi od njih postupaju mimo zakonskih propisa, ali i da budu kažnjeni. Ne poznavanje zakonskih propisa kao što znamo nije izgovor na sudu. Kada uzmemo sve u obzir očito je da bi građanin ove države morao provoditi uz oglasnu ploču Narodnih Novina više vremena nego što ga ima, samo kako bi bio upoznat sa zakonskim izmjenama. Uskladiti se nakon toga s njima dodatan je utrošak njegovog vremena. I naravno, tko si uopće može priuštiti biti sukladan?

Neke od izmjena pokupio sam s raznoraznih portala pa ću ih navesti u crticama:

– Međustopa PDV-a od 10% podiže se na 13%
– Porez na dohodak se prijavljuje putem novog obrasca JOPPD
– Niže rate za kredite u CHF (Zakon o potrošačkom kreditiranju uz ovo obuhvaća i petljanje države u plafone kamatnih stopa po vrstama kredita – poticanje građana da ulaze u rizik… hmm, nakon građevinskog balona tko zna kakvi nas još baloni čekaju zbog ovoga)
– Strože mjere kontrole banaka, sanacijski fond… (štednju građana će se u većoj mjeri usmjeravati u rezerve, a u manjoj mjeri u investicije)
– Ukidaju se državni poticaji za stambenu štednju
– Ukinut Državni inspektorat (umjesto njega otvara se 5 pojedinačnih, po ministarstvima, dakle 5x više inspekcija i dodatno vrijeme i novac koji će subjekti morati odvajati da bi bili sukladni propisima… koji su mutni)
– Gradnja objekata je pojednostavljena – uvedna jedna građevinska dozvola
– Izmjene zakona o mirovinskom osiguranju – u mirovinu sa 67.

U međuvremenu sam naišao na kondenzat izmjena kojeg je objavila jedna informatička tvrtka na svojem web sajtu, i koji kaže da s 1.1.2014 na snagu nastupa 48 izmjenjenih zakona i 221 podzakonski propis. Popriličan broj moram priznati.

Naime iako ne volim na ovakvim podacima iznositi zaključke ipak mogu napomenuti kako konstantne izmjene zakona i propisa djeluju negativno na poduzetničku inicijativu. Iako većina tvrtki zbog potrebe da bude sukladna sa zakonskim propisima mora upošljavati pravnu službu, konstantna izmjena pravnog okvira donosi nesigurnost u budućnosti. Jedan logičan i čist poduzetnički potez danas već u idućoj izmjeni zakona i propisa može postati ozbiljna prepreka poduzetničkom poduhvatu.

Iz tog raloga građani često ne razmišljaju o tome da postanu poduzetnici, a poduzetnici često strahuju od poduzimanja. Pravna nesigurnost, odnosno konstantne izmjene pravnog okvira predstavljaju veći rizik od tržišnog rizika, a neuspjeh poduzetnika je vrlo često posljedica te nesigurnosti.

Svako dobro,
vaš Kapitalac