Oznake

, , , , , , ,

Potrošačko smo društvo. No što to uistinu znači? To znači da živimo u svijetu koji je baziran na dosad neviđenom, iznimno visokom stupnju podjele rada. Podjela rada, uz slobodu tržišta, omogućuje rast standarda sve većeg broja ljudi širom svijeta. Banane iz Ekvadora, satovi iz Kine, čarape iz Samobora ili “samo” kruh iz lokalne pekarnice, uz druge nebrojene plodove tržišnih mehanizama, dostupni su svima. Ali osim što trošimo ta dobra, mi ih istovremeno i proizvodimo (birokracija izuzeta). Podjela rada i slobodno tržište donijeli su čovječanstvu tolike blagodati da mnoge od njih mic po mic svrstavamo u domenu ljudskih prava. S tim “pravima”, o kojima u posljednjem tekstu na svojstven način govori i Katkapital, treba biti pažljiv, jer ona unatoč našim htijenjima ipak imaju realnu cijenu. Stoga ne preskačimo stepenice, jer bismo mogli krivo doskočiti pa polomiti nogu, i dozvolimo da se tržište razvija i pobrine za navedeno.

Slobodno tržište i podjela rada najbolji su saveznici u borbi protiv svih oblika diskriminacije među ljudima. Ne vjerujete? Razmislite o slijedećem: dok u svoj automobil utačete gorivo na benzinskoj crpki razmišljate li o boji kože, nacionalnosti, vjeroispovjesti, političkim uvjerenjima, spolu ili rodu svih redom ljudi koji su vam omogućili da to gorivo sada utačete u rezervoar svog automobila? Jel li pištolj benzinske crpke kojeg u tom trenu držite u ruci izradio Kinez ili Španjolac? Jel on musliman? Crnac? SRBIN? Koliko nacionalnosti, vjera i ostaloga je ugrađeno u sve redom dijelove vašeg automobila? Realno, pojma nemate, i to je u potpunosti nebitno.

Jesam li u pravu? Ono po čemu sudite sve redom ljude koji su zaslužni za to gorivo (ili automobil) jest vrijednost koju su oni svojim radom proizveli za vas. To dobro nagrađujete dobrom. Ta poruka putuje tržištem i djeluje poput stimulansa.

Maločas sam na Facebooku naišao na jednu komičnu fotografiju s hrvatske obale. Kad sam je ugledao stvarno sam se od srca nasmijao🙂 ali vrlo brzo sam i u njoj prepoznao svu divotu stvari o kojoj govorim. Tržište ne diskriminira niti na osnovi pismenosti. Koliko god da je poruka na ovoj tabli nepismena ona je ipak vrlo jasna, štoviše egzaktna. Ona poziva na razmjenu dobra za dobro.

10460495_10204309169792025_8590606856743055268_n

S druge strane, i suprotno prirodi stvari, gomila negativnih komentara ispod fotografije. Za neke je tako čovjek iza poruke retardiran, a za neke nije “građanski odgojen”. Neki se pitaju kako nepismen čovjek uopće ima pravo iznajmljivati nešto pa i zarađivati, čak i kada je očito riječ o njegovoj vlastitoj imovini. Takvi pak često, udruženi, putem države i pod prijetnjom kaznenih sankcija teže nametati standarde. Na nemoralu i nametljivosti uostalom sami profitiraju. Taj uvrnuti pogled na svijet predstavlja stalnu opasnost po slobodu građana, tržišta i podjelu rada i usudio bih se reći da je na ovim prostorima dominantan. U skladu s uvrnutim svjetonazorom doneseni su bezbrojni propisi kojima tržište djeluje usprkos, ili možda u inat, no nažalost niti blizu onoliko dobro koliko bi djelovalo bez njih. Paradoksalno takve propise donose oni koji slobodno tržište najviše trebaju, gotovo ovisnički, jer bez njega nemaju na čemu parazitirati.

Dodatak: gotovo istovremeno Katkapital obrađuje temu diskriminacije iz perspektive pojedinca i njegovih prava da samostalno odlučuje s kime će surađivati, a s kime neće.

Svako dobro,
vaš Kapitalac