Oznake

, , , , , , ,

Dakle, mislite da je novac korijen zla? Jeste li se ikad zapitali što je korijen novca? Novac je sredstvo razmjene kojega ne bi bilo da ne postoji proizvedeno dobro i ljudi koji su to dobro sposobni proizvesti. Novac je materijalizacija načela prema kojemu ljudi koji žele međusobno surađivati mijenjajući vrijednost za vrijednost. Novac nije oruđe žicaroša, koji sa suzom u oku od vas traži dio te vrijednosti, ili oruđe lopova, koji vam tu vrijednost oduzima prijevarom ili silom. Novac čine mogućim samo ljudi koji stvaraju. Je li to ono što smatrate zlim?

Kada prihvatite novac kao nagradu za svoj ​​rad, činite to samo iz uvjerenja da ćete taj novac moći zamijeniti za dobro koje je svojim radom proizveo netko drugi. Nisu žicaroši niti lopovi ti koji daju vrijednost novcu. Niti more suza niti sve oružje svijeta ne može pretvoriti novac u vašem novčaniku u kruh kojega trebate da biste preživjeti sutra. Novac je znak časti, nagrada za vrijednost koju ste proizveli između svih ostalih ljudi koji proizvode vrijednost. Vaš novac je vaš iskaz nade da negdje oko vas postoje ljudi koji neće izdati taj moralni princip koji je korijen novca. Je li to ono što smatrate zlim?

Jeste li ikada razmišljali o korijenu stvaranja, o korijenu proizvodnje? Pogledajte primjerice jedno računalo. Možete li sami sebe uvjeriti u nešto nerazumno poput toga da je to računalo nastalo zahvaljujući čistoj snazi mišića? Pokušajte uzgojiti klas žita iz sjemena pšenice, a da niste koristili znanje i vještine koje su otkrili i primijenili vaši preci. Pokušajte stvoriti hranu tako da mašete rukama po zraku dok trčite poljem – saznat ćete da je čovjekov um korijen sveg proizvedenog dobra i sveg bogatstva koje je ikada postojalo na Zemlji.

Ali kažete da su novac stvorili snažni na račun slabih? O kakvoj snazi je ovdje riječ? To ne može biti snaga oružja ili snaga čistih mišića. Bogatstvo je proizvod čovjekove sposobnosti da misli. Je li novac stvorio čovjek koji je, primjerice, izumio motor nauštrb onih koji ga nisu izumili? Jesu li novac stvorili pametni nauštrb glupih? Možda sposobni nauštrb nesposobnih? Ambiciozni nauštrb lijenih? Prije nego što uopće može biti iznuđen ili opljačkan novac mora biti stvoren radom i zalaganjem svakog poštenog čovjeka, u onoj mjeri koja odražava njegovu sposobnost. Pošten čovjek je onaj koji zna da ne može potrošiti više nego što je proizveo.

Trgovati uz pomoć novca je princip djelovanja dobronamjernih ljudi. Novac počiva na aksiomu da je svaki čovjek vlasnik svojeg uma i svojeg rada. Novac ne daje moć propisivanja vrijednosti vašem radu. Novac dobiva na vrijednosti u trenutku kada čovjek dobrovoljno pristane s drugim razmijeniti vrijednost. Novac omogućuje da za svoju robu i svoj rad budete plaćeni  onoliko koliko ta roba i taj rad vrijede čovjeku koji ih kupuje, ali ne više od toga. Novac ne dopušta pogodbe, osim onih koje su donesene na obostranu korist i pri slobodnoj procjeni jedne i druge strane.

Novac od vas zahtjeva da shvatite kako čovjek djeluje za vlastitu korist, a ne za štetu, djeluje za vlastitu dobit, a ne gubitak. Novac zahtjeva da shvatite kako ljudi s kojima surađujete nisu tovari rođeni da bi nosili teret vaše mizerije, da shvatite kako tim ljudima morate dati vrijednost, a ne ožiljke, da shvatite kako ljude ne povezuje međusobna razmjena patnje već međusobna razmjena dobra. Novac zahtijeva da ne prodajete svoju slabost za nečiju glupost već svoj talent za nečiji razum. Novac zahtijeva da kupite najbolje što možete pronaći, a ne najgore što vam se nudi. Stoga kada ljudi žive tako da surađuju potaknuti razumom, a ne prisilom kao arbitrom, novac će dati odgovor na pitanje koliko je tko među nama bio razuman, racionalan, koristan i pošten. To je načelo postojanja čiji je alat i simbol novac. Je li to ono što smatrate zlom?

Ipak, novac je sredstvo. On će vas odvesti gdje god želite, ali vas neće zamijeniti na mjestu vozača. Dati će vam mogućnost da zadovoljite svoje želje, ali vam neće dati želje. Novac je pošast onima koji pokušavaju obrnuti zakon kauzalnosti, onima koji traže način kako da ljudski razum zamijene proizvodom razuma, robom.

Novac neće kupiti sreću onome koji ne zna što želi. Neće mu otkriti ljestvicu vrijednosti ako izbjegava spoznati što je vrijednost i neće mu dati svrhu ako odbija shvatiti da svrhu mora tražiti sam. Novac neće kupiti inteligenciju budali, nečije divljenje prema kukavici ili poštovanje prema neodgovornome. Čovjek koji sposobnije od sebe pokušava učiniti svojim slugama, koristeći se pritom svojim novcem umjesto svojim razumom, završit će kao žrtva nesposobnih. Sposobni će mu okrenuti leđa, a varalice i prevaranti pohrliti mu u susret vođeni zakonom kojeg još nije otkrio: da nitko ne može biti manji od svojeg novca. Je li to razlog zbog kojega novac nazivate zlom?

Samo čovjek koji ga ne treba je sposoban naslijediti bogatstvo – čovjek koji je sposoban stvarati bez obzira gdje da počne. Ako je onaj tko naslijedi novac jednako vrijedan, on mu služi, ako nije, on ga uništava. Ali to se previđa pa se kaže kako je novac pokvario čovjeka. Je li? Ili je čovjek pokvario svoj novac? Zato ne zavidite onome tko naslijedi bogatstvo. Ono nije vaše i da ga se dočepate ne biste s njime učinili ništa bolje. Ne pomišljajte kako to bogatstvo treba raspodijeliti među ljudima jer stvaranje pedeset parazita umjesto jednoga neće oživjeti vrline zahvaljujući kojima je to bogatstvo nastalo. Novac je živuća snaga koja umire bez svoga korijena. Novac neće služiti onome čiji um nije jednako vrijedan. Je li to razlog zašto novac zovete zlom?

Novac je vaše sredstvo za preživljavanje. Način na koji shvaćamo novac bit će presudan za naš život. Ako je izvor novca korumpiran, naša egzistencija je ugrožena. Jeste li dobili svoj ​​novac prijevarom? Podilaženjem porocima ili glupostima? Iskorištavajući naivne u nadi da ćete dobiti više nego vaša sposobnost zaslužuje? Spuštanjem svojih standarda? Obavljajući posao za one koje prezirete? Ako je tome tako, onda vam vaš novac neće dati niti trenutak niti lipu vrijednog užitka. Sve ono što kupite tim novcem bit će tek podsjetnik na vašu sramotu. Tada ćemo ponovno čuti da je novac zlo! Zlo, jer u njemu nema ni trunke samopoštovanja? Zlo, jer takav novac ne omogućuje ni trenutka užitka? Užitka u izopačenosti? Je li to korijen vaše mržnje prema novcu?

Novac će uvijek biti posljedica naših djela. Vi ste uzrok, novac je posljedica. Novac je proizvod vrlina, ali on vam neće dati vrline niti će vas iskupiti od vaših poroka. Novac vam neće dati ono što niste zaslužili. Niti u materijalnom niti u duhovnom smislu. Je li to korijen vaše mržnje prema novcu?

A čuli smo i da je ljubav prema novcu korijen sveg zla. Voljeti neku stvar znači voljeti njenu prirodu. Voljeti novac znači znati i poštivati činjenicu da je novac proizvod onoga najboljeg što leži u vama, on je potvrda kojom svoj trud mijenjate za trud poštenih ljudi. Osoba koja mrzi novac i koja je najglasnija u iskazivanju svoje mržnje prema novcu je osoba koja bi prodala vlastitu dušu za novčić – imajući to u vidu ta osoba doista i ima dobar razlog mrziti novac. Osoba koja voli novac spremna je raditi za novac. Ta osoba zna da ga može zaslužiti.

Dopustite mi da vam kažem nešto o ljudskom karakteru: čovjek koji proklinje novac svoj je novac stekao nečasno. Onaj koji ga poštuje taj ga je i zaradio.

Bježite što dalje od čovjeka koji vam govori da je novac zlo. Ta rečenica je znak da je lopov u blizini. Sve dok žive na Zemlji i koriste se novcem kao sredstvom ljudi razmjenjuju vrijednost za vrijednost. Odbacivanjem novca kao sredstva razmjene priziva se oružje kao sredstvo prisile.

Ukoliko ga želite stvoriti ili zadržati novac od vas traži da date najviše od sebe. Ljudi koji nemaju hrabrosti, ponosa ili samopoštovanja, ljudi koji ne vide moral u vlastitom novcu i koji ga nisu spremni braniti kao što brane vlastiti ​​život, ljudi koji se ispričavaju zbog toga što su bogati – neće ostati bogati zadugo. Oni su prirodni mamac za lopove što čekaju prikriveni ispod kamenja i ispužu van čim namirišu nekoga tko traži da mu se oprosti zbog toga što ima. Oni će požuriti osloboditi ga krivnje i tereta što uostalom i sam smatra da zaslužuje.

U tom trenutku vidjet ćete uspon ljudi dvostrukih mjerila, koji žive uz pomoć prisile i koji su uvjereni da se vrijednost stvara pljačkom ljudi koji stvaraju vrijednost. Vidjet ćete ljude koji parazitiraju na tuđim vrlinama. U moralnom društvu to su kriminalci, a zakoni su napisani da bi vas zaštitili od njih. U trenutku kada društvo ozakoni kriminal i lopovluk i omogući jednima da silom prisvoje bogatstvo drugih tada novac postaje osvetnik svojih stvoritelja. Jednom kada donesu zakon koji žrtvama brani da se obrane od pljačke lopovi se osjećaju sigurnima. No njihov plijen postaje magnet za druge lopove i počinje utrka u kojoj pobjedu odnosi najbrutalniji, umjesto onoga tko je najsposobniji u stvaranju vrijednosti. Kada nasilje postaje mjera vrijednosti tada ubojica odnosi pobjedu nad sitnim lopovom. Iza tog kaosa ostaju ruševine društva.

Želite li znati dolazi li taj dan? Gledajte novac. Novac je pokazatelj vrijednosti i vrlina nekog društva. Kada vidite da iza ugovora ne stoji suglasnost već prisila, kada za proizvodnju dobra trebate tražiti dozvolu od ljudi koji ne proizvode ništa, kada vidite da novac odlazi onima koji se bave pogodbama, a ne stvaranjem dobra, kada vidite da se ljudi bogate od korupcije i iznuđivanja, a ne od rada i kada vas zakoni ne štite od takvih već njih štite od vas, kada vidite da se korupcija isplati, a zbog poštenja padaju žrtve, možete biti sigurni da je novac upropašten. Novac je plemenito sredstvo koje se ne natječe s oružjem i ne sklapa pogodbe s nasiljem. Sredstvo koje neće dozvoliti društvu da preživi podijeljeno na pošteno stečenu imovinu s jedne strane i opljačkanu s druge strane.

Novac je čovjekova sigurnost, zaštita i osnova morala. Razaranje društva stoga nužno započinje razaranjem novca. To razaranje započelo je razaranjem zlatnog standarda. U zamjenu za zlato ljudima je ostavljena bezvrijedna, krivotvorena hrpa papira. Ta nasilna zamjena uništila je sve objektivne standarde i ljude podredila arbitrarnoj moći onih koji o vrijednosti stvari također prosuđuju arbitrarno. Zlato je imalo objektivnu vrijednost. Bilo je ekvivalent proizvedenog dobra. Papir je hipoteka nad bogatstvom koje ne postoji, potpomognut oružjem uperenim u one od kojih se očekuje da stvore to bogatstvo. Papir je potvrda koju izdaju zakonom zaštićeni pljačkaši na tuđi račun, na račun vrlina svojih žrtava. Čuvajte se onog dana kada čujete da je račun prekoračen.

Kad ste od zla napravili sredstvo preživljavanja ne očekujte od ljudi da ostanu dobri. Ne očekujte od ljudi da ostanu moralni i svoje živote provedu kao hrana za nemoral. Ne očekujte od njih da i dalje stvaraju vrijednost, kada se stvaranje kažnjava, a pljačka nagrađuje. Ne pitajte, ‘Tko to uništava svijet? Jer to ste vi.

Živite u trenutku najvećih dostignuća i nikad produktivnije civilizacije i dok proklinjete njenu srž, novac, pitate se kako je moguće da se ona urušava oko vas. Na novac gledate očima primitivnih divljaka i čudom se čudite kako se to primitivizam uvlači nazad u vaše gradove. Kroz ljudsku povijest novac je uvijek bio predmet krađe lopova svih boja i oblika, lopova čija se imena i izgled mijenjaju ali čije metode ostaju iste: uzeti bogatstvo silom, a one koji ga stvaraju držati vezanima, ponižavati ih, vrijeđati i lišiti časti. Ta fraza o „novcu kao korijenu zla“ koju izgovarate takvom pravedničkom nesmotrenošću dolazi iz vremena kada je bogatstvo stvarano teškim radom robova, metodama rada koje jednom otkrivene nisu stoljećima unaprijeđene. I tako dugo dok je proizvodnja bila utemeljena na prisili, a bogatstvo dobiveno osvajačkim pohodima, bilo je malo toga što se uopće moglo stvoriti ili osvojiti. Ipak, kroz stoljeća stagnacije i gladi, ljudi su pljačkaše uzvisili u aristokraciju po sili, po rođenju, a u konačnici u birokraciju. Poput robova prezire se one koji stvaraju, trgovce, poljoprivrednike, poduzetnike.

Na slavu čovječanstva, po prvi i jedini puta u povijesti, nažalost za vrlo kratko vrijeme, stvorena je država novca, država razuma, pravde, slobode, stvaranja i dostignuća; Amerika. Po prvi puta ljudski um i novac bili su oslobođeni i po prvi puta bogatstvo nije bilo posljedica osvajanja i pljačke već posljedica rada. Umjesto aristokracije i robova pojavio se pravi stvaratelj bogatstva, najveći radnik i čovjek koji je svojim razumom i trudom stvorio sebe – američki industrijalist, poduzetnik.

Ako me pitate po čemu se to Amerikanci posebno razlikuju od drugih tada bih izabrao jednu osobitu činjenicu, jer u sebi sadrži i sve druge, da su upravo oni stvorili izraz ‘stvoriti novac’ (to make money). Niti jedan drugi jezik ili narod prije njih nije koristio niti poznavao smisao tih riječi; ljudi su na bogatstvo oduvijek gledali kao na statičku količinu – koja se može oduzeti, izmoliti, naslijediti, podijeliti, ukrasti ili dobiti za korist. Amerikanci su prvi shvatiti da bogatstvo mora biti stvoreno. Fraza ‘stvoriti novac’ (to make money) sadrži suštinu ljudskog morala.

Ipak, zbog tih su riječi Amerikanci trpjeli bezbrojne osude trulih kultura čiji pogled na novac nikada nije predstavljao ništa drugo osim pljačke. Kredibilitet koji dajete lopovima dovodi vas je do toga da na svoja najveća dostignuća gledate kao na simbol sramote, zbog svojeg prosperiteta se osjećate krivim, na poduzetnike gledate kao na tamničare, a na svoje veličanstvene tvornice kao na proizvod teškog fizičkog rada robova gonjenih bičevima, poput onih koji su gradili egipatske piramide. Ništarija koja tvrdi da ne vidi razliku između snage novca i snage biča, treba naučiti razliku na vlastitoj koži, što u konačnici mislim da i hoće.

Sve dok ne shvatite, i ukoliko shvatite, kako je novac korijen svega dobra jedino zazivate vlastitu propast. Kada novac prestane biti alat koji omogućuje čovjeku da surađuje s drugim čovjekom, tada čovjek postaje alat čovjeku. Možete birati između krvi, bičeva i oružja s jedne strane ili novca s druge strane. I bolje požurite, jer vremena je sve manje.

Tekst koji ste pročitali hrvatski je prijevod govora Francisca d’Anconie (“Francisco’s money speech”) iz knjige Atlas Shrugged (1957.), zadnje novele koju je napisala Ayn Rand.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Oglasi