Oznake
deficit, javne financije, javni dug, Lalovac, ministarstvo financija, prihodi, proračun za 2015, rashodi, rezanje plaća, sindikati, vlada
Središnja tema javnih rasprava posljednjih dana zasigurno je prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu. Tumačenja su razna međutim izgleda da eterom dominiraju ona pogrešna, i ovaj puta potaknuta ratovima interesnih skupina, političkim obračunima i željom da se građane drži taocima neodržive fiskalne politike.
Prije svega govori se o očitom (vrlo oštrom) smanjenju državnog proračuna, kako prihodovne tako i rashodovne strane. Smanjenje deficita na respektabilnu razinu od 12,5 milijardi također je dio ove statistike. Na površnom promatranju ovih osnovnih parametara proračuna razvila se kritika politike “rezanja”. Međutim državni proračun je daleko od toga da vlada po njemu reže. Osnovni razlog oštrog smanjenja proračunskih prihoda i rashoda je izdvajanje HZZO iz riznice. Otprilike 22 milijarde kuna težak proračun HZZO-a sada se vodi u statistici izvanproračunskih korisnika. Je li zbog tog računovodstvenog izdvajanja iz proračuna nestala obveza poreznih obveznika da plaćaju doprinose? Jesu li doprinosi možda postotno smanjeni? Naravno da nisu. U tom pogledu i suma sumarum sve ja kako je i bilo do sada. No taj računovodstveni spin bio je dovoljan kako bi masa građana nasjela na priču o “rezanju” na najbitnijoj od svih stavaka, na zdravlju.
Od sada pa nadalje na stavku zdravlja treba gledati na dva mjesta: 1) na stavkama ministarstva zdravlja i 2) na stavkama izvanproračunskog korisnika HZZO. Zbroj tih stavaka predstavlja ukupan trošak zdravstva, odnosno iznos kojeg možemo uspoređivati s ovogodišnjim proračunom ministarstva zdravlja u kojem je navedeno konsolidirano. U 2014. godini proračun ministarstva zdravlja iznosio je 23,86 milijardi kuna (str.251), dok će u 2015. objedinjeno sa izdvojenim HZZO-om iznositi 29,36 milijardi kuna. Usporedbom ova dva iznosa možemo zaključiti jedino da imamo relativno povećanje izdvajanja za zdravstvo u iznosu 5,5 milijardi kuna, što je postotni rast od preko 23%! Unatoč ovim činjenicama vijesti poput ove, u kojoj je navedeno očito pogrešno tumačenje, dominiraju eterom i utječu na javno mijenje.
Negativne emocije proizašle iz pogrešnog tumačenja potpiruju i sami predstavnici vlade. Vedran Mornar, ministar obrazovanja, u javnoj izjavi konstatirao je kako nedostatak novca za reforme u obrazovanju vodi u katastrofu. Ova izjava interpretirana je, kao i u prethodnom slučaju, kao “rezanje”. Ovaj puta na kocki je obrazovanje. Međutim ako pogledamo prijedlog proračuna za 2015. godinu, i njegovu stranicu 199 gdje je navedena razrada troškova Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, odmah uočavamo povećanje rashoda sa 11,9 milijardi na 13,1 milijardu kuna. Postotno povećanje ove stavke je 9,7% (indeks 109,7). Detaljnije stavke također govore jedino o povećanju izdataka, za obrazovanje u cjelini tako ćemo izdvajati 6,9% više nego ove godine, za predškolski odgoj (str.205) 13,7% više, osnovnoškolsko obrazovanje (str.206) 4,7% više, srednješkolsko obrazovanje (str.207) 5,5% više, visoko obrazovanje (str.214) 26% više nego ove godine!
Preventivnim populizmom obratili su se i sindikalni predstavnici. Vilim Ribić upozorava vladu da sindikati neće mirno sjediti dok vlada reže njihove plaće! Dok sluša njegove riječi javnost može shvatiti što? Da vlada reže njihove plaće! Međutim i ovdje govorimo o pogrešnom tumačenju, ili je možda više besmisleno govoriti o pogreškama? Radi li se o namjernim manipulacijama i obmanjivanju građana? Osim što se govori treba gledati i tko govori. Odakle dolaze sve redom navedene neistine – iz tabora proračunskih korisnika! Cilj im je očito propagiranjem laži zakuhati javnost od koje traže jasno i glasno suprotstavljanje (nepostojećim) rezovima.
U prijedlogu proračuna za 2015. po korisnicima i ekonomskoj klasifikaciji moguće je iščitati kolika su bila izdvajanja za plaće iz proračuna ove godine, a kolika će biti u 2015. godini (tzv. stavka “31” – rashodi za zaposlene). Evidentno je jedino povećanje mase plaća koje se isplaćuju iz proračuna. Čak i ako iz te mase plaća izdvojimo enormno povećanje rashoda za plaće na ministarstvu zdravlja, koje je uzrokovano prebacivanjem jednog dijela istih sa HZZO-a na proračun (usput rečeno, u istoj mjeri budžet HZZO-a nije smanjen, dakle Varga nije gubitnik kako doznajemo u ovoj vijesti već je pravi pobjednik, dobio je malo kraljevstvo za sebe, a dio plaća prebacio direktno na porezne obveznike i proračun), možemo vidjeti da je za plaće iz proračuna u 2015. namijenjeno 3,07% više novca nego ove godine. Pri tome vidimo da je ministarstvo zaštite okoliša prošlo najbolje, sa povećanjem od čak 214%, zatim agencija za upravljanje državnom imovinom sa 153%, ministarstvo poduzetništva i obrta sa 147%, branitelja 132% itd. O čemu dakle priča Ribić!? Ni o čemu naravno. On djeluje preventivno. Obmanjivanjem i huškanjem javnosti, baš poput ekipe iz vlade koju čine pripadnici njemu slične podvrste ljudi, radi na jačanju vlastite pozicije koju želi zaštititi svim sredstvima, pa i širenjem “neistina” ako ocijeni da je to potrebno.
Prezentacija borbe s proračunskih deficitom također je više stvar metodološke manipulacije brojkama nego stvarnih mjera smanjenja deficita. Vlada očekuje iz fondova EU povući gotovo 3 milijarde kuna više nego ove godine (+70%) iako ove godine nije povukla ni približno onoliko koliko je planirala pa možemo pretpostaviti da će u ostvarivanju tog plana biti jednako “uspješna” i dogodine. Ipak, taj pozamašan iznos prikazan u prihodima proračuna ima direktan utjecaj na očekivano smanjenje deficita. Ja vam garantiram, vlada će vas ponovno iznevjeriti. Već sada ste nasamareni i to je jasno k’o dan. Nadalje, vlada očekuje uprihoditi 0,6% više na konto poreza nego ove godine. U tom broju od poreza i prireza na dohodak čak 35% više. S obzirom na poreznu reformu koja stupa na snagu 1.siječnja, gdje se povisuju porezne osnovice, kao i međustope poreza na dohodak (stopa od 40% sa 8800 na 13200 kuna), što u oba slučaja znači više novca poreznom obvezniku, a manje državnom proračunu odakle snaga za ovakvu hrabru pretpostavku povećanja poreznih prihoda na toj stavci? Porezno opterećenje radnika se smanjuje, a proračun očekuje prikupiti čak 35% više novca!? Nadalje, prihodi od posebnih ugovora s HZZO-om trebali bi donijeti u proračun novih 4,2 milijarde kuna. Prelijevanje iz šupljeg u prazno. Pa nastavimo sa 2 milijarde kuna prihoda od prebacivanja (ili bolje rečeno krađe) novca korisnika mirovina po posebnim propisima (policija i dr.) iz drugog mirovinskog stupa u proračun. Taj jednokratan priljev sredstava, kojeg iduće godine više neće biti, također je pomogao u izgradnji fikcije o manjem deficitu. Ukrasti jednom dijelu populacije novac ušteđen za stare dane kako bi se statistički prikazalo smanjenje deficita je postupak za koji trenutno ne mogu naći prikladnih riječi zgražanja.
Kaos.
Ovaj proračun je digao razinu netransparentnosti financija na dosad neviđenu razinu. Deficit je zakrpan prevelikim ambicijama političara, a takvog kakav jest brane brojne političke i rentijerske skupine odavno navučene na proračunski dop. Rebalansi koji će uslijediti dogodine otkrit će nam da je ovaj prijedlog bio samo prva stanica na putu dostizanja novih, rekrodnih razina deficita i javnog duga, ponovno na štetu poreznih obveznika. Osim gomile metodoloških pogrešaka, od osnovne do konsolidirane razine, takav proračun mnogima je otvorio izvanrednu poziciju za manipulaciju javnim mijenjem. Buka koju su manipulatori stvorili u medijima prikrila je bolne činjenice, a najbolnija od svih je ponovno ta da proračun i ove godine raste i da će račun za tu dekadentnu fiskalnu politiku u konačnici biti ispostavljen na plaćanje poreznim obveznicima i njihovoj nerođenoj djeci koja će biti prisiljena, zakonom ili batinom neke buduće vlasti, nositi teret javnog duga na svojim leđima.
Vrijedi reći i sljedeće, zbog ogromnih napora koje jedni ulažu da prikriju činjenice, a drugi da ih prokažu, propustilo se uložiti barem malo vremena u ukazivanje na očito kršenje Zakona o proračunu i Zakona o izvršenju proračuna. Unatoč sustavnom kršenju zakona Hrvatski Sabor sklon je uvažavati vladine neodržive prijedloge javnih financija, dok pravni sustav države istovremeno okreće leđa nepravdi.
Kancerogeni politički sustav ove države kao i nepostojanje vladavine prava osnovni su uzrok naše poražavajuće ekonomske i socijalne stvarnosti, sustavne indoktrinacije građana kroz institucije države i općeg neshvaćanja temeljnih vrijednosti jedne civilizirane, suvremene države kakva Hrvatska nastoji biti.
Svako dobro,
vaš Kapitalac
Kapitalac 
Zanimljiv intervju ministra financija na dnevnik.hr.
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ministar-lalovac-kad-budemo-izvrsavali-ono-sto-smo-obecali-doci-ce-pozitivni-pomaci—360750.html
I naravno, laž do laži, da izdvojim samo najočitije:
* ” Ovaj put smo počeli od realnih prihoda i smanjenja rashoda. ”
* ” Niste nabildavali ništa?
> Ništa. 2,8 milijardi kuna smo na rashodovnoj strani išli dolje.”
* “Proračun je na staklenim nogama i zbog novca iz Bruxellesa.
>Tako je.
Ako tih novaca nema, sve pada u vodu.
>Bez tog novca, proračun će izdržati.”
* “…neoliberalne ekonomije me ne zanimaju ”
* ” Proračun je puno realniji jer nisu napuhivani prihodi.”
Koga je više briga za njihova izmišljena obećanja i njihove izmišljene zakone. Njihove izmišljene obračune i njihove izmišljene argumente. Ovdje se treba poslužiti fizikom.
Fizika nas uči (stvarni zakon a ne izmišljena zločinačka glupost na papiru) sljedeće:
“Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotnog smjera i leže na istom pravcu.”
Uostalom to im isto govore i njihovi “socijalni partneri”, tj. partneri u zločinu i podjeli opljačkanog plijena. Kaže drug Ribić da neće mirno gledati. Što to neće gledati? Kako se kolač otet radniku i privredniku drugačije dijeli između neradnika (čast iznimkama).
Dakle, ovo je u svojoj naravi sukob unutar pljačkaške bande oko podjele plijena.
Drugim riječima, na silu treba odgovoriti silom (ustvari pameću jer smo pojedinačno slabiji). Što više oni nastoje uzeti, to im se manje treba dati. Napadnuti (i slabiji) se ima pravo braniti bilo kakvim sredstvima od pomahnitalog, drogiranog razbojnika na “crack-u”, kojemu fali još jedna doza.
Droga je u ovom slučaju naš novac, ali naoružani i drogirani ovisnik (vlast) nije zato ništa manje pomahnitao ili opasan.
ima li smisla sljedece: kad sindikati (aka ribić) odluce prosvjedovat, da se privatni sektor organizira za prosvjede protiv sindikata?
tj. protiv njihovih prosvjeda
Iskreno, ne znam ima li više išta smisla 🙂
Ima, ali postoji bitna razlika između nekoga kome plaća ide bez obzira prosvjedovao ili bio na radnom mjestu (hladovini), i onoga koji mora zaista raditi i pri tome još zapošljava i druge. Jedini pravi način prosvjeda za privatni sektor je masovno izbjegavanje plaćanja poreza.
ono sto je hamed bangoura inicirao je imalo smisla (bez obzira koji su motivi iza te inicijative). ima i smisla sada. ono sto nije imalo, a nema ju ni sada je – prodju.
sto se tice prosvjeda ne placanjem poreza (hrvatskim institucijama), mislim da su takvi prosvjedi vec poceli:
– ljudi traze posao vani, odlaze van i placaju poreze vani
– poduzetnici u hr prebacuju firme van i placaju poreze vani
takvi prosvjedi se trebaju cim vise pojacati. jednom kad tumor ne bude imao hrane, valjda ce odumrijet.
Upravo su na stranicama vlade objavili nedostajuća obrazloženja, pa vezano za 4,3 milijarde HZZO-ovih obveza prema proračunu radi se o sljedećem:
“Prihodi od HZZO-a temeljem ugovornih obveza u 2015. godini planirani su u iznosu od 4,3 milijarde kuna zbog uključivanja prihoda državnih bolničkih ustanova na temelju ugovornih obveza od HZZO-a. U 2016. i 2017. godini projicirani su u iznosu od 4,3 milijarde kuna
odnosno 4,4 milijarde kuna. ”
Znači najjednostavnije rečeno to je trošak državnih bolnica kojeg ubuduće podmiruje HZZO. Kolika je ta stavka bila dosad ne znam jer takvu nisam našao u dosadašnjim HZZO-ovim financijskim izvješćima. Transparentnost par exellence.
Click to access 192%20-%201.1.pdf
Da netko od poduzetnika napravi završno izvješće s sličnim pristupom, gdje mu 4,3 milijarde kuna luta od prilike do prilike, Kotromanović i Ostojić bi napravili desant s kopna i mora.
Onomu tko čita između redova,očito je da su tih 4,4 milijarde kuna (uzmimo veći iznos,uvijek se pokaže kasnije točnim) zapravo dugovi KBC-ova ,koji su u ping-pong relaciji spram HZZO-a i MFIN-a, radi poboljšanja bilance i boljeg političkog PR-a .
Kapitalac, zadnja recenica ti je kljuc svega… veliki proracun upravo podupire tu korupciju. To je zacarani krug.
Mislim da sma o prognozama vec pisao prije, bankrot je neminovan. Nakon toga jos jedna zesca recesija, a onda neznam.
Moja “nerodena djeca” se jednostavno nece ni roditi tu, postedit cu ih ovog ludila iseljenjem. Druge nema.
Pipa jos daje, dok su jeftini krediti, ali uskoro ce doci kraj. U svakoj varijanti, slijedi nam jos jedan jaci pad standarda, u polaganom prilagodavanju novoj realnosti. A ona je masa kopaca po smecu, uzasna bijeda, iseljavanje i oni koji se odrze, imat ce znatno nizi standard. Vrlo znatno. Cak i od ove niske razine.