Oznake

, , , ,

Na ovaj post me potaknuo novi val špekulacija o učincima porezne reforme koja stupa na snagu s prvim danom 2015. godine. Ukratko, poreznom reformom povisit će se porezna osnovica sa 2200 na 2600 HRK, te ulazak u najveću progresivnu poreznu stopu od 40% sa 8800 na 13200 HRK.

Što to zapravo znači? Najjednostavnije rečeno – država će građanima, obveznicima poreza i prireza na dohodak, uzimati manje nego do sada. Potpuno je krivo shvaćanje mnogih građana da će ovom mjerom država nekima davati manje, a nekima davati više. Ta retorika navodi ljude na zaključak kako država pogoduje bogatijima, naravno, na štetu siromašnih. Taj zaključak je pogrešan u svojoj osnovi.

Prije svega, kada govorimo o porezu na dohodak država nikome ne daje ništa. Ona uzima dio rada produktivnog, zaposlenog sloja građana. Zahvaljujući ovoj reformi država će tim građanima uzimati nešto manje nego što je uzimala do sada. Takva stvar je za svaku pohvalu, a s obzirom na okolnosti u kojima živimo gotovo je nevjerojatno da je vlast imala političke volje donijeti takvu mjeru, mjeru koja ide na izravnu korist građanima. Svi zaposleni građani zahvaljujući ovoj reformi imat će na raspolaganju nešto više plodova vlastitog rada.

Neosporno je to da će građani s nižim plaćama od ove mjere imati najmanje koristi. Međutim to nije zbog toga što država preferira bogate već zbog same prirode hrvatskog poreznog sustava. Porezni sustav u Hrvatskoj je progresivan, što znači da manje opterećuje radnike s manjim plaćama, a više one s većim plaćama. U slučaju Hrvatske to znači da u sumi svih poreza na dohodak najmanji udio čine porezi koje su uplatili radnici s manjim plaćama, a najveći dio čine uplate onih s većim plaćama.

Izraženo u brojkama vrijedi sljedeće: 85% svih poreza i prireza na dohodak koji su uplaćeni u državni proračun dolazi od oporezivanja plaća većih od 5000 HRK. Sve plaće manje od 5000 HRK tako čine 15% ukupno uplaćenih poreza i prireza na dohodak. Na primjeru proračuna 2013. godine to izgleda ovako:

Iz istih podataka također možemo zaključiti da radnici s plaćama većim od 6000 HRK uplaćuju u proračun više od dvije trećine ukupnih prihoda od oporezivanja rada (69%). Također, udio poreza na dohodak kojeg su uplatili radnici sa plaćama do 4000 HRK u ukupnom iznosu iznosi tek 6%.

Ova demonstracija daje nedvosmislen odgovor na pitanje zašto radnici s manjim plaćama od ove reforme imaju manju korist od radnika s većim plaćama. Odgovor ne zvuči popularno, jer je u Hrvatskoj sustav vrijednosti ozbiljno poremećen, međutim činjenica je da korist od ove mjere korelira sa iznosom plaćenog poreza. Oni koji uplaćuju manje poreza imat će manju korist od ove reforme, a oni koji uplaćuju više poreza imati će veću korist. Unatoč tome radnici s većim plaćama i dalje će u proračun plaćati znatno veće iznose poreza i to ponajprije zahvaljujući modelu progresivnog oporezivanja rada. Podsjećam, ovdje se i dalje ne radi o tome da država nekome daje više, a nekome manje, nego će radnicima uzimati manje od onoga što su vlastitim radom stvorili.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Izvori:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/09-02-05_01_2013.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/09-02-05_01_2012.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/09-02-05_01_2011.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/09-02-05_01_2010.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/9-2-5_1h2009.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2008/9-2-5_1h2008.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2007/9-2-5_1h2007.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2006/9-2-5_1h2006.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/9-2-5_1h2005.htm
http://www.rrif.hr/kalkulator_placa.html