Oznake

, , ,

Dani otvorenih vrata hrvatskih bolnica

Ovu stvar bismo još mogli nazvati “Dani otvorenog nadmetanja u trošenju oskudnih resursa”.

Podsjetimo se na neke činjenice o hrvatskom zdravstvu:

  1. Ono je javni monopol
  2. Financira se kroz doprinose na plaću radnika (radnika, koji su neto porezni obveznici, dakle izvanproračunski, je u grubo oko 900.000)
  3. Pravo na zdravstvenu zaštitu imaju svi
  4. S obzirom da je za većinu ono uistinu i besplatno, jer stvarni trošak plaća onih 900.000 radnika, dolazi do pojave kada potražnja za zdravstvenim uslugama daleko nadmašuje ponudu usluga i stoga…
  5. imamo enormne liste čekanja na preglede…
  6. Nezadovoljne pacijente…
  7. Nezadovoljne liječnike…

Ne znam je li ministar zdravlja svjestan svih navedenih činjenica ali znam da je probleme krenuo rješavati od pete točke, prvo kroz “Program plus” koji je usmjeren na poboljšanja u organizaciji rada bolničkog sustava, a ovaj tjedan tu su spomenuti Dani otvorenih vrata kada je svakome sa liječničkom uputnicom za specijalistički pregled omogućeno da taj pregled obavi odmah.

Pacijenti su tako navalili na bolnice, a liječnika i bolničkih kapaciteta (iliti ponude) nema dovoljno za obraditi sve pacijente (iliti zadovoljiti potražnju). Tako su se obje strane našle u neobranom grođžu. Liječnici rade ko sumanuti, a pacijenti čekaju satima da ne dočekaju pregled. Povrh toga oni koji su ranije upisani na neku listu čekanja pizde na konkurenciju koja se zahvaljujući “otvorenim vratima” ubacila na pregled prije njih.

Činjenice koje sam nabrojao na počektu ne treba nužno gledati navedenim redosljedom. Mišljenja sam kako je put nastanka našem problemu nastao davanjem prava na zdravstvenu zaštitu svima (što je velika politička pobjeda etatizma nad slobodom i odgovornošću pojedinca) te odmah potom, i povezano s time, podvlačenjem zdravstvene zaštite u okvir javnog monopola (welfare state). Time se oduzela mogućnost, motiv i isplativost pružanja zdravstvene usluge u privatnom aranžmanu. Stvaranjem sustava koji je eliminirao mogućnost nastanka konkurencije u pružanju zdravstvenih usluga smanjila se dostupnost zdravstvene zaštite. Ovo je na prvi pogled kontraintuitivno, no to je zbog lažnog dojma kako “pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu” podrazumijeva i savršenu dostupnost iste. Radi se tek o domišljatoj političkoj manipulaciji na koju će većina uvijek nasjesti, jer kada političar glasaču obeća “nešto” za “ništa” ovaj evidentno odlučuje tako da u mozgu prethodno isključi centar za racionalnost.

Ta iluzija dobivanja “nečega” za “ništa” djeluje demotivirajuće na one koji su to nešto ipak prisiljeni platiti. Već sam naveo grubu brojku onih koji plaćaju to naše besplatno zdravstvo. Nad tim, sve manjim brojem produktivnih radnika konstantno se povećava porezna presija kako bi se efektivno mogla financirati sve veća prava “na besplatno” koja garantira država. Ta brojka produktivnih dakako u početku nije bila toliko nepovoljna. Ali nije ni zdravstvena zaštita bila toliko dostupna kao što je danas, niti je životni vijek ljudi bio toliko dugačak, niti je trošak liječenja sve većeg broja bolesti (koje se javljaju uslijed produljenja životnog vijeka, npr. rak) bio toliki, a to sve redom treba uvažiti kada se opisuje današnji sustav odnosno njegova veličina u odnosu na nekad. Povezano s time potrebno je sagledati i samu ulogu države, kao nadentiteta koji daje (i povećava) prava na besplatno sve i svašta sve većem broju ljudi (sve je više onih koji bi “nešto” za “ništa”, dakako).

Pod utjecajem sve brižnije majke države građani gube osjećaj za odgovornost, odriču se iste kako bi dobili barem malo “nečega” za “ništa”. Za tu stvar glasuju na “demokratskim” izborima. Namjerno navodim demokratskim jer ovdje se demokracija shvaća kao tiranija većine, a u potpunosti se negira vladavina prava. Uz to uvažavanje vlasničkih prava je selektivno, potiče se jaka država i osobna neodgovornost građana. I ne bih rekao da je to slučajno tako, već se radi o posljedici kumulativnog rasta moći političara (države) i proporcionalnom odricanju od odgovornosti građana za vlastiti život. Nažalost bez odgovornosti nema ni slobode, jer ako odgovornost za vlastito dobro prepustite u ruke državi (premijeru, ministru, birokratu) zapravo ste postali rob. Oni potom odlučuju što je za vas dobro.

Tako je i sada. Ako ste godinu dana čekali na listi čekanja pa vam je neki “pacijent s ceste” preoteo pregled, to je dobro. Iz perspektive političara i statistike pregledi se obavljaju, liste se dokazano smanjuju, javno zdravstvo radi punom parom, a to što se vi osjećate tek kao neka brojka je samo vaš subjektivni  i potpuno nebitan osjećaj. Hej! Budite objektivni! Razmišljajte o široj slici! Stažirali ste za 1600 kuna, a danas taj isti ministar, kojem ste bili beskonačno zahvalni, novim stažistima daje 2400 kuna, pa malo pizdite o nepravdi? Hej! Šira slika! Zapošljava se mlade! Jeste li vidjeli kolika je statistička nezaposlenost mladih (preko 50%)? Nema tu cile mile, mora država rješavat probleme, a vi ste, da vas podsjetim, predali svoju odgovornost u njene ruke. Država odlučuje koga se, kada, za koliku plaću i pod kojim uvjetima zapošljava, pa i liječi.

E da, i ne zaboravite na idućim izborima prodati još malo osobne odgovornosti za puno etatističke iluzije.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Dodatak:
1. “Ministar Varga zabrinut zbog masovnih odlazaka liječnika iz Hrvatske.” To što je netko zabrinut ne znači da su mu sve na broju, a to pak ne znači da on ne može ostvariti zavidnu političku karijeru.
http://www.telegram.hr/politika-kriminal/ministar-varga-zabrinut-je-zbog-masovnih-odlazaka-lijecnika-iz-hrvatske-apelira-na-njihovo-domoljublje/

2. Dr. Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, izjavljuje kako je uzrok listi čekanja nedostatak novca kojim se financira sustav: “kada bi se počelo raditi punim kapacitetom tada bi novca nestalo za 15-ak dana.” Kaj zbilja? Jedino što još možemo po tom pitanju napraviti jest povaditi bubrege iz svakog od onih 900.000 radnika što financiraju taj sustav i prodati ih, samo da ostatak ne bi morao osjetiti na vlastitom džepu to naše velebno “besplatno” zdravstvo.
https://kapitalac.wordpress.com/2014/07/22/lijecnickoj-komori-treba-oduzeti-pravo-da-odreduje-cijene-zdravstvenih-usluga/

Oglasi