• Doniraj
  • O blogu i autoru

Kapitalac

~ dosljedni libertarijanac

Kapitalac

Tag Archives: Banke

Despotskim metodama protiv dužničkog ropstva

24 Srijeda lip. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 21 komentar

Oznake

aktiva, Banke, despotizam, dužničko ropstvo, franak, Lalovac, obračun, porez, stambeni kredit

Boris Lalovac: “Više neće biti egzotičnih valuta kao franaka. Zakonom ćemo riješiti i kako se određuje vrijednost nekretnine, neće se više plaćati veći tečajni rizik jer korisnici ne mogu glavnicu pokriti nekretninom. Što se tiče problema aktualnih kredita, moramo o svima brinuti, pa i o onima zaduženim u eurima, ne samo u švicarskom franku. Ovo mora biti riješeno jednim zakonom. Nema više mjesta dužničkom ropstvu” 

1. Švicarski franak nije egzotična valuta. To je valuta koju ljudi širom svijeta vrlo cijene jer se dokazala kao stabilna valuta. To je ljudima važno jer pohranjujući svoju imovinu u valutu oni očekuju očuvati vrijednost iste (makar je u svakom slučaju kroz inflaciju gube). Problem je u tome što je u izvjesnom razdoblju naše prošlosti država debelo precijenila kunu u odnosu na franak. To je stvorilo povećanu potražnju za frankom. Kada su ljudi shvatili istinu (ali ne i uzrok) bilo je prekasno, nekretninski balon koji se napuhao na podcijenjenom franku je eksplodirao, a vrijednost franka se počela penjati u svoje realne okvire. Dodano, ukidanje pega spram eura pokazalo je svijetu koliko franak zapravo vrijedi, odnosno koliko ljudi vjeruju u njega. Vjera ljudi u franak odredila je njegovu vrijednost spram kune u danom trenutku. Međutim problem je određen političkim sredstvima jer kao što znamo država upravlja monetarnom politikom te je njome prije nego li je itko bio svjestan odredila sudbinu ljudi koji su se zadužili u podcijenjenoj valuti.

2. Vrijednost nekretnine treba određivati tržišnim metodama, a ne zakonima u službi politike. Tržište ima svojstvo dinamičnosti i brze prilagodbe novonastalim okolnostima. Cijene nekretnina određene su bezbrojnim faktorima i preferencijama ljudi te ono što vrijedi danas već sutra može postati neprihvatljivo. Najava zakonske regulacije tog pitanja predstavlja najavu državne intervencije koja je svojevrsno priznanje političara da ne razumiju kako zapravo funkcionira ekonomija, teoretski i praktično. Oni će onemogućiti tržište da se prilagođava novonastalim okolnostima i tako izravno utjecati na njegovu dinamiku. Državna intervencija u pravilu donosi negativne ishode. Kao i u slučaju podcijenjenog franka možemo očekivati raskorak između ponude i potražnje, odnosno cijene koju će određivati politika u odnosu na cijenu koju bi određivalo tržište (da mu se to pravo nije intervencijom oduzelo).

3. Tečajni rizik je povezan s prvom točkom. U uvjetima gdje država određuje koliko kuna vrijedi prema ostalim valutama dobro je da postoji nešto poput naknade za tečajni rizik. Kao što rekoh, država ima sklonost precijeniti domicilnu valutu i tako na tržište odaslati lažan signal o vrijednosti novca. Stoga je sasvim razumno da onaj tko to shvaća, a nudi kredit, traži od osobe koja posuđuje novac da plati i naknadu za tečajni rizik odnosno preuzme ga na sebe.

4. Kada bi vlast imala stvarnu namjeru brinuti se o građanima onda bi ih ostavila na miru. Problem dužničkog ropstva u kojeg su se uvukli brojni građani izravna je posljedica vladinog činjenja, a ne njene pasivnosti. Vlada svakodnevno provodi intervencionizam na svim poljima pa tako i financijskom. Građani odobravaju intervencionizam jer on dolazi uz velika obećanja. Tek se nakon provedbe intervencije uočava enorman nesrazmjer u odnosu na obećano. Nažalost tada se rješenja ponovno traži u novim (i novim) vrstama intervencija. Tako i u ovom slučaju Lalovac najavljuje konačno rješenje problema po sistemu “jednim zakonom dokidam dužničko ropstvo” no vidjet ćemo da će ishod biti u potpunom nesrazmjeru s očekivanjem. Za primjer, banke će na uvođenje poreza na aktivu reagirati njenim smanjenjem, što će dovesti do premale ponude novca na tržištu, što pojačava neizvjesnost poslovanja i odgađa na neizvjestan rok ikakvu mogućnost jačanja ekonomske aktivnosti koja se nužno mora svoditi na privatni, a ne javni sektor. Barem ukoliko želimo napredovati, a ne propadati. Bez ekonomske aktivnosti i to one sa smislom, koja donosi profit, nema mogućnosti blagostanja za građane. Nema dobrih plaća, nema dobrog zdravstva, obrazovanja, mirovina niti ičega što građani žele imati. No čak i u tom turobnom scenariju priča ide na ruku Vladi, jer ako nema privatne inicijative onda prema ekonomskoj teoriji (kejnzijanskoj, koja je dominantna) inicijativu mora preuzeti vlast. Tu na scenu nastupa Lalovac i njegovi pajdaši. Oni od toga i takvog stanja imaju izravnu korist. Osim što im donosi novac, jer ih moramo plaćati kroz porez, donosi im i zadovoljštinu jer vlast predstavlja moć. Siguran sam da je ugodno kada te ljudi doživljavaju kao kakvo božanstvo ili spasitelja. No van svake pameti je biti dio kulta koji štuje takve ljude i takvu državu. Problem je ovdje ideološkog karaktera i svjetonazora, naime u Lalovčevoj izjavi, odnosno u njegovom stavu, otkriva se jedna blaga do umjerena nota despotizma.

Ima tu još nekih pogleda na stvar koje nisam spomenuo, primjerice Lalovca vjerojatno boli činjenica da u kreditima građana leži gomila novca s kojim on ne može ništa, a tako bi želio. Od iznosa kojeg građani odvajaju za kredit ne plaća se porez, iz čega realno proizlazi njegova “veleumna” ideja o oporezivanju aktive banaka. Prema Lalovcu građani izgleda moraju biti u funkciji realizacije političkih ciljeva koje će nametati vlast, pa makar što smo već naučili da je poticanje jeftinog stambenog kreditiranje podcijenjenom valutom proizvelo strašne posljedice za te iste građane, i dalje paradoksalno vjerujemo u floskule o tome kako nam vlast pomaže time što čini.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Pravo ti budi da te jarme, marvo!

11 Srijeda ožu. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 107 komentara

Oznake

Banke, Država, dužnik, kredit, marva, porezni obveznik, vjerovnik, švicarci

Porezni obveznici su marva. Na njihovom radu parazitira kompletna javna uprava, nebrojene agencije i državna tijela, na njihov račun goste se nebrojene “nevladine” udruge, o njihovom trošku jedni se školuju, drugi kupuju ekološke automobile, treći grabe poticaje za sve i svašta, a četvrti dobivaju izbore (i moć).

Pa što ne bi popušili i u pitanju kredita u švicarcima? Nema smisla da odgovornost za vlastite nepromišljene postupke snose dionici te priče, dužnik i vjerovnik. Najbolje je, smatraju političari (dužnici i vjerovnici), “ublažiti” njihove gubitke prebacivanjem istih na porezne obveznike. Socijalizirati stvar. Uostalom marva ne priča pa se neće ni bunit, a kad crkne zamijeniš je novom. Da, zato je političarima toliko važna zdrava demografska slika nacije. Marve treba biti dovoljno kako bi šarada još neko vrijeme potrajala i kako bi gomila mogla radit što hoće, na tuđi račun. Ako pak ne bude dovoljno domaće, autohtone marve otvorit će se granice i pustiti stranu marvu da se ujarmi u Hrvatskoj. Eno ih već prolijevaju slinu uz hrvatsku granicu i žude da čim prije uzmu hrvatski kramp u ruke i krenu graditi hrvatsko javno dobro. Socijalno blagostanje koje će na taj način omogućiti autohtonim Hrvatima uopće ih ne zanima. Oni se žele utapati u znoju za vaš račun. Moš mislit.

Konačno su na svjetlo dana izašle nešto konkretnije informacije o modelu kompenziranja dugova po kreditima u CHF-u odnosno o razmjerima troška koji će biti prebačen na leđa poreznih obveznika. Riječ je o cca 2,9 milijardi HRK troška koji će nastati usljed konverzije CHF-a u EUR. Ali to je samo jedan veliki broj. Ne vidi se u tome znoj, pamet, muka i odricanje, niti ima li tko živ s time veze, i zato koga briga za broj.

Možda pomogne ako stvari stavimo u perspektivu. Prema izvješću DZS-a u Hrvatskoj je zaposleno 1.290.470 ljudi (oko 30% stanovništva). Ako maknemo iz tog broja gomilu koja je zaposlena na državnom proračunu (njih cca 299.193) i koja svoju plaću dobije samo ako porezni obveznici prethodno plate porez dobit ćemo broj čistih, nepatvorenih poreznih obveznika u Hrvatskoj – 991.277. Radi se o broju ljudi na kojeg će se raspodijeliti (socijalizirati) trošak konverzije kredita u švicarcima. Iz podataka HNB-a saznajem da je dužnika u švicarcima oko 55.000. Dakle svoj trošak konverzije CHF-a u EUR, što bi po glavi dužnika iznosilo cca 52.727 HRK, ovih 55.000 dužnika će podijeliti sa ostatkom poreznih obveznika. Tako će umjesto 52.727 HRK svaki CHF dužnik platiti samo 2.900 HRK. Drugim riječima dužnik u švicarcima platit će kroz porez 2.900 HRK da bi dobio oprost 52.727 HRK troška konverzije vlastitog kredita u EUR, a onaj tko se nije zadužio u švicarcima platit će kroz porez 2.900 HRK da bi dobio jedno VELIKO NIŠTA. Usput će se naivno i solidarizirati s prvima. Magarećih glava puno dvorište.

Uz sve svoje životne poteškoće i obveze svi oni koji nemaju kredit u švicarcima platit će jednu finu ratu kredita dužnicima u švicarcima. Poruka je jasna marvo: problemi dužnika u švicarskim francima veći su od svakog tvojeg problema. Odgovoran si prema vlastitom novcu i ne ulaziš u rizične transakcije? Koga briga, platit ćeš dug onima koji nemaju osjećaj za odgovornost poput tebe, kojima je vremenska preferencija toliko viša od tvoje da je ni Hubbleom ne bi mogao približiti. Boriš se da preživiš do sljedeće plaće, da ne odeš u minus, da ga smanjiš ili nedajbože danas-sutra vratiš? Koga briga, upravo su te otjerali u minus za dodatnih 2900 HRK i džabe ti tvoja računica, džabe se odričeš ćevapa, čokolade i kikirikija, džabe jedeš jogurt i paštetu za gablec u iščekivanju “boljeg sutra” jer sva tvoja nastojanja i očekivanja toj ekipi ne znače ništa. Dijete ti još nije vidjelo Jadranskoga mora!??? Hahahaha 😀

Ono što je bitno jest tvoj novac. Ali ne u funkciji tvojih ciljeva i ideala već u funkciji onoga što oni ti nametnu kao ideal i cilj, u funkciji onoga što uglađene njuške promoviraju kao opće dobro dok u stvarnosti tek plaćaš njihove račune. Pa dokle šutiš i pravo ti budi da te jarme.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Ne vjeruj državi dok nudi porezne olakšice

24 Utorak pro. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 1 komentar

Oznake

Banke, Država, dug, kredit, Linić, olakšice, oprost, telekom, vlada

Scenarij 1:

Čovjek želi mobitel. Pronalazi optimalnog telekom operatera i ponudu. Zasniva ugovorni odnos s njime (često kako bi iskoristio pogodnost nabave optimalnog mobilnog uređaja uz otplatu tijekom 24 mjeseca). Nakon nekog vremena shvaća da ne može podmirivati ugovorene obveze i prestaje plaćati račun. Slijedi opomena, tužba, ovrha. Čovjek se obraća društvima za zaštitu potrošača, piše pisma nadležnim državnim institucijama, javno govori protiv telekom operatera.

Scenarij 2:

Čovjek želi automobil. Pronalazi optimalnu banku s kojom potpisuje optimalan ugovor o kreditu s kojim će kupiti optimalan automobil. Nakon nekog vremena shvaća da ne može podmirivati ugovorene obveze i prestaje plaćati dospjele rate kredita. Slijedi opomena, tužba, ovrha. Čovjek se obraća društvima za zaštitu potrošača, piše pisma nadležnim državnim institucijama, javno govori protiv banke.

Državne mjere:

– Poticanje telekom operatera da otpisuju dugove prema svojim klijentima na način da im vlast smanjuje poreznu osnovicu u iznosu potraživanja. Navedeno znači da će neki drugi porezni obveznici silom prilike preuzeti na svoja leđa obvezno financiranje države socijalnog blagostanja (mirovine, zdravstvo, školstvo, birokracija…)
– Poticanje banaka da otpisuju dugove prema svojim klijentima na način da im vlast smanjuje poreznu osnovicu u iznosu potraživanja. Navedeno znači da će neki drugi porezni obveznici silom prilike preuzeti na svoja leđa obvezno financiranje države socijalnog blagostanja (mirovine, zdravstvo, školstvo, birokracija…)

Pitanja:

1. Tko je pogriješio?
2. Tko je pohlepan?
3. Tko je gubitnik?
4. Tko je dobitnik?
5. Tko je platio račun?
6. Što je problem i kako ga riješiti?

vlada_stiti

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Slavkov rat

21 Četvrtak velj. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

Banke, kamate, Linić, minus, rat

slavkov_ratv2

 

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Bitka za štedne uloge građana je započela!

20 Petak sij. 2012

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

Banke, Država, Kamata, Linić, Obveznica, Štednja

Vlada u posljednjih mjesec dana života svim silama pokušava namaknuti novac u proračun. Priprema se podizanje stope PDV-a te uvođenje poreza na imovinu. Oba poteza služe da bi država izvukla novac građana iz njihovih đepova te ga prebacila sebi na račun i raspolaganje – prava otimačina.

Usput možete čuti predstavnika financijskog resora g. Linića kako širi propagandne poruke građanima o tome kako je potrebno uspostaviti povjerenje na relaciji građani>vlada i da je potrebno da građani shvate (ili jednostavno samo prihvate) kako vlast zna upravljati njihovim novcem bolje od njih samih te da je, analogno tome, novcu bolje u državnoj blagajni nego u njihovim novčanicima (ili štednji). Tim riječima opravdava poteze izvlačenja novca građana iz prvog pasusa.

Danas je službeno i započela bitka za štedne uloge građana koji se nalaze po bankama. Radi se o pozamašnom iznosu od 160mlrd HRK. Prilično intrigantna cifra, osobito ako ste u poziciji ministra financija koji krpa proračunski deficit. Lova mu treba hitno pa je odlučio najaviti izdavanje državnih obveznica, čiji prinos je bolji od kamata koje na štednju daju banke, ne bi li povukao taj novac u svoj resor. I tako počinje državna propaganda i ministrovo pljuvanje po bankama ne bili dodatno zgadio njihov rating u očima građana uz istovremeno pozivanje na prebacivanje novca u državnu obveznicu. Građani bi zauzvrat od države dobili komad papira i garanciju da će im država plaćati godišnju kamatu, sada je cca 7%, a po dospijeću vratiti početni ulog. Radi se o dugoročnim obveznicama pa biste svoju glavnicu vidjeli ponovno za cca 10 ili više godina.

Problem za građane je taj što je država već sada u deficitu i novim kreditima rješava postojeće obveze. Veliki rizik stoga predstavlja potez prebacivanja štednje iz banke u državnu obveznicu jer kada dođe dan da vam država vrati glavnicu opet će se morati negdje zadužiti. No to je daleka budućnost, ali rating nam je nizak i nema garancije da će ministar uspijeti izvršiti tu obvezu. Heh, kada već i o budućnosti govorimo onda to ministru neće predstavljati problem jer dok će trebati vratiti glavnicu već će ionako odavno biti u mirovini, a ministara će se u međuvremenu izmijeniti nekoliko. Ukratko garancija države ne vrijedi ni pišljiva boba.

Bankama nije trebalo dugo da pokažu zube ministru. Počinju dizati kamate na štedne uloge ne bi li odgovorili ljude od povlačenja štednje i poklanjanja iste Liniću no prijete i podizanjem kamate na kredite čime će nadoknaditi gubitak. To je možda i spin koji će malo otvoriti oči socijali pa ministar neće ispasti osobito prosocijalan u ova teška vremena. Nažalost opet će banke ispasti negativci u cijeloj priči.

S obzirom da je i država veliki dužnik bankama vjerojatno je da je novac sigurniji u njihovim trezorima, s manjom kamatom, nego kod Linića u investicijskim projektima od “strateške važnosti za Hrvatsku”. Na kraju krajeva, da bi vam neki budući Linić nakon dospijeća obveznice mogao vratiti ulog, opet će morati u banku po kredit jer novaca u proračunu nema – zato uostalom i pikira na vašu štednju. Banka ipak nije institucija koja potencira zlo. U ovom slučaju njezin potez dizanja kamate na štednju izgleda kao zaštitna mjera u usporedbi s pokušajem još jedne otimačine vašeg novca od strane države.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Facebook stranica

Facebook stranica

Nove objave

  • Doviđenja!
  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke!
  • Liberalna misao (54)
  • Zanimljivosti oko povećanja privilegija državnih službenika

Kategorije

  • Liberalna misao (53)
  • Nekategorizirano (462)

Bitcoin donacije

1DjEDPk1BGvxUhukMbF4zDaiYYCYVbk2yX

Bitcoin QR

Najnoviji komentari

Nostradurus Zagrebač… o Doviđenja!
Brojke koje razbijaj… o Koliko dana u tjednu radimo za…
Amra Kuliancic o (VLOG) Hoću bruto plaću na…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…

Arhiva

  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015
  • Ožujak 2015
  • Veljača 2015
  • Siječanj 2015
  • Prosinac 2014
  • Studeni 2014
  • Listopad 2014
  • Rujan 2014
  • Kolovoz 2014
  • Srpanj 2014
  • Lipanj 2014
  • Svibanj 2014
  • Travanj 2014
  • Ožujak 2014
  • Veljača 2014
  • Siječanj 2014
  • Prosinac 2013
  • Studeni 2013
  • Listopad 2013
  • Rujan 2013
  • Kolovoz 2013
  • Srpanj 2013
  • Lipanj 2013
  • Svibanj 2013
  • Travanj 2013
  • Ožujak 2013
  • Veljača 2013
  • Siječanj 2013
  • Prosinac 2012
  • Studeni 2012
  • Listopad 2012
  • Rujan 2012
  • Kolovoz 2012
  • Lipanj 2012
  • Svibanj 2012
  • Travanj 2012
  • Ožujak 2012
  • Veljača 2012
  • Siječanj 2012

Blogroll

  • A Young Austrian Economist
  • Adriatic Institute
  • Antemurale libertatis
  • Austrijanci
  • CEA
  • Club von Neumann
  • Cronomy
  • Eclectica
  • Free-Man's Perspective
  • Igniss
  • Jovan Galtić
  • Katkapital
  • Liberator
  • Libertarijanac u samoegzilu
  • Libertarijanci
  • Libertarijanska čajdžinica
  • Liberty 4 Balkans
  • Liberty Policy
  • Libzard
  • Loose Ends in Economics
  • Luna Morado
  • Money Mischief
  • Monopolizam
  • Mračni blog
  • Nedjeljni komentar
  • Nekompetentna reakcija
  • Neosocijalizam
  • Neovisni.info
  • News Bar
  • Otvoren
  • Poslovni
  • Poslovni Puls
  • Quo Vadis Croatia
  • Renesansa
  • Rexlegis – privatno arbitražno sudište
  • Sloboda i Prosperitet TV
  • Srebro Zlato
  • Strašilo
  • Svoboda in odgovornost
  • Tko je John Galt?
  • Udruga za promicanje individualne slobode "Iustitia"
  • Usporedbe
  • Zlatnici

Twitter

  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali wp.me/p289Ng-1bD #politikahr #SpaceX #izbori2015 7 years ago
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke! wp.me/p289Ng-1bv #politikahr #recitoglasno 7 years ago
  • Ovdje zakoni služe da od čovjeka naprave budalu, a institucije da od budale naprave idiota. wp.me/p289Ng-1bt #politikahr 7 years ago
Follow @KapitalacTwitt

Blog pokreće Wordpress.com.

  • Prati Pratim
    • Kapitalac
    • Pridruži se 195 drugih sljedbenika
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Kapitalac
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...