Oznake
autobus, Croatia, Država, dug, Express, HŽ, kriza, prijevoz, privatizacija, željeznice
Vijest vrijedna pažnje danas je svakako ova o HŽ-ovom širenju željezničke mreže uvođenjem autobusnih linija! Namjerno naglašavam taj dio priče o širenju.
S obzirom da željeznički prijevoz, osobito putnički, opada već dugi niz godina danas svjedočimo problemu nerentabilne državne tvrtke s gomilom zaposlenog kadra, dotrajalom infrastrukturom, sigurnosnim standardima prijevoza koji u mislima svakog putnika izazivaju sumnju, te obilato sufinanciranu proračunskim novcem.
Kako bi se monopol u željezničkom prometu zadržao čak i kada na tržištu nema apsolutno nikakvih naznaka da bi se išta od željezničkog posla privatiziralo, a naznaka nema jer privatnici neće bacati svoj novac u živo blato, HŽ u maniri pravog socijalističkog poslodavca nastoji svim silama očuvati radna mjesta i tvrtku (koja je odavno propala). Prvi korak jest optimizirati troškove zamjenom vlakova autobusima na nerentabilnim linijama. Pitam se što će strojovođe i osoblje vlakova na tim relacijama reći na tu odluku i hoće li im tim korakom radna mjesta postati ugrožena ili će biti prebačeni gdje drugdje? Postoji li kakav sindikat strojovođa?… GOOGLE…. Postoji! Da pogodim, uskoro ćemo vidjeti i radnike HŽ-a u potrazi za vlastitim pravima i potporom sugrađana, sve u režiji sindikata.
Možda će HŽ iskoristiti Vladinu mjeru zapošljavanja dva radnika na jednom radnom mjestu (“dijeljeno radno mjesto“) uz subvencioniranje 75% godišnje bruto plaće ponovno na račun sugrađana koji nemaju veze s posljedicama neracionalnog poslovanja državne tvrtke, ali imaju tu nesreću da su pripadnici skupine poreznih obveznika porijeklom iz privatnog sektora koji im sve to šutke omogućuje. 😉
Problem s kojim se HŽ suočio u autobusnom prijevozu, kojeg su donedavno osiguravali preko vlastite putničke agencije Croatia Express, jest taj da su na javnom natječaju privatnici ponudili povoljnije usluge prijevoza pa je HŽ izgubio posao. Rješenje vide u doregistraciji djelatnosti autobusnog prijevoza. U tom slučaju više neće biti potrebe za raspisivanjem javnog natječaja za prijevoz putnika već će imati slobodu u okviru tvrtke diktirati uvjete prijevoza. I na to imaju legitimno pravo, no višu cijenu prijevoza na tim relacijama platit će putnici na karti i porezni obveznici kroz poreze kojima se održava nerentabilne linije i državne tvrtke na životu.
Pitam se što u tom slučaju sprječava privatne prijevoznike da na tim relacijama organiziraju vlastiti autobusni prijevoz i ponude jeftiniju uslugu od HŽ autobusa? Politički protekcionizam i socijalna osjetljivost? Moguće.
Očito je kako socijalizam na kraju izjede sam sebe i kako mic po mic državne tvrtke (tobože “naše” ili “javne”) propadnu ili se počnu prilagođavati racionalnijem tržišnom principu poslovanja. Problem je što to čine neusporedivo sporije od privatnih tvrtki koje se nađu u usporedivoj situaciji, te što u tom dugoročnom procesu financijski upropaštavaju građane. Ovo ne pišem iz pozicije prokapitalističkog blogera koji likuje nad propašću socijalizma pred kapitalizmom. Da ne bi bilo zabune. Ovo što se Hrvatskoj danas dešava na ekonomskom planu je kontrolirano propadanje planske ekonomije bez namjere da se substitut nađe u slobodnom tržištu i kapitalizmu kojem se odlučno ne dozvoljava da riješi probleme stvorene socijalističkom politikom, jer to bi značilo konačnu kapitulaciju socijalističkih političara koji vas uvjeravaju u superiornost vlastitih ideja među kojima prednjači jaka uloga vlasti i ovisnost građana o državnoj politici i državnim uslugama.
Spas za javne financije, pardon, spas za porezne obveznike jest što žurnija i transparentnija privatizacija državnih tvrtki i stvaranje protržišnog ozračja u državi počevši od zakonodavnog okvira, preko radikalnog smanjenja regulatornog i birokratskog okvira te zaštite imovinskih prava građana. Ovo zadnje istovremeno znači i prestanak parazitskog odnosa brojnih povlaštenih skupina građana naviklih živjeti na račun malobronih produktivnih građana nad kojima se svakodnevno i sve odlučnije vrši porezna presija. Hoćemo li svjedočiti ovome? Nećemo. Nisam prorok nego libertarijanac.
Svako dobro,
vaš Kapitalac
