• Doniraj
  • O blogu i autoru

Kapitalac

~ dosljedni libertarijanac

Kapitalac

Tag Archives: glasovanje

Izabrao sam ne glasovati

29 Ponedjeljak pro. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 17 komentara

Oznake

drugi krug, glasački listić, glasovanje, izbori, Josipović, Kolinda, Kujundžić, predsjednik, prvi krug, Sinčić

Po prvi puta nisam glasovao na izborima. Izabrao sam ne glasovati. Moja odluka bi nekima mogla biti jasnija danas, dan nakon izbora, nekima će biti jasnija dan nakon “drugog kruga”, nekima možda za godinu, dvije ili pet, kada će uz “novog” predsjednika ovom državom kormilariti neka “nova” vlada i parlament u nekom “novom” sastavu. Nekima ta odluka neće biti jasna nikada, a neki pak posljedice političkog djelovanja u budućnosti neće biti u stanju povezati sa nesudjelovanjem u političkom procesu jučer.

Nisam izabrao ne glasovati zbog tog “novog” kojim aludiram da zapravo nema ništa novoga u izboru između poznatih igrača, već zbog toga što nema ništa novoga u samom načinu kojim se nastoji utjecati na pozitivne društvene promjene. Čitajući gomilu facebook komentara s temom predsjedničkih izbora ostao sam iznenađen koliko su ljudi opterećeni politikom, koliko pozornosti posvećuju ispraznim analizama i s koliko volje sudjeluju u tom teatru apsurda. Da ne govorim o artikulacijama njihovih očekivanja od budućeg predsjednika. Besmisleno. Shvatio sam koliko je politika razarajuća za vrijednosti koje na ovom blogu zagovaram, počevši od slobode i vladavine prava, imovinskih prava građana, ekonomije i tržišta, suradnje i solidarnosti među ljudima, civilizacije i njenog napretka. Malo toga ove stvari duguju politici. Najveća postignuća ostvarena su izvan političke arene, bilo u glavama filozofa, matematičara, inženjera, liječnika, kao plod znanosti s jedne strane ili teškog rada i suradnje ljudi s druge.

Ako se zbog čega ovo društvo ne mijenja onda je to upravo politika. Ispada da nema pitanja za koje nije nadležna politika i koje se ne rješava u nekom državnom resoru, na zasjedanju nekog povjerenstva ili na “radnom” stolu nekog birokrata. Politika odlučuje o odgoju i obrazovanju djece, o kulturi, o ekonomiji i razvoju gospodarstva, o obitelji, o vašem zdravlju, o energiji, o transportu, o vašoj mirovini pa ako želite čak i o vašoj vjeri. Vjeruj u što želiš, ili ne vjeruj ako želiš, ali dio onog što jesi uzet ćemo ti kroz porez za tu namjenu. Odluka je to politike. Vjeruj u slobodno tržište ako želiš, dokazuj da je ono učinkovitije od reguliranog ako želiš, ali mi ćemo tvoje dijete ionako podučavati da je tržište nestabilno i neučinkovito i da ga je potrebno regulirati. Nije to političko pitanje već je politička odluka da je to političko pitanje. Vjeruj u vladavinu prava, eto stavit ćemo je u ustav, neka piše, ali ćemo s druge strane raditi po ćeifu i napisati gomilu zakona u kojima će jedni biti jednakiji od drugih, bez obzira radi li se o davanju socijalnih prava ili pak prava na milijunske poticaje iz državnog proračuna za suitu kronista (idioti će ove izjednačavati s kapitalistima). Politika odlučuje o tome koliko mojeg novca pripada nekome drugome.

Politička borba na sve strane i neću više duljiti o tome jer toga mi je puna kapa. Valjda ste shvatili.

I zato sam proveo dan s djecom na snijegu. Klinac, koji će uskoro navršiti godinu dana, prvi je put u životu vidio snijeg te u istom danu oblaufao sve spustove i presanjkao sve staze u kvartu. U naručju svoje dosta starije sestre nije skidao osmjeh s lica. Te slike na čovjeka djeluju iscjeljujuće. Još malo sam umjesto o politici razmišljao o odlasku iz Hrvatske te radio na aktivaciji kreativnih (apolitičnih!) dijelova mozga. Ovo drugo je bitno za prvo.

Pokraj sanjkališta nalazi se lokalno izborno mjesto. Pogledao sam par puta u tom smjeru, valjda zato što se tuda kretalo više ljudi nego inače, i svaki put zapitao se samo jedno – je li ovaj što sada ide prema biralištu na welfareu ili je kronist?

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Pad povjerenja u izborni sustav – socijalna država je parazit u utrobi demokracije!

27 Utorak svi. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 5 komentara

Oznake

demokracija, EU, glasački listić, glasovanje, izbori, parlament, rezultati izbora, socijalna država

Biračko tijelo evidentno ima sve manje motiva glasati na demokratskim izborima. Ova teza primjenjiva je kako na protekle EU izbore tako i na naše parlamentarne izbore, a vjerujem, iako nisam detaljno provjeravao ranije statistike izlaznosti na parlamentarne izbore država članica EU, da je i tamo uočljiv trend sve slabijeg izlaska birača. Na EU izbore izašlo je tek 25,25% Hrvata, pa unatoč tome što je to gotovo 20% više birača nego što ih je izašlo prošle godine (20,84%), govorimo o vrlo niskoj izlaznosti. Međutim vjerujem da takva izlaznost ne proizlazi iz nekakve demokratske nekulture i malograđanštine već prije iz onoga što to biračko tijelo očekuje dobiti za svoj glas, a ne dobije od onih za koje glasa. U biračkom tijelu koje je izašlo na izbore tako preostaje dominantan broj onih koji su pripadnici neke stranke i glasaju za ostvarenje njenih manje ili više radikalnih ciljeva iz čiste partijske stranačke lojalnosti.

Od Hrvatske lošiju izlaznost imale su još samo četiri članice koje su pristupile EU 2004. godine, redom Poljska (22,7%), Slovenija (20,96%), Češka (19,5%), Slovačka (13%), a opći prosjek izlaznosti svih članica EU je relativno niskih 43,09%. Zakonska obveza glasanja nametnuta je građanima Belgije, Luksemburga, Grčke i Cipra. Zanimljivo je kako se usprkos tome tek 44% ciprana odlučilo pokoriti toj obvezi. Bez država u kojima je zakonski obvezujuće glasanje prosječna izlaznost na razini EU pada ispod 39%. Ovo je utoliko važno znati jer Hina izvještava o zaustavljanju trenda pada izlaznosti što nije realno.

izlaznost_eu_izbori_2014

Vratimo se na očekivanja – Što biračko tijelo očekuje od vlasti? Jednostavno rečeno – očekuje previše! Demokracija je zastranila u konceptu socijalne države, a od vlasti koja pak zasjedne na tron takve države se očekuje planski, politički pristup u rješavanju izvjesnog broja pitanja kojih se (otkako je socijalne države) namnožio popriličan broj. Poanta je u tome da je demokratski proces s vremenom pretvoren u formalizam namještanja vlasti s očekivanjem da ova zadovolji što veći broj socijalnih zahtjeva te usput definira još poneku politiku s ciljem podizanja socijalnog standarda. Kako broj tih pitanja raste tako učinkovitost (izvršne) vlasti pada te se posljedično pojavljuje sve veći broj neželjenih posljedica. Posljedica koje proizlaze iz krivog djelovanja (krive politike) ili nedjelovanja uopće. Građani, koji bi probleme bili sposobni rješiti sami, postaju inertni (pasivni promatrači vlastitih problema), ne traže ili odgađaju rješavati ih > jer očekuju rješenje od demokratski izabrane vlasti.

Nesposobnost vlasti da rješava sve veći broj zadataka, ili bolje rečeno radi se o praktičnoj nemogućnosti ili nedostatku resursa koji bi vlasti bili potrebni da kalkulirajući politikama proizvede korist (opće dobro?), u konačnici je “nagrađena” rezigniranošću biračkog tijela koje sve ćešće odlučuje ne izići na birališta. Birači unaprijed znaju da će svaka nova vlast biti jednako neuspješna u tome što obećava (zapravo nastavlja nositi štafetnu palicu prethodne vlasti).

Suočavamo se s paradoksom očekivanja. Iako je jasno da vlast neće ispuniti svoja (dominantno socijalna) obećanja građani i dalje nose teret nade da će netko (možda opet nekim čudom vlast) njihova očekivanja ispuniti. Na nova radna mjesta, visoke plaće i standard, kvalitetnu zdravstvenu skrb i obrazovanje, stabilne i visoke (a nadasve zaslužene) mirovine, socijalnu zaštitu ugroženih skupina ili jednostavnije rečeno >na prosperitet društva< građani i dalje gledaju kao na uzvišene zadatke koji kao takvi pripadaju isključivo i jedino politici. Ove stvari u očima birača tek su obični politički objekti. Iako se drže od iznimnog značaja za “svakog civiliziranog čovjeka” on, čovjek, odnosno birač u ovom slučaju, ipak ih nerazumno prepušta pod monopol i manipulaciju šaćici odabranih političara, u pravilu demagoga, i (stranački podobnih) birokrata.

Svi problemi koji proizlaze iz vladinih manipulacija nad tim objektima ponovno, paradoksalno, nikada neće biti prepoznati kao problemi proizašli iz pogrešnog pristupa njihovom rješavanju, političkog pristupa, već će biti prepoznati kao problem krive politike. Po tom ključu mijenja se vlast, a vlast dobiva ona politička opcija koja je najsvjesnija socijalnih potreba biračkog tijela i koje očekuje od vlasti da ih zadovolji.

Demokracija, odnosno demokratski izborni proces kakav poznajemo, odlazi u ekstrem u trenutku kada se biračko tijelo dovoljno puta opeče, postane rezignirano, pa ne izlazi na izbore, a o novim društvenim ciljevima, oko kojih se realno i vrti kompletna priča (i dalje socijalne naravi), nastave odlučivati sve malobrojnije i sve ekstremnije skupine građana. U ovim trenucima jača etatizam, a gubi sloboda. Ove tendencije izvrsno je opisao Hayek u svojem kultnom djelu Put u ropstvo. Međutim problem nije riješiv zakonski obvezujućim glasanjem, jer ako znamo da je ono anonimno tada bi baš svaki rezignirani birač mogao ubaciti u glasačku kutiju neispunjen ili išaran listić i rezultat bi u konačnici bio podjednak, pa taman i da se svatko ipak odluči odabrati neku od ponuđenih opcija (može se upogoniti i tzv. “voting machine”) problem ostaje jer se on u osnovi nalazi u prenabujaloj državi i nerealnim očekivanjima. Svaka vlast u postojećem okviru bit će jednako nesposobna pa ni izlaznost od 100% ne bi bila ikakav dokaz kulture demokracije već prije odraz tiranije.

Vratit ću se još malo na statističke pokazatelje pada izlaznosti tijekom godina kako bih dodatno dočarao te razmjere. Slijedeći grafikon pokazuje postotnu razliku u izlaznosti aktualnih EU izbora i izlaznosti tijekom prvih izbora na koje su (u nekim slučajevima i prije 35 godina) izlazili glasači pojedinih zemalja članica EU, počevši od EU sedmorke do današnjih EU28.

trend_izlaznost_eu_izbori

Na prvi pogled uočljivo je kako je pad izlaznosti tijekom godina prisutan u većini zemalja članica EU. Uzmemo li u obzir i duljinu članstva evidentno je kako biračko tijelo mlađih članica EU (izuzev Danske i VB, koja je u ovom slučaju glasovala u većem broju kako bi pokazala svoj rastući euroskepticizam) pokazuje veće povjerenje u EU od starijih članica. Nije li jedna od osnovnih životnih lekcija slušati starije? Svakako jest, no većina vjerujem ipak uči na vlastitim greškama. Tako će s godinama, ako je za vjerovati ovim podacima, polako prelaziti u društvo iskusnijih glasača te izlaziti na izbore sve manje. Naučit će poput starijih da sa onime u što se današnja EU pretvorila nešto ne štima te kako su demokracija i izborni proces zastranili. Oni su postali sluge današnje socijalističke* mašinerije.

Jedini spas za demokraciju u ovom trenutku jest vraćanje demokracije njenim osnovama. Jedan tvrdi reset, zakonska defragmentacija odnosno temeljna pravna reforma države. Demokracija nikako ne bi smjela služiti kao frontend za kupovanje socijalnih privilegija putem državnog aparata, bez obzira radi li se o jamstvima na račun državnog proračuna ili izravnom adresiranju troška i odgovornosti na skupine građana koje se smatra imajućima. To je apsurdno i pogibeljno za društvo.

Međutim kako god ja gledao na ovaj problem nema sumnje kako ćemo u godinama koje dolaze svjedočiti daljnoj poreznoj, pravnoj i administrativnoj presiji nad građanima, osobito mi koji živimo i radimo u Hrvatskoj, te nastavku zatiranja njihovih prava i sloboda (ne mislim na umišljene privilegije proizašle iz koncepta socijalne države niti na slobodu od odgovornosti za vlastiti život). Pretpostavljam da će EU formalno jačati jer prostora za to ima. Budžet EU je skromnih 1,5% ukupne vrijednosti EU ekonomije stoga će prosvjećena EU birokracija, logično svojoj poziciji i uzvišenim ciljevima koje svakodnevno nadograđuje novima, težiti ka preuzimanju sve veće uloge nad fiskalno neodgovornim članicama. Težit će se daljnjoj centralizaciji, monetarnom i bankarskom ujedinjenju, pojačanom reguliranju i planiranju sve većeg broja pitanja – iz jedne točke.

O ovoj temi je u subotu pitao i Intelektualac (ex Nedjeljni Komentar) pa preporučam i njegov odličan tekst.

 

Svako dobro,
vaš Kapitalac

* socijalizam, lijevi ili desni, samo su dvije strane iste medalje pa neka se ortodoksni ljevičari ne nađu posebno prozvanima jer su u suštini jednaki svojim političkim oponentima te se navedeno odnosi u istoj mjeri i na njih.

 

Daje se na znanje poreznim obveznicima!

13 Petak pro. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 54 komentara

Oznake

glasanje, glasovanje, Hrvatska, odbor za ustav, porez, porezna presija, porezni konzumenti, porezni obveznici, pravo, referendum, rentijeri, Sabor, Ustav, vlada, zakon

vazno

Ako ste porezni obveznik u Hrvatskoj, odnosno ne primate plaću iz državnog proračuna već radite za privatnika (ili ste sami privatnik), dajem vam na znanje sljedeće:

  1. Da ste pripadnik manjinske skupine građana. Poreznih obveznika u Hrvatskoj je manje od milijun, a stanovnika je 4,3 milijuna.
  2. Od 3,7 milijuna glasača samo je 28% poreznih obveznika. Ostatak od 72% glasača svoje prihode bazira na državnom proračunu odnosno na novcu kojeg država oporezuje poreznim obveznicima i daje njima. Oni se nazivaju porezni konzumenti.
  3. Porezni konzumenti su predstavnici Vlade RH, saborski zastupnici, birokrati, javnosektoraši, primatelji poticaja iz državnog proračuna (kronisti, nevladine organizacije itd.) i mnogi drugi.
  4. Porezni konzumenti pišu zakone!
  5. Odbor za Ustav RH je na prijedlog sindikata i “nevladinih” organizacija predložio zabranu referenduma koji se odnose na pitanja o državnom proračunu i porezima
  6. Sabor je danas podržao prijedlog Odbora za Ustav RH (točka 5.)
  7. U Ustav će se ugraditi zabrana referenduma o porezima

Pitanje za razmišljanje: Nakon što se poreznim obveznicima Ustavom zabrani da referendumom odluče o manjoj poreznoj presiji što će ih više štititi od mogućnosti da ih proračunski korisnici ne eksploatiraju do mile volje?

https://kapitalac.wordpress.com/2013/12/11/eksploataciju-poreznih-obveznika-zastititi-ustavom-rh/

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Struktura birača u Hrvatskoj

03 Utorak pro. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 34 komentara

Oznake

birači, broj glasača, demokracija, glasanje, glasači, glasovanje, izbori, manjina, parlament, referendum, većina

Od Ministarstva Uprave doznajem kako u Hrvatskoj ima 3.740.951 birača (A).

Od Državnog zavoda za statistiku doznajem kako je u Hrvatskoj zaposleno 1.349.987 građana (B) od kojih je 298.517 (C) zaposleno u Javnoj upravi, obrani, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Dakle o izravnom trošku poreznih obveznika (PO). Zaposlenih na račun poreznih obveznika ima još ali postojeća statistička klasifikacija djelatnosti ne odgovara na pitanje tko prima plaću iz državnog proračuna, a tko izvan njega.

Poreznih obveznika (PO) ima najviše onoliko koliko je razlika (B – C) odnosno 1.051.470.

No osim zaposlenih u javnom sektoru na trošak poreznih obveznika žive i druge skupine aktivnih ili neaktivnih građana. Oni zajedno čine skupinu koju ću nazvati porezni konzumenti (PK), a njihov broj je najmanje razlika između broja birača (A) i broja poreznih obveznika (PO). Dakle PK = A – PO odnosno 2.689.481.

Grafički odnos poreznih obveznika i poreznih konzumenata izgleda ovako:

struktura_biraca

Iz grafičkog prikaza je jasno kako je broj poreznih konzumenata 2,5 puta veći od broja poreznih obveznika. Drugim riječima skupina poreznih konzumenata nema nikakvih problema ili moralnih nedoumica oko eksploatiranja poreznih obveznika za vlastitu korist. U tu svrhu koriste državu kao alat za implementaciju mehanizama za redistribuciju novca, a demokraciju kao alat za artikulaciju vlastitih želja.

Ne čudi stoga što su građani Hrvatske priupitani kroz ankete u većini podržali ideju za uvođenje temeljnog dohotka ili ograničenje managerskih plaća. Naime temeljni dohodak bi poput postojećih privilegija koje uživaju rado ostvarili eksploatacijom poreznih obveznika. Podržavanje ideje o ograničavanju plaća managera jest “sindrom jedenja iz istog lonca” – ako država pomogne zaustaviti proždrljivca tada će i drugi uspjeti napuniti svoje želuce. No kao što vidimo u grafičkom prikazu problem očito nije u tome. Nazivati porezne obveznike proždrljivima, pohlepnima ili sebičnima tek je kukavičko dobacivanje iz tabora poreznih konzumenata koji su sami sinonim za sve ono što preziru.

Međutim to nikako ne znači da ovime dozivam državu da ih pretvori u porezne obveznike. Država ih je prije svega pretvorila u porezne konzumente. Država bi stoga trebala prestati biti posrednik u redistribuciji novca jednih prema drugima te radikalno reducirati svoj administrativni okvir.

Optimalan alat za redistribuciju vrijednosti među građanima jest slobodno i neometano tržište. Tom stanju treba težiti pa će ovakvi grafovi iščeznuti u svojoj besmislenosti zajedno sa neprirodnim podjelama među građanima.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Iluzija slobode izbora

22 Četvrtak kol. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

demokracija, desnica, glasovanje, građani, iluzija, izbor, ljevica, politika, stranka, vlada, vlast

iluzija_slobode_izbora

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Reformom Ustava do rješenja problema

29 Utorak sij. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

demokracija, glasovanje, imovina, pravo, Ustav

O problemima sadržaja hrvatskog Ustava svojevremeno je pisao blog Usporedbe u tekstu “Napola trudan Ustav“. Preporučam. Iako u tekstu ističe tek pojedine primjere članaka hrvatskog Ustava, i kako oni relativizaju pravo, sve što je ključno moglo bi se sažeti u slijedećem:

1. Demokratski Ustav trebao bi jasno definirati granice odlučivanja o zajedničkim pitanjima društva
2. Odrediti mehanizme donošenja tih odluka

Ono što Hrvatima stvara veliki problem u spoznavanju demokracije (sustav koji osigurava da je vlast jednako odgovorna prema većini ali i prema pojedincu) jest što je uporno izjednačuju, ili nesvjesno zamijenjuju, sa vladavinom većine (koja provodi većinsko glasovanje kao metodu upravljanja državom).

Hrvatski Ustav je metodološki usklađen sa vladavinom većine i strukturiran je na način da vlastima omogućuje da u bilo kojem trenutku prošire granice odlučivanja o zajedničkim pitanjima i da se u tu svrhu donesu zakoni koji će proširivati definiciju “zajedničkog pitanja”, definirati nove mehanizme koji će osigurati provedbu “zajedničkog pitanja”, i koje će građani morati bezuvjetno poštivati.

Hrvatska nije izuzetak u tom pogledu, primjerice francuska deklaracijom o pravima čovjeka i građana iz 1789 daje svakome pravo da slobodno govori, piše i objavljuje u tiskanom obliku javno svoju riječ i misao – osim ukoliko se zakonom to ne zabrani (kojim zakonom i na koji način ne definira se). U tom smislu jednako ispravno bilo bi reći kako o navedenim pitanjima odlučuje zakon, bez da se na početku ista prezentiraju kao prava koja očito nisu garantirana.

Na drugoj strani Atlantika, iste godine, u američkom Ustavu i njegovom prvom amandmanu (The Bill of Rights) jasno je definirano kako Kongres ne može donijeti zakon kojim bi se zabranila vjerska sloboda, sloboda govora, tiska i mirnog okupljanja. Prvi amandman tako izričito štiti prava svakog čovjeka da se slobodno izražava i to pravo niti pojedinac niti većina ne može nadglasati. Nažalost, u pogledu ekonomskih sloboda građani SAD-a sve češće ostaju zakinuti za svoja imovinska prava pa se dešava da pojedinac zbog “društvenog dobra” ostaje bez vlastite imovine.

Ovo je vrlo čest slučaj i velik problem u Hrvatskoj koja primjerice ove godine uvodi porez na nekretnine kojim će umanjiti vrijednost imovine građana (one postaju opterećene novim troškom) kao i Zakon o strateškim investicijskim projektima gdje vlast može oduzeti privatnu imovinu građana ukoliko odredi da je ona na putu realizacije projekta od strateškog interesa, gdje usput odlučuje o tome što je projekt i što je strateški interes, te imovinu građana prepušta investitoru koji bi projekt financirao i provodio. Prilično plodno tlo za lobiste kao i poticanje korupcije na najvišim strukturama države, a sve u savršenom skladu sa Ustavom.

Ključ ekonomskog prosperiteta građana leži u nepovredivosti njihove osobne imovine. Samo ukoliko svojom imovinom imaju pravo u potpunosti raspolagati, i to pravo je zaštićeno Ustavom – i gdje se ne postavlja vremenski rok važenja tog prava, oni mogu uspješno ekonomizirati. Svako ograničenje tog prava građanima predstavlja opasnost od mogućeg gubitka imovine u cjelini ili dijelom zbog uvođenja novog pravila u budućnosti sukladno metodi većinskog glasovanja kroz koje se nameću interesi drugih.

Promjene u Hrvatskoj trebale bi započeti reformom Ustava, a u tom kontekstu odgovore na neka pitanja može dati ovaj kratki video u kojem prof. Michael C. Munger (Duke University) objašnjava kako je u demokratskom društvu moguće zaštititi pojedinca od preglasavanja drugoga ili terora većine:

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Liberalna misao (6)

28 Nedjelja lis. 2012

Posted by Kapitalac in Liberalna misao

≈ 2 komentara

Oznake

glasovanje, izbori, Liberalna misao

Na parlamentarnim izborima ne glasujte za ono što smatrate da bi bilo dobro za vašu zemlju, vašu stranku, vašu privatnu tvrtku, tvrtku u kojoj ste zaposleni ili udrugu u kojoj ste dobrovoljni član. Glasujte za ono što smatrate dobrim za samog sebe.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Facebook stranica

Facebook stranica

Nove objave

  • Doviđenja!
  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke!
  • Liberalna misao (54)
  • Zanimljivosti oko povećanja privilegija državnih službenika

Kategorije

  • Liberalna misao (53)
  • Nekategorizirano (462)

Bitcoin donacije

1DjEDPk1BGvxUhukMbF4zDaiYYCYVbk2yX

Bitcoin QR

Najnoviji komentari

Nostradurus Zagrebač… o Doviđenja!
Brojke koje razbijaj… o Koliko dana u tjednu radimo za…
Amra Kuliancic o (VLOG) Hoću bruto plaću na…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…

Arhiva

  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015
  • Ožujak 2015
  • Veljača 2015
  • Siječanj 2015
  • Prosinac 2014
  • Studeni 2014
  • Listopad 2014
  • Rujan 2014
  • Kolovoz 2014
  • Srpanj 2014
  • Lipanj 2014
  • Svibanj 2014
  • Travanj 2014
  • Ožujak 2014
  • Veljača 2014
  • Siječanj 2014
  • Prosinac 2013
  • Studeni 2013
  • Listopad 2013
  • Rujan 2013
  • Kolovoz 2013
  • Srpanj 2013
  • Lipanj 2013
  • Svibanj 2013
  • Travanj 2013
  • Ožujak 2013
  • Veljača 2013
  • Siječanj 2013
  • Prosinac 2012
  • Studeni 2012
  • Listopad 2012
  • Rujan 2012
  • Kolovoz 2012
  • Lipanj 2012
  • Svibanj 2012
  • Travanj 2012
  • Ožujak 2012
  • Veljača 2012
  • Siječanj 2012

Blogroll

  • A Young Austrian Economist
  • Adriatic Institute
  • Antemurale libertatis
  • Austrijanci
  • CEA
  • Club von Neumann
  • Cronomy
  • Eclectica
  • Free-Man's Perspective
  • Igniss
  • Jovan Galtić
  • Katkapital
  • Liberator
  • Libertarijanac u samoegzilu
  • Libertarijanci
  • Libertarijanska čajdžinica
  • Liberty 4 Balkans
  • Liberty Policy
  • Libzard
  • Loose Ends in Economics
  • Luna Morado
  • Money Mischief
  • Monopolizam
  • Mračni blog
  • Nedjeljni komentar
  • Nekompetentna reakcija
  • Neosocijalizam
  • Neovisni.info
  • News Bar
  • Otvoren
  • Poslovni
  • Poslovni Puls
  • Quo Vadis Croatia
  • Renesansa
  • Rexlegis – privatno arbitražno sudište
  • Sloboda i Prosperitet TV
  • Srebro Zlato
  • Strašilo
  • Svoboda in odgovornost
  • Tko je John Galt?
  • Udruga za promicanje individualne slobode "Iustitia"
  • Usporedbe
  • Zlatnici

Twitter

  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali wp.me/p289Ng-1bD #politikahr #SpaceX #izbori2015 7 years ago
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke! wp.me/p289Ng-1bv #politikahr #recitoglasno 7 years ago
  • Ovdje zakoni služe da od čovjeka naprave budalu, a institucije da od budale naprave idiota. wp.me/p289Ng-1bt #politikahr 7 years ago
Follow @KapitalacTwitt

Blog pokreće Wordpress.com.

  • Prati Pratim
    • Kapitalac
    • Pridruži se 195 drugih sljedbenika
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Kapitalac
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...