Oznake
doplatak, invalid, invalidnine, invalidnost, njega, Opačić, pomoć, revizija
Milanka Opačić najavila je reviziju invalidnina, odnosno, novo vještačenje invalidnosti svih postojećih invalida koji primaju određenu naknadu za svoju invalidnost i kojih je preko 500.000.
Moram priznati da sam se na trenutak ponadao da se zaista radi o pokušaju da se revizijom reduciraju proračunski izdaci u tu svrhu no najavljene izmjene modela trebale bi u neznatnoj mjeri smanjiti broj invalida no povećati minimalne naknade ostatku, a u sumi i ukupne izdatke za 80 milijuna kuna. Za invalidnine je ove godine u proračunu planirano nešto više od 700 milijuna kuna, dakle očekivano povećanje je preko 10%, dok se kao doplatak za pomoć i njegu planira još cca. 422 milijuna HRK. Ukupno preko 1,1 milijarde HRK. Postoji tu još stotinjak milijuna dodatnih troškova za državne progame poput onog za “osnaživanje osoba s invaliditetom” koji iznosi preko 38mn HRK, poticaji za zapošljavanje invalida cca 30mn HRK itd..
No i obećano povećanje troškova nije zadovoljilo udruge invalida, naime ustanovit će se novi inkluzivni dodatak koji će ovisiti o dohodovnom cenzusu pa će tako invalidi koji su sposobni raditi primiti manje inkluzivnog dodatka u odnosu na one koji to nisu u stanju. Udruge tvrde da to mora biti statusna naknada, dakle jednaka za sve, jer u protivnom stimulira nerad. Ima tu i istine koja bi mogla postati stvarnost kada ljudi proaktaju rupe u sistemu i počnu koristiti mogućnost da ne rade jer im se više isplati primati viši inkluzivni dodatak. Isto potiče bujanje birokracije i osnaživanje državne vlasti koja bi trebala ispravljati nastale nepravde povećanjem svoje uloge, što posljedično ide na štetu građana jer čini dodatni trošak i smanjuje njihova prava (prije svega imovinska i pravo na osobni izbor). Istovremeno, vidjet ćemo koliko je zapravo jaka želja tih ljudi da se integriraju u društvo i pokušaju raditi. Ova mjera također je u direktnoj suprotnosti sa mjerama poticaja zapošljavanja invalida i onom za njihovo osnaživanje i olakšanje reintegracije u društvo.
Udruge invalida trebale bi se usprotiviti uvođenju ikakvog oblika inkluzivne naknade jer dugoročni negativni efekti te mjere nadmašuju kratkoročnu korist time što stvaraju antagonizam među kategorijama invalida te će se vrlo brzo pokazati problemom to što se neki provlače i koriste dok drugi igraju pošteno i trpe. Pri tome ni jedna skupina među njima neće razmišljati o tome koliko trpe porezni obveznici čijim novcem se rasipaju, a možda ćemo svjedočiti i scenama poput ove na slici na ulicama gradova.
Koliko će revizija koštati još nije poznato. Proračun kaže da “povjerenstvo” u normalnim okolnostima godišnje potroši 640.000 proračunskih kuna, a revizija baš svih invalidnosti sasvim sigurno će taj iznos višekratno povećati. Iznos invalidskih mirovina na godišnjoj razini je astronomskih 5.8 mlrd HRK. Hoće li revizija invalidnosti osim invalidnina povući i pitanje revizije invalidskih mirovina? Pitanje je treba li i željeti da se to uopće desi kako za posljedicu ne bismo imali isti problem – povećanje izdataka i dodatno opterećenje poreznih obveznika.
Svako dobro,
vaš Kapitalac
