• Doniraj
  • O blogu i autoru

Kapitalac

~ dosljedni libertarijanac

Kapitalac

Tag Archives: Konkurencija

Odgovor na ORaH-ovo opetovano protivljenje Uberu

21 Petak kol. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 12 komentara

Oznake

Konkurencija, licence, ORaH, Taxi, tržište, Uber

Nije prošlo ni mjesec dana otkako je ORaH objavio priopćenje u kojemu je izrazio svoje protivljenje dolasku Ubera u Hrvatsku, kad evo još jednog priopćenja o istoj stvari, sa istim argumentima i zaključcima. Prvo priopćenje potpisao je izvjesni Dražen Vlahovski, predsjednik zagrebačkog ogranka ORaH-a, a ovo današnje Sead Festić , član Glavnog foruma istočne regije. Nadam se da će nas ORaH poštediti mogućnosti da svaki član stranke objavljuje vlastito priopćenje o Uberu jer bilo je jasno i nakon prvoga što misle o stvari.

Komentirat ću to današnje priopćenje, po segmentima. Citirano je stav ORaH-a, ispod je moj komentar.
Najavom dolaska kompanije za taxi usluge Uber, sa sjedištem u San Franciscu, te objavom da traže managere u RH javlja se zabrinutost taxi obrtnika i malog i srednjeg poduzetništva – prijevoznika putnika.

  1. Zabrinutost je evidentna. Radi se o manifestaciji straha od dolaska konkurencije na tržište. S obzirom da je ova konkurencija nešto dosad neviđeno, ponajprije u tehnološkom smislu, jer je Uber predvodnik tzv. digital disruption ere, strah je utoliko veći jer Uber ne pristaje poslovati prema postojećim “pravilima igre” već igri pristupa iz temelja drugačije. Taj novi pristup otkrit će nam i pravi smisao postojećih zakona i regulative kojima država, lokalna vlast i taxi karteli modeliraju tržište ne prema potrebama potrošača, već prema vlastitim potrebama.

Uberov vozač može postati svatko s položenim vozačkim ispitom i bilo kojim vozilom sa četvero vrata, bez ishođenja dozvole, licence ili koncesije 

2. Tako je. Relativno je jednostavno postati Uber vozač. Ipak, Uber pred potencijalne vozače postavlja određene zahtjeve, pa osim vozačke dozvole traži i potrvrdu o nekažnjavanju, vozilo novijeg godišta (od 2006. pa čak do 2012. godišta, ovisno o tipu Uber usluge) (ne znam koji je prosjek starosti vozila postojećih taksista?), najmanje 21 godina starosti, a potrebno je zadovoljiti i na intervjuu u Uberu. Isto tako relativno je jednostavno postati Uber putnik. Potreban vam je smartphone, besplatna Uber aplikacija i kreditna kartica. Ukoliko imate osigurane ove minimalne uvjete otvorena su vam vrata Uber prijevozu. S obzirom da je Uber prijevoz jeftiniji vidimo da ćete lakše postati Uber putnik nego putnik postojećeg taksija.

za razlliku od postojećeg taxi prijevoza, gdje vlasnici obrta moraju imati svu spomenutu dokumentaciju i moraju zadovoljiti svojim vozilima kriterije za udobnu i sigurnu vožnju. Na kraju svega toga, moraju izdavati i fiskalne račune, što kod Ubera nije slučaj, jer se radi o naplati putem mobilne aplikacije, odnosno iznos se naplaćuje s mobilnog broja.
3. Da. Postojeći taxi prijevoznici moraju ispoštovati regulativu, koja je skupa, i platiti dodatni danak cehu ukoliko žele biti njegov član. Članstvo u cehu je privilegija jer je broj taksi licenci ograničen (zaslugom gradskih vlasti). Ograničenjem broja licenci postigla se viša krajnja cijena usluge odnosno ograničilo se doseg tržišta. Tako su se taksijem nekada vozili ljudi malo jačeg imovinskog statusa, pa kada su u igru došle nove tvrtke poput Cammea, a broj licenci povećan, vidjeli smo pad cijena te je usluga postala dostupna ljudima nešto slabijeg imovinskog statusa. Došlo je do širenja tržišta. Uber, u tom pogledu, širi tržište do krajnjih granica. I to je dobro. U interesu je svih ljudi, osim taksi kartela i političara koji bi rado zadržali svoje rente, da se tržište širi i da kvalitetnu uslugu mogu dobiti po što povoljnijim uvjetima. Kriteriji udobne i sigurne vožnje kod Ubera su vrlo jasni, a je li vožnja bila udobna i sigurna ocijenit će svaki putnik individualno kroz Uber aplikaciju.

Za razliku od taksimetara Uber aplikacija nije fiskalizirana. Transakcija se obavlja isključivo između putnika i vozača, s jednog računa na drugi, mjesto za državu ovdje nije predviđeno. Govorimo o win-win značajci slobodnog tržišta. Iznos se ne naplaćuje s mobilnog broja već s kreditne kartice putnika koja je registrirana u Uber aplikaciji.

Na taj način izbjegavaju troškove goriva, održavanja, osiguranja putnika, mirovinskih i zdravstvenih davanja, nemaju PDV niti prirez lokalnoj samoupravi.
4. Korištenjem Ubera vozači ne mogu izbjeći troškove goriva, održavanja, osiguranja putnika, PDV-a, pa čak ni prireza lokalnoj samoupravi (barem jednog dijela te stavke). Naime vozila uberovih vozača također moraju trošiti gorivo, osim ako se odluče kupiti Teslu pa voziti na struju, održavati svoja vozila te ih osigurati prilikom registracije. Osiguranje putnika je u tom pogledu obavezno. U cijeni registracije postoje izvjesne stavke koje predstavljaju prihode lokalne samouprave. Na sve navedeno vlasnik Uberov vozač platit će određenu stopu PDV-a.

Mirovinskih i zdravstvenih davanja nema. A teško je u današnjim okolnostima radišnom čovjeku zamjeriti na tome. Zašto? Pa zato jer je porezni obveznik u Hrvatskoj dio manjine. U biračkom tijelu tek je 28% poreznih obveznika. S druge strane imamo 72% birača koji žive od transfera koje im je osigurala država po principu iz džepa poreznog obveznika u njihov džep, bilo izravno u novcu, bilo u obliku neke usluge brojnih javnih monopola. Tako naš porezni obveznik, kada zatreba, mora čekati da dobije ono što je preplatio nesebično dijeleći s drugima, a kada i dobije to što je zatrebao često zaključuje kako isto ne vrijedi cijene koju je morao platiti kroz porez i davanja. Tako je to kada mu na leđima parazitira većina članova društva.

Uberov vozač, kao i svaki drugi vrijedan i marljiv čovjek, volio bi imati mogućnost da sam odlučuje o tome koji oblik štednje za mirovinu mu je najprihvatljiviji, kao i liječnik odnosno zdravstveno osiguranje. Ono što je potrebno u tom pogledu jest liberalizirati tržište. Dozvolimo nastanak novih mirovinskih i zdravstvenih osiguranja i neka se natječu za osiguranike.

Kompanija plaća uredno porez u San Franciscu, tako da RH ne uplaćuju niti lipe PDV niti prireza.

5. Ako se ne varam Uber će registrirati tvrtku u Hrvatskoj kako bi mogao legitimno poslovati te će kao i svaka druga tvrtka plaćati porez na dobit, PDV i ostala davanja.

Samo tarifiranje usluga vožnje ovisi o nekoliko faktora: brzine kretanja vozila do 18 km/h, preko 18 km/h ili o trenutnoj potražnji, gdje cijene rastu peterostruko kao u Londonu za vrijeme štrajka vozača u javnom prijevozu.

6. Tako je. Ovisno o uvjetima na tržištu cijena se prilagođava. Cijenu određuje potražnja tako da je besmisleno ljutiti se na nepoznat broj putnika koji uz mene traže i spremni su platiti prijevoz prema uvjetima na tržištu. Cijena prijevoza će vam ipak biti poznata u svakom trenutku pa ukoliko vam je previsoka imate punu slobodu koristiti se alternativnim oblicima prijevoza, pa i pješačiti ako želite. Ono na što u slučaju Ubera nemate pravo jest dobiti uslugu po uvjetima koji nisu tržišni. ORaH izgleda smatra da bi vas netko trebao prevoziti od točke A do točke B po uvjetima koji mu idu na štetu, dakle da vas časti prijevozom. ORaH izgleda ne mari mnogo za zdravlje, mirovinu ili gladnu djecu Uberovog vozača.

Definitivno, narudžbom taxi usluge ne znate da li isti vozač nije u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga ili mentalno bolesna osoba, jer kriterija nema osim da niste kažnjavani.

7. Ako je nešto definitivno onda je to ORaH-ovo bulažnjenje. Niti danas ne znate hoće li vozač taksija biti alkoholiziran, pod utjecajem droga, mentalno bolesna osoba ili pak kriminalac. Ono što znate jest da svaki Uber vozač zna da putnik u svojem džepu ima smartphone sa Uber aplikacijom u kojoj možete pritiskom kažiprsta alarmirati Uber 0-24 i prijaviti problematičnog vozača. Također, ako ste preživjeli put do željene adrese, imate mogućnost ocijeniti uslugu i na taj način eliminirati s tržišta svakoga tko je propustio priliku u potpunosti zadovoljiti vaša očekivanja. Uber takvim vozačima raskida ugovor i blokira aplikaciju. Također, isto čini i nepromišljenim putnicima. Briljantno. Kako ono danas putnik rješava iste probleme?

Registrirani taxi vozači ili taxi kompanije u RH uredno moraju zadovoljiti sve kriterije vozača, vozila i moraju ishoditi svu dokumentaciju da bi dobili licencu za obavljanje djelatnosti tako da tvrdnje pojedninih političkih stranaka o padu cijena radi konkurencije nisu na mjestu, jer je ovo nelojalna konkurencija što bi trebala potvrditi komisija za ravnopravnost tržišnog natjecanja.

8. Uber je nelojalna konkurencija sustavu koji je, budimo realni i iskreni, postavljen na kleptokratsko-kronističkim temeljima. Dakle imamo ceh koji je da bi se zaštitio od konkurencije isposlovao od lokalnih vlasti zaštićen položaj, ograničio broj licenci, postavio gomilu besmislenih i skupih pravila pred svakoga tko se drzne uhvatiti volan u ruke, i sada je na kušnji. Nije problem u konkurenciji koja želi doći kako bi služila potrošačima već u sustavu koji služi partikularnim interesima. Ako je sustav problematičan, a meni se čini da jest, onda ga treba mijenjati (dopustiti Uberu da dođe pa cijelu regulativu spustiti na tu minimalnu razinu), a ne se pozivati na legalizam dok branimo nešto tako nakaradno i nepravedno kao što je postojeći sustav.

O fiskalizaciji ne treba trošiti vrijeme a posebno ulaskom lojalne konkurencije u taxi prijevozu cijene su stabilizirane, tako da ORaH smatra da gradske vlasti grada Osijeka, te OBŽ trebaju na vrijeme reagirati i zaštititi dignitet, opstojnost te poslovnost svih auto taxi udruženja i poduzeća koja pružaju takve usluge jer time štite i sebe. Postojeće taxi službe podmiruju obveze PDV-a i prireza uredno prema državi i gradu, što bi se dolaskom UBERA i njihovim dampinškim cijenama, ugrozilo isto kao i sigurnost u cestovnom prometu.

9. Povećanjem broja licenci u igru su ušli novi igrači, cijene su pale, a usluga je postala dostupnija širem sloju građana. To isto sam napisao u odgovoru na treći. citat. Ako Uber dođe na hrvatsko tržište ponuda usluga će se proširiti, a cijene će dodatno pasti. Moguće je čak da Uber način pružanja usluge taksi prijevoza u potpunosti izbaci iz igre postojeći način pružanja usluge. Naglašavam još jednom, Uber izbacuje postojeći način i uvodi novi način pružanja usluge. On nije usmjeren na izbacivanje iz igre ljudi s imenom i prezimenom već na način pružanja usluge. Postojeći sustav ne valja jer služi samo kartelima i vlastodršcima, a šteti tržištu (putnicima). Svatko je dobrodošao u novi sustav.

Slijedom svega navedenog ORaH poziva sva taxi udruženja, poduzetnike i kompanije (Ecotaxi, Cammeo) da se udruže u svom stavu prema vlastima lokalne samouprave sa stavom da ne dozvolimo dolazak Ubera u RH a tako i u našu regiju.

10. S obzirom da je ORaH politička stranka puna ambicioznih političara željnih vlasti ovakvo priopćenje ne možemo shvatiti nikako drugačije nego kao otvorenu potporu postojećim kartelima, što znači i apel za glas na izborima. Ako vas postojeće stranke odbiju zaštititi glasajte za nas, mi ćemo odbiti tržište i zaštititi vaš kartelski položaj. To je poruka za postojeće taksiste. To što će putnici nastaviti plaćati višu cijenu no što bi je plaćali u tržišnim uvjetima, te što si dio populacije i dalje neće moći priuštiti taksi usluge, političarima i postojećim taksistima nije nikakav problem.

Uber je djelovanjem sindikata zabranjen u Bruxellesu, Berlinu, Münchenu i Madridu, a u Francuskoj je donesen zakon o zabrani rada.

11. Ovo je da znate kako je i izvan Hrvatske protivljenje ideji usluge dostupne većem broju ljudi stvar normalnosti. Tržište se guši, potiču se karteli. U službi toga su zakoni.

Ne dozvolimo dolazak kompanije čiji je moto i krilatica „Ideja je moja – sve ostalo je vaše“, jer će nam ostati samo socijalni slučajevi

12. Za kraj ORaH se koristi emocionalnim argumentom, u slučaju da sve prethodne nebuloze nisu doprle do onog dijela vašeg mozga koji će odlučivati o odabiru broja na glasačkom listiću. No taj emocionalni argument zapravo je refleksija i opis postojećeg sustava, kojeg ORaH želi zaštititi, u kojemu je ideja o očuvanju taksi kartela i ograničenom broju licenci njegova, a sve ostalo je vaše (recimo vaš novac kojeg ćete za taksi uslugu trebati izdvojiti više nego što biste trebali u slučaju podrške Uberu).

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Demografska politika i akademski fašizam u službi socijalne države

18 Srijeda ruj. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 2 komentara

Oznake

demografska politika, država blagostanja, Konkurencija, mirovinsko, Mrsić, obrazovanje, politika, socijalizam, socijalna država, socijalno, vlada, Wertheimer, zdravstveno

Upozoravaju stručnjaci (Kusić, Mrsić, Wertheimer – Baletić):

Hrvatsko stanovništvo sve više stari dok je mladih sve manje, stoga je bitno poraditi na populacijskoj politici koju Vlade odgađaju jer su mjere dugoročne i nepopularne

Racionalizira Kapitalac:

Prirodna depopulacija je problematična isključivo u slučaju kada država provodi snažne socijalne programe koji se financiraju novcem poreznih obveznika. U socijalne programe nužno svrstavam zdravstvo, školstvo i mirovinski sustav jer su oni po prirodi stvari oblici usluga, standarda i osiguranja koje je birokracija preuzela pod vlastitu skrb uvjeravajući građane da će to biti dovoljno kako se o istim pitanjima ne bi morali brinuti sami tj. rješenja tražiti tržišnim putem.

Ukoliko se doista ne želite brinuti o tim za vas suštinski bitnim pitanjima tada je doista država tj. birokratski monopol nad njima jedino rješenje. Ono na što ne računate jest kako će birokracija iskoristiti vaše povjerenje i neracionalno potrošiti vaš novac. Dugogodišnje prepuštanje brige o tim pitanjima birokratskom monopolu dovelo je do sve slabijih rezultata u obrazovanju (koje postaje sve skuplje), o sve lošijoj brizi za zdravlje (sve dulje čekanje na preglede unutar sustava koji postaje sve skuplji – dug preko 5 milijardi, participacije se povećavaju), a mirovinski fond je pokraden pa birokracija traži spas u obvezivanju narednih generacija da podmiruju obveze prema umirovljenicima (međugeneracijska solidarnost, pomicanje dobne granice odlaska u mirovinu…).

Akademski prilog ovom problemu sažet je u sugestiji gđe. Wertheimer – Baletić:

Hrvatska bi morala voditi računa o tome kakva joj je dob stanovništva i odrediti cilj kako će ispraviti neravnotežu. To znači nastojati podizati broj mladih i usporiti starenje, te povećati priljev u radnu snagu koja će plaćati doprinose

Akademska sugestija je dakle nastavak ovisnosti građana o socijalnoj državi i podređivanje ciljevima i rješenjima koje u tom pogledu donosi vlast. Bojim se i pomisliti koje metode za podizanje broja mladih bi mogle biti uvedene i da pri tome budu učinkovite. Totalitarne bi bile kako god da okrenemo.

Ministar Mrsić okreće se imigracijskoj strategiji:

Moramo početi razmišljati i o migracijskoj politici – morat će biti sustavna, ovo društvo se mora pripremiti da će doći radna snaga iz drugih zemalja

Osnovni problem s kojim će se ministar suočiti jest kako natjerati strance da rade za hrvatske socijalne ovisnike, a da pri tome sami ne postanu socijalni ovisnici. Naime ne možete istovremeno imati socijalnu državu blagostanja i otvorene granice (Milton Friedman). Programi socijalnog blagostanja su primamljivi i privući će veći broj ljudi nego programi koji potiču rad i zahvaljujući kojima bi radnici o kojima govorimo ostvarili usporedivu korist.

Dakle ministar mora računati ili na surovu eksploataciju strane radne snage (ukoliko bi se tko odvažio doći raditi za tuđi račun) ili na okretanje ekonomskih trendova u suprotnom smjeru. No kada bi se ovo zadnje i desilo tada ne bi trebao računati na pomoć imigranata u održanju socijalne države blagostanja. Dakle radi se o želji da se privilegije hrvatskih građana nastave financirati eksploatacijom nekih drugih ljudi. Naravno teško da će se za rad u Hrvatskoj kandidirati milijun blesavih imigranata koji to ne shvaćaju i koliko ih je u ovom trenutku potrebno kako bi se mogle nastaviti isplaćivati tek postojeće mirovine umirovljenicima. A gdje je tek propalo zdravstvo i propadajuće školstvo?

Predsjednik HAZU, akademik Kušić zaključuje:

Prije 60 godina, rekao je Kusić, bilo je 27 posto djece mlađe od 15 godina, a sedam posto starijih od 65, dok je sada 15 posto djece mlađe od 15 godina a 17 posto starijih od 65 godina.
Imamo inverzivnu piramidu, a računa se da će do 2030. godine svaki četvrti čovjek u Hrvatskoj biti stariji od 65 godina, dodao je.

To su doista činjenice. Naravno, nitko prije 60 godina, kada je započeta izgradnja socijalne države blagostanja i koja je do danas ekspandirala do neslućenih proporcija, nije računao na okretanje trendova. Ono što imamo za posljedicu nije inverzna piramida, jer problem nije u promjeni demografske strukture tj. u depopulaciji, već raspad piramidalnog sustava socijalnih privilegija (ponzi shema) čija održivost ovisi o pozitivnim demografskim promjenama.

Zanimljiva izjava Nizozemskog kralja koji svoje sugrađane upozorava na neodrživost danih socijalnih privilegija i nužno okretanje u smjeru povećanja individualne odgovornosti (vraćanje slobode odlučivanja građanima u ruke). Doduše daleko su nizozemci još od slobode s obzirom da su svoje privilegije kupovali zaduživanjem države do više od 75% BDP-a (što je čak i gore od hrvatske situacije) no njihova Vlada jasno artikulira problem i razmišlja o budućim generacijama:

Intervention is needed to avoid leaving future generations with a large bill

Intervencije o kojima govori nizozemska vlada odnose se upravo na rezanje mnogobrojnih privilegija danih građanima kako bi se povratilo njihovo odgovorno i racionalno ponašanje o vlastitim pitanjima i time oslobodilo buduće generacije nizozemaca od krimena proših generacija (rastrošnost, dug). Kada ste čuli naše političare da govore na isti način? Nikada. Oni, koliko vidimo, ne odustaju od socijalizma i lakovjerno se nadaju kako će totalitarnim populacijskim mjerama ili uvozom radne snage nastaviti povećavati bazu i odgoditi neizbježnu propast socijalne države.

drzava_blagostanja

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Liberalna misao (16)

15 Četvrtak stu. 2012

Posted by Kapitalac in Liberalna misao

≈ Komentiraj

Oznake

Konkurencija, monopol, zdravstvo

Bez konkurencije nema alternative. Zašto vlastito zdravlje prepuštamo na povjerenje državnom zdravstvenom monopolu?

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Ujutro je linčuju, a popodne slave – Tko je to?

05 Srijeda ruj. 2012

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 1 komentar

Oznake

BBB, Fitch, Konkurencija, konkurentnost, Linić, Milanović, rating, vlada, Čačić, Čobanković

Volim čitati Nedjeljnog komentara, a naročito njegove Urnebesne vijesti čiji koncept svakodnevne (gotovo svakodnevne) kritike društveno-političkih zbivanja je, po kojem mišljenju, pun pogodak. Sasvim sigurno će i ovaj dan ostati zabilježen u nekom od njegovih dnevnika ali nisam mogao odoljeti da ne zapišem ukratko što se evo od jutros pa do cca 14:00 izdešavalo jer toliko oscilacija u medijima i reakcijama čitatelja nisam vidio već dugo.

Jutro je započelo objavom vijesti Nacionalnog vijeća za konkurentnost, na čelu s Ivicom Mudrinićem, kako se Hrvatska na ljestvici globalne konkurentnosti srozala za 5 mjesta. Prigodno izrađena vinjeta (slika) na vrhu članka Jutarnjeg dočarava loše raspoloženje vlade i prenosi poruku građanima kako je situacija i gora od onoga što očekujemo – pače ova vijest je došla poput groma iz vedra neba.

Nacionalno vijeće za konkurentnost je po mojem skromnom mišljenju obična interesna skupina sastavljena od dobro poznatih njuški. Ona je više skupina lobista nego li skupina kakvih zazivatelja ili zaštitnika slobodnog tržišta, čije je osnovno obilježje konkurencija. Netko tko je od Vlade RH dobio blagoslov za rad te je s Vladom slizan u svakom pogledu (povijest govori sve) sasvim sigurno neće raditi u cilju poboljšanja konkurencije već poboljšanja vlastitog statusa (konkurentnosti) na “tržištu” korištenjem veza s političkim vrhom. Pogledajte samo tko su članovi. Vlada, sindikalisti i članovi megakorporacija sa osebujnim poslovnim politikama tijekom posljednjih 20 godina i svi oni udruženi na račun poreznih obveznika kako bi za te iste porezne obveznike smišljali strategije konkurentnosti. Šatro. Radi se o skupini koja zahvaljujući sprezi s Vladom špekulira kako povećati konkurentnost povlaštenim kronistima (čitaj: tvrtkama članova vijeća i njihovim miljenicima) kroz zakonom jamčene povlastice tj. korištenjem novca poreznih obveznika. Konkurencija načelno nema veze s konkurentnošću i to je mućak koji vijeće podmeće pod kokoš-narod.

Netom nakon ove vijesti ulovio sam jedan crosspost upućen na Vladin FB profil u kojem jedan mladić izražava revolt glede previsokih poreza pa uz poneku lako izvedenu brojku dolazi do zaključka kako država pojede u prosjeku 50% plaće svakom Hrvatu, a mirovinski fond 2/3 onoga što se za života u njega odvoji – ostaju samo pitanja “zašto je to tako” i “tko je tu lud”. Tekst je objavljen i na nekim news portalima, a podršku je u tren dalo par tisuća ljudi. Vrlo čudno s obzirom da Hrvati imaju nepobitnu sklonost odobravati vladine loše postupke (npr. odobravaju porez na imovinu iako im ide direktno na štetu baš kao i svaki drugi porez) kao i tolerirati loše stanje pravosudnog i sigurnosnog sustava (npr. suosjećanje mase građana prema ženi koja je opljačkala više banaka pod prijetnjom vatrenim oružjem jer je, jadna, pala u dugove pa nije imala drugog izbora). Dakle masa je odjednom stala kontra politike Vlasti, dosta im je da ih kradu i na trenutak sam se bio poveselio kako barem jedan dan poslodavac nije radniku kriv za sve zlo već je to vlast, o čemu i učestalo govorim na ovom blogu. Ali ne i zadugo.

Jutarnji objavljuje vijest kako je Fitch korigirao rating Hrvatske iz BBB- (close to junk) na BBB što znači loše ali stabilno loše. Pogledajte sad face ekipe iz Vlade na vinjeti. 🙂
Naravno vijest se proširila domaćim portalima brzinom svjetlosti, Vlada RH na svojem Twitter profilu svake minute objavi ovu senzacionalnu vijest u nekom obliku, čak i na stranim jezicima, a podrška građana je kao u vrijeme SDP-ove predizborne kampanje.

A što se toliko cerekaju Linić, Čačić i Milanović na novoj vinjeti? Dok se masa veseli ni sama ne zna čemu, poput ljudi koji ne shvaćaju šalu – ali se smiju jer se smije i većina, ekipa iz Vlade veseli se mogućnostima za lakša nova zaduživanja koja im daje ova korekcija ratinga. Iako Fitch nije jedina rating agencija, tu su od poznatijih Moody’s i S&P, ovo je za Vladu jako dobra vijest dok je za nas građane to samo naznaka produljenja agonije i novih dugova na našim plećima i plećima naše djece… a i njihove djece… Sve televizije prenose vijest kao velik uspjeh Vlade čime se poziva građane da joj daju podršku u ovim teškim vremenima. Rubbish.

Uz sve to narod je vrlo brzo zaboravio u kakvu agoniju nas je dovela gotovo identična politika prethodne vlasti bazirana na državnim intervencijama, kontrolama cijena, (ne)poticajnim politikama pa se tako vijest o Čobankovićevom životnom slomu zagubila od ovih euforičnih u prvom planu. I dok se poljoprivredu drži za kralježnicu hrvatskog gospodarstva i planiraju raznorazne nove poticajne mjere i iščekuje mogućnost korištenja EU fondova namjenjenih razvoju konkurentnosti (koji oksimoron) iste, ljudi kao da su zaboravili tko je bio spomenuti gospodin i kako je rasipanjem novca poreznih obveznika stvorio deformiranu poljoprivredu kakvu zdrava pamet nikada ne bi stvorila, ostavio enormne dugove na konto kreditiranja te izvukao obilatu korist za sebe zahvaljujući prevelikoj moći koja mu je dana od naroda koji podržava utopizam. I tako sada na neki čudan način suosjećamo s njime jer mu upravo ukidaju funkcijom stečeni imunitet pa se jadan boji da će odgovarati za svoja nedjela u koja je bio uvučen kraj zdrave pameti.

Uglavnom poprilično buran dan, rating Vlade se ponašao kao kakva dionica na uzavreloj burzi i taman kada se očekivao njezin konačan krah eto vijesti koja je izdiže na pobjednički tron taman pred zatvaranje. Još jedan dan su preživjeli no shvatit će dioničari da ova vijest, osim što je bila neočekivana, ne predstavlja baš ništa što bi opravdalo trenutnu pozitivnu euforiju.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Halo Taxi!

19 Četvrtak sij. 2012

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

Konkurencija, liberalizacija, Pogodovanje, Taxi, Zagreb

Vijest o prestanku monopola na pružanje taksi usluga, koje je Udruženje Radio Taxi Zagreb imalo dugi niz godina pa zaključno sa 2010., više nije nova. Ali je sada zanimljivo promatrati kako se otvaranje tržišta konkurenciji odrazilo na tu djelatnost – govorim o Zagrebu. Sve vrvi taksistima, promet im je veći nego ikada u 110 godina koliko ta djelatnost postoji u gradu.

Dolazak konkurencije, ili bolje rečeno dopuštanje dolaska konkurencije od nadležnih u Gradu Zagrebu, za posljedicu je imao momentalni pad cijena usluge za više od 40% (trenutno i više) pa je za istu naglo poraslo zanimanje. Borba za najbolju cijenu i dalje traje pa svako malo možete pročitati na naslovnicama news portala kako je cijenu snizio jedan, pa malo za njim i drugi pružatelj usluge, i kako tržišna utakmica traje sve veći broj ljudi vozi se taksijem, a taksisti se guše od posla – gotovo sam siguran da nemaju pojma kakva drama se odvija u svijetu te se sprema obrušiti na Hrvatsku (recesija – depresija).

Iako je taksi prijevoz još uvijek pod jakom regulacijom – npr. broj licenci je i dalje ograničen kao i uvjeti vezani uz vozila, koje rijetko koja privatna osoba može zadovoljiti, pa su u toj branši konkurentne jedino veće tvrtke. Ipak pomak je napravljen u smjeru liberalizacije (Grad je nekim čudom dozvolio ukidanje cehovskog monopola) pa sa zadovoljstvom ističem ovaj primjer kao nepobitni dokaz kako tržište funkcionira čim se smanji doza regulacije – čak i malo slobode daje velike rezultate. Zamislite samo učinak pravog free marketa.

Istovremeno možemo svjedočiti događaju koji predstavlja pravi primjer gušenja tržišne utakmice i pogodovanja samo jednom igraču. Radi se o nabavci službenih vozila za potrebe ZG Holdinga (Gradska tvrka) koji je u javnom natječaju za nabavu istih istaknuo specifikaciju za tip vozila kakvo ima samo jedan trgovac automobilima. Detalji o tome su na Jutarnji.hr pa da ne trošim vrijeme na sažimanje priče molim vas da pročitate.
Zanimljiva podudarnost je da je upravo taj trgovac automobilima nedavno ušao na zagrebačko taxi tržište kroz novu tvrtku poznatog imena uz teatralan performans voznog parka održan na Trgu Bana Jelačića.

Iako je glumačka postava u obje priče ista, imaju li one veze jedna s drugom? Tko će znati. 😉

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Facebook stranica

Facebook stranica

Nove objave

  • Doviđenja!
  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke!
  • Liberalna misao (54)
  • Zanimljivosti oko povećanja privilegija državnih službenika

Kategorije

  • Liberalna misao (53)
  • Nekategorizirano (462)

Bitcoin donacije

1DjEDPk1BGvxUhukMbF4zDaiYYCYVbk2yX

Bitcoin QR

Najnoviji komentari

Nostradurus Zagrebač… o Doviđenja!
Brojke koje razbijaj… o Koliko dana u tjednu radimo za…
Amra Kuliancic o (VLOG) Hoću bruto plaću na…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…

Arhiva

  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015
  • Ožujak 2015
  • Veljača 2015
  • Siječanj 2015
  • Prosinac 2014
  • Studeni 2014
  • Listopad 2014
  • Rujan 2014
  • Kolovoz 2014
  • Srpanj 2014
  • Lipanj 2014
  • Svibanj 2014
  • Travanj 2014
  • Ožujak 2014
  • Veljača 2014
  • Siječanj 2014
  • Prosinac 2013
  • Studeni 2013
  • Listopad 2013
  • Rujan 2013
  • Kolovoz 2013
  • Srpanj 2013
  • Lipanj 2013
  • Svibanj 2013
  • Travanj 2013
  • Ožujak 2013
  • Veljača 2013
  • Siječanj 2013
  • Prosinac 2012
  • Studeni 2012
  • Listopad 2012
  • Rujan 2012
  • Kolovoz 2012
  • Lipanj 2012
  • Svibanj 2012
  • Travanj 2012
  • Ožujak 2012
  • Veljača 2012
  • Siječanj 2012

Blogroll

  • A Young Austrian Economist
  • Adriatic Institute
  • Antemurale libertatis
  • Austrijanci
  • CEA
  • Club von Neumann
  • Cronomy
  • Eclectica
  • Free-Man's Perspective
  • Igniss
  • Jovan Galtić
  • Katkapital
  • Liberator
  • Libertarijanac u samoegzilu
  • Libertarijanci
  • Libertarijanska čajdžinica
  • Liberty 4 Balkans
  • Liberty Policy
  • Libzard
  • Loose Ends in Economics
  • Luna Morado
  • Money Mischief
  • Monopolizam
  • Mračni blog
  • Nedjeljni komentar
  • Nekompetentna reakcija
  • Neosocijalizam
  • Neovisni.info
  • News Bar
  • Otvoren
  • Poslovni
  • Poslovni Puls
  • Quo Vadis Croatia
  • Renesansa
  • Rexlegis – privatno arbitražno sudište
  • Sloboda i Prosperitet TV
  • Srebro Zlato
  • Strašilo
  • Svoboda in odgovornost
  • Tko je John Galt?
  • Udruga za promicanje individualne slobode "Iustitia"
  • Usporedbe
  • Zlatnici

Twitter

  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali wp.me/p289Ng-1bD #politikahr #SpaceX #izbori2015 7 years ago
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke! wp.me/p289Ng-1bv #politikahr #recitoglasno 7 years ago
  • Ovdje zakoni služe da od čovjeka naprave budalu, a institucije da od budale naprave idiota. wp.me/p289Ng-1bt #politikahr 7 years ago
Follow @KapitalacTwitt

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

  • Prati Pratim
    • Kapitalac
    • Pridruži se 195 drugih sljedbenika
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Kapitalac
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...