Poskupio tehnički pregled i registracija vozila

Oznake

cjenik, eko test, MUP, Ostojić, poskupljenje, prometna dozvola, registracija vozila, tehnički pregled

BAM! I opet poskupljenje potezom pera jednog birokrata (Oprez! Politička elita!)!

Tehnički pregled i registracija poskupili su u prosjeku više od 10%. Što bilo kome od nas vrijedi jeftinija polica osiguranja od automobilske odgovornosti na liberaliziranom tržištu, kojemu je dana mogućnost samostalnog kreiranja cijena i koje je u kratkom roku proizvelo efekt masovnog pojeftinjenja sa svih strana (ponegdje i 40% na već ostvareni bonus od 50%), kada imamo naše divne ministre i njihov netržištni, netransparentni i kancerogeni politički način određivanja cijena (koliko nešto vrijedi)?

Pitam se koliko bismo plaćali tehnički pregled i registraciju kada bi prosvjećeni birokrati odlučili prepustiti pitanje određivanja cijene tržištu! S obzirom na divotu tržišnog načina djelovanja čak vjerujem da te usluge možda uopće ne bismo plaćali, već bi osiguravajuće kuće u sklopu vlastitih stanica za tehnički pregled nudile sve usluge redom BESPLATNO uz uvjet da se kod njih ugovori polica osiguranja vozila.

Tržište djeluje u vašem interesu, tako da za manje novca dobijete više (boljih) usluga, dok političari djeluju u vlastitom interesu, tako da za više novca dobijete manje (ili ništa) usluga, dakle protivno vašem interesu.

Pogledajmo sada kako su cijene tehničkog pregleda i registracije vozila rasle u proteklih 10 godina. Primjetno je kako ni jedna od stavki na tom cjeniku nije pojeftinila (ta neće političar raditi sebi na štetu, jel tako?):

U žutoj koloni vidljivo je postotno povećanje cijene u odnosu na prethodni cjenik iz 2009. godine, a u narančastoj postotno povećanje cijene u odnosu na cjenik koji je važio prije 10 godina (2004. godine). U odnosu na prethodni cjenik većina stavki poskupila je 9,8%. Izuzetak su stavke 14 i 24. Stavka 14 jest, pazite, usluga naplate poslova iz stavke 13 koji se i sami naplaćuju, a element ingenioznosti birokratskog smišljanja načina na koji će vas se oplesti po novčaniku sadržan je u zagradi stavke 14 koja kaže “iznos za 1 uslugu” što znači da se usluga obrade svake pojedinačne usluge iz stavke 13 obračunava po jediničnoj cijeni navedenoj u tablici.

Stavka 24, pak, u ovom najnovijem cjeniku prekrštena je iz “naljepnica” u “obrasci”. Tako su birokrati izbjegli neugodnu mogućnost da ih netko zatraži objašnjenje poskupljenja vražje naljepnice i to za 35% u odnosu na prethodni cjenik ili čak 62% u odnosu na cjenik iz 2004. godine. Ovako pod izlikom “obrazaca”, što već na prvu zvuči kao nešto što obuhvaća puno više stvari od neke tamo beznačajne naljepnice, služi kao izvrstan i jednostavan izgovor za poskupljenje. Naravno, tu se nema što objašnjavati kada je jasno da je sve navedeno jedna obična pljačka.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Emocije neće spasiti Hrvatsko zdravstvo!

Oznake

bolnice, HZZO, kriza, liječenje, liječnik, Ostojić, rebalans, sanacija, zdravstvo

O hrvatskom zdravstvu baš nikako nije dobro diskutirati na emotivnoj razini jer emocije dovode do potpuno krivih zaključaka – primjerice da se rješenje današnjih problema, koje uočavamo u financijskoj slabosti zdravstvenog monopola i padu kvalitete zdravstvenih usluga, nalazi u pronalaženju kvalitetnih upravljača.

Problem s kojim se zdravstvo u nas suočava, a znam to jer sam o temi napisao nekoliko traktata, nalazi se u demografskim trendovima i efektivnoj zaposlenosti građana. U teoriji od zaposlenih građana očekuje se da odvajajući dio svojih prihoda budu temelj financiranja sustava. Naš “biser” nekada je funkcionirao jer je odnos broja građana koji ga je financirao naspram ukupnog broja korisnika bio znatno povoljniji nego danas. U tom zanosu uspjeha nošenom na krilima produktivnosti rijetko tko je mogao biti dovoljno lucidan da pretpostavi moguće scenarije kolapsa.

Danas je omjer onih koji financiraju zdravstvo naspram ukupnog broja korisnika 1:5. Nema managera koji će riješiti ovaj problem. U SAD, primjerice, omjer je nešto povoljniji (1:2.5) od hrvatskoga ali je srozan u odnosu na omjer kakav je bio u njihovim najboljim godinama, a implementacija Obamacarea ne funkcionira iz identičnog razloga. Baza iz koje se sustav želi financirati nije dostatna za ono što se njime želi postići, a to je privid besplatne, svima dostupne i maksimalno kvalitetne zdravstvene skrbi.

Suočimo se s činjenicama – Država socijalnog blagostanja koja se financira iz državne blagajne, čiji dio je i naš zdravstveni sustav, pokazuje se kao obična ponzi piramida.

Baš se zbog tog razloga, kao i činjenice da je zdravlje najvažnija stvar svakog od nas, treba hitno osvijestiti, emocije i prošla vremena treba ostaviti za sobom i okrenuti se aktualnom stanju koje je alarmantno i neodrživo. Nastavimo li tako ostat ćemo i bez zdravlja i bez vlastitog novca. Početkom ove godine na snagu je stupio Zakon o sanaciji javnih ustanova koji je omogućio da se dug zdravstva pokrpa novim zaduženjem u iznosu od 5 milijardi kuna. Danas, zadnjeg dana veljače iliti nepunih 2 mjeseca nakon te intervencije, saznajem od ministra Ostojića da je zdravstvu potrebno dodatnih 3,2 milijardi kuna pomoći tek da bi se pokrpale rupe na fasadi institucije čiji temelji se ruše. Dokle ćemo krpati i čime na koncu konca?

Problem koji pronalazimo u javnom diskursu vezan je uz shvaćanja i očekivanja koja imamo prema toj instituciji i koja se uglavnom svode na emotivnu razinu. No što možemo očekivati ako se za održanje današnjeg zdravstvenog monopola, koji je niti sjena nekadašnjeg zbog razloga koji sam naveo, nastavimo boriti nošeni krilima emocija i prisjećanja na prošlost?

Već sam više puta rekao i ponovit ću još jednom – zdravlje je prevažna stvar svakom čovjeku da on dopusti da se isto svede na državni proračun, monopol i politiku.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Zdravstvo plaćamo, a zdravstvene zaštite nema!

Oznake

bolnica, cijena pregleda, Država, HZZO, Ivica Babič, lista čekanja, Ministarstvo zdravlja, narudžbe za pregled, Ostojić, sindikat liječnika, specijalistički pregled, vlada, štrajk liječnika

Štrajk liječnika ulazi u svoj 13. dan. Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić odbija prekinuti štrajk unatoč tvrdnji Ministarstva zdravlja kako su svi zahtjevi za isto zadovoljeni. Iako ne vjerujem osobito niti Babiću niti ministarstvu u tome što govore očito je kako je sindikat pred ministarstvo postavio i neke uvjete koji nemaju veze s kolektivnim ugovorom, primjerice da se smijene neki sanacijski upravitelji bolnica pa čak i da se iz pregovora izbaci jedan sindikat. Kad se o podjeli privilegija govori evidentno je da konkurencija Babiću smeta.

Tako se štrajk danas radikalizira te bolnički sustav nastavlja do daljnjega raditi smanjenim kapacitetom, po nedjeljnom režimu, uz daljnje pružanje pomoći tek krajnje hitnim slučajevima. Uz njih liječničku pomoć će dobiti tek bolesnici kojima život ovisi o nužnom terapijskom liječenju dok će oni koji sumnjaju u bolest, a čekaju na specijalistički pregled kojim bi se ista ustvrdila, ostati zakinuti.

Pitao sam Vladu putem Twittera još 31.08.2013, kada se štrajk pripremao, hoće li se u periodu štrajka obveznicima zdravstvenog osiguranja alikvotno umanjiti iznos doprinosa na bruto plaću?

Do danas nisam dobio odgovor, pa sam ga ponovio. Vidjet ćemo hoće li se oglušiti i drugi puta. Pretpostavljam da hoće, a ako i odgovore što tada to vjerojatno neće imati osobite veze s pitanjem. Na škakljive upite u pravilu odgovaraju na taj način, barem što se mojih upita tiče.

Zašto to pitanje?

Izvjestan broj građana, koji očekuje dobiti zdravstvenu uslugu od državnog monopolističkog bolničkog sustava pod nadležnošću HZZO-a, tu uslugu i plaća – redovitom ustegom od 13% na bruto plaću. Svaki mjesec, bez iznimke, sve dok su u radnom odnosu. Država građanima usteže novac za uslugu koju im u periodu štrajka uskraćuje. To je prije svega posljedica koja proizlazi iz monopola, a dodatan problem proizlazi iz malverzacija udruženih skupina s Vladom na čelu i sindikatima koji opstruiraju svako pozitivno rješenje. Građani su suočeni s problemom gdje udružene skupine ulažu njihov vlastiti novac u kocku njihovim vlastitim zdravljem. 

U slobodnom tržištu primjerice imate slobodu plaćati tek ono što želite ili trebate koristiti, a ukoliko što nije vrijedno plaćanja tada imate slobodu takvu uslugu izbjeći, time ne snositi trošak, pa koristiti i platiti onu koja valja ili u potpunosti ne koristiti ukoliko ni jedna ponuđena ne valja. Zadnji hipotetski slučaj ujedno je i prilika za onoga koji to shvaća da ponudi uslugu koja valja. No dosta slobodnotržišnog fantaziranja. Vratimo se u realnost.

Kako nije realno očekivati da s tom praksom prestanu postavio sam im to provokativno pitanje o povratu novca. Vjerujem da njihovo postupanje nije u skladu za zakonom o zaštiti potrošača. Naime kada vam uslugu uskrati primjerice jedan telekom, primjerice dva dana u mjesecu vam zbog kvara sustava nije u mogućnosti pružiti uslugu, tada će vam s mjesečnog računa najčešće samoinicijativno smanjiti iznos za ta dva dana, alikvotno će ga umanjiti. Ako to već ne napravi sam onda će u pravilu bez ikakvog prigovora to napraviti na vaš zahtjev, pismeno, e-mailom ili na prodajnom mjestu. Govorim iz osobnog iskustva.

Hoće li Vlada i HZZO postupiti na isti način u ovom slučaju? Dajem bubreg na konto državnog proračuna ako to naprave!

Ako znamo da u Hrvatskoj radi otprilike milijun građana, u realnom sektoru od čijeg oporezovanog novca se financira HZZO i bolnice, znamo da oni svaki mjesec uplate na konto doprinosa za zdravstveno osiguranje oko 1,4 milijarde kuna ili 1.400 kuna po poreznom obvezniku. Kada bi Vlada i HZZO poštivali njihova prava tada bi građanima izvršili povrat uplaćenih sredstava za svaki dan za koji im uslugu nisu pružili. Baš kao što to radi svaka tvrtka kojoj je stalo do njenih korisnika usluga.

Tako bi do sada, za punih 12 dana štrajka, svakom građaninu izvršila povrat u prosjeku od 541 kunu. Od svoje mjesečne plaće tako ne bi izdvojili 1.400 kuna već 859 kuna za one dane tijekom kolovoza kada su još mogli računati dobiti zdravstvenu zaštitu, ili barem se nadati istoj. Neto plaća bi im uslijed toga porasla u prosjeku za 350 kuna. S tim iznosom mogli bi si platiti jedan kompletan ultrazvuk abdomena u nekoj privatnoj ordinaciji, na kojeg su možda upravo sada zakinuti zbog igre Vlade i sindikata liječnika.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Potpuna istina o propasti HZZO-a

Oznake

dopunsko osiguranje, HZZO, Ministarstvo zdravlja, osiguranje, Ostojić, socijalno, zdravlje, Zdravstveno osiguranje, zdravstvo

Tekst je danas izašao u tiskanom i web izdanju Jutarnjeg, evo link:

http://www.jutarnji.hr/hrvatsko-zdravstvo-je-u-kolapsu-i-opasno-je-po-zdravlje-gradana/1123072/

Uz dodatak najbitnijeg grafičkog prikaza, kojeg su po mojem mišljenju propustili dodati u tiskanom izdanju, a odnosi se na kretanje prihoda, rashoda i broja osiguranika tijekom godina i otkriva višestruko poskupljenje zdravstvene skrbi uz konstantan broj osiguranih građana:
Grafikon 1

No evo i još nekih. Na slijedećem grafičkom prikazu vidite strukturu obveznika zdravstvenog osiguranja u kojoj možete primijetiti kako 2008. započinje pad broja aktivnih osiguranika (onih koji uplaćuju), rast broja umirovljenika uz pad broja članova obitelji (što je u skladu s demografskom slikom), te porast broja u skupini ‘ostali’ gdje se načelno nalaze svi nezaposleni te socijalne skupine građana. Dakle aktivni (platiše) postaju socijala, a podatak je analogan i trendu rasta broja nezaposlenih koji objavljuje Zavod za zapošljavanje:
Grafikon 2

Na slijedećem grafičkom prikazu vidjet ćete razliku u prihodima i rashodima tijekom godina, dakle višak i manjak na računu na kraju godine. 2004. godina je bila podjednako problematična kao i 2012., u usporedbi sa prihodima možemo reći da je relativno bila čak i gora, no uslijedile su dobre ekonomske godine te je 2007. zabilježen višak od preko 1 milijarde HRK što je utjecalo i na smanjenje ukupnih obveza (dugova) koje su prvi puta nakon 7 godina pale na ispod 4 milijarde HRK (Grafikon 4). No taj višak nažalost nije u potpunosti iskorišten jer je uslijedila kriza i započelo je razdoblje financijskog krpanja rupa uz sve veći udio sredstava direktno iz državnog proračuna (grafikon 5):
Grafikon 3

Grafikon 4

Grafikon 5

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Logika nacionaliziranih umova

Oznake

Linić, Lorencin, Ostojić, PDV, porez, proračun, Santini, turizam, utaja, zarada

Prepucavanje na relaciji Slavko Linić – Guste Santini otkriva svu raskoš kolektivističke indoktrinacije.

Smanjenje stope PDV-a u turizmu sa 25% na 10% navodno je uzrokovalo proračunske gubitke od 3 milijarde HRK, a taj podatak naveo je Santinija, kojega često možete čuti kako zastupa protržišne ideje uz dozu umjerenog državnog intervencionizma, da otkrije svoju pravu etatističko-autoritarnu ćud:

Smanjenjem stope na 10 posto, prihod od PDV-a se smanjio 840 milijuna eura i toliko je novca ostalo u turizmu. S kojim pravom je država takvom selektivnom mjerom jednoj branši ostavila novce, a drugima nije? To je čista privatizacija nacionalnog bogatstva, jer je turizam nacionalno bogatstvo.

U njegovoj izjavi možete vidjeti slijedeće – u Hrvatskoj je normalno smatrati kako 100% stvorenog proizvoda u okviru granica pripada državi u startu. Dakle vi, građani, sve što radite i stvorite zapravo radite i stvarate za državu i u funkciji ste državnog proračuna. Država je dobra pa vam u slučaju potrošnje, da ne ulazim u druge poreze, vraća 75% (ostatak do 100% je PDV).

Problem koji Santini vidi jest kako nije pošteno da država poduzetnicima u turizmu smanjenjem PDV-a vraća čak 90% dok drugima vraća tek 75%. Vraćanjem 90% privatnicima, građanima, država navodno vrši privatizaciju turizma, a njega pak definira kao nešto metafizičko, idealno, kao nacionalno bogatstvo. Ideja nekog poduzetnika i poslovni uspjeh tako ne pripada njemu već državi koja ga potom adekvatno nagrađuje. S obzirom na Santinijevu definiciju turizma 10% PDV-a je premalo, prihvatljivo je 25% (tu smo jednaki), a poželjno valjda sve iznad toga.

Linić se s druge strane lupa u glavu, čak govori i da je debil, jer turizam očito nije ispunio njegova očekivanja, nije dovoljno punio proračun, a on je bio tako milostiv prema njemu. Svoju sumnju u poštene namjere poduzetnika u turizmu on otkriva masovnim poreznim inspekcijama širom Jadrana, jer ako on može prema poduzetnicima biti tako dobar onda oni moraju dobro vratiti jednakom mjerom i dati 100% sebe državi.

Iz ove paradigme proizlazi i uvjerenje većine kako neki kradu državu neplaćanjem poreza. Utaja poreza tako znači ne raditi i ne stvoriti 100% onoga što pripada državi, a država je građaninu tako dobra i vraća mu 75% onoga što stvori, stoga je utajivač poreza ništa drugo nego prevarant koji gleda samo na vlastite interese i stoga zaslužuje kaznu.

Ne znam trebam li posebno objašnjavati očite logičke pogreške u toj opće prihvaćenoj ideji pravednosti kroz sferu poreza.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

[Ostatak odgovora na pitanja] “Strategija razvoja turzima…”

Oznake

Ostojić, pitanja, poticaji, razvoj, strategija, turizam

Prethodni tekst je nadopunjen ostatkom odgovora na pitanja ministru turizma povodom njegovog gostovanja na vladinim kanalima društvenih mreža. Ministar je bio odgovorio na 2, dok na ostatak od 6 pitanja odgovara njegov samostalni odjel za odnose s javnošću.

Pročitajte ažurirani tekst i moj zaključak:

Strategija razvoja turzima – pitanja ministru i njegovi odgovori.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Strategija razvoja turzima – pitanja ministru i njegovi odgovori

Oznake

investicije, Ostojić, pitanja, strategija, turizam

*ministar vizionar – “vaš turizam na moj način”

Na Vladin Twitter poziv na postavljanje pitanja ministru turizma, vezano za objavljenu Strategiju razvoja turizma do 2020., postavio sam slijedeća pitanja ispod kojih ću dodati ministrove odgovore – ako ih bude.

1. Zašto je @VladaRH odlučila “spontani” turizam,koji bilježi konstantu rasta,pretvoriti u političko pitanje i uvesti planski pristup? #turizam
– Ostojić: zato što “spontani ” turizam može brže i kvalitetnije rasti uz jasno definirani razvojni plan

1.a) @VladaRH ne bi li ponuđači turističkih usluga trebali sami planirati svoj razvoj? Zašto bi se trebali povesti vašom “vizijom”? #turizam
– Ostojić: planovi se rade na svim razinama, a ovaj je donijet uz učešće i privatnog sektora

1.b) @VladaRH svi do jednog ponuđača usluga su se usuglasili oko te strategije? Osobito me zanima zbog mase od 49% obiteljskih ponuđača #turizam

2. Od kuda će @VladaHR namicati 1mlrd EUR godišnje za poticanje turizma? Je li to naznaka viših poreza i novog duga u dogledno vrijeme?#turizam
– Ministarstvo turizma: Strategijom se procjenjuje 7 milijardi eura investicija u turizam do 2020.godine. Navedene investicije bit će većim dijelom privatne inicijative. Nije naznaka većih poreza.

3. Zašto strategija @VladaHR smatra ekspanziju privatnog smještaja (49% noćenja), koji je osnova rasta, ograničenjem turizma (str.19)?#turizam
– Ministarstvo turizma: Rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima je ograničenje hrvatskog turizma. Postojeća struktura smještajnih kapaciteta, u kojoj hotelski smještaj sudjeluje sa skromnih 13%, negativno se odražava na trajanje sezone u nas. Struktura smještaja u kojoj s udjelom od 49% prevladava obiteljski smještaj (kućanstva) komplicira upravljanje destinacijama zbog kompleksne dioničke strukture (velik broj malih dionika), a dodatni problem je što za tako veliku količinu smještaja ne postoji strategija upravljanja, jasna regulacija niti tržišno prepoznatljive oznake kvalitete kojim bi se poticala i nagrađivala kvaliteta.

4. Strategija na više mjesta privatni smještaj definira kao problem. Hoćete li gušiti privatnu ponudu, a poticati skuplju hotelsku? #turizam
– Ministarstvo turizma: Nećemo gušiti privatnu ponudu, već poticati unaprjeđenje kvalitete obiteljskog smještaja kroz edukaciju te kroz udruživanje obiteljskih iznajmljivača u difuzne hotele.

5. Kojim pravom @VladaHR definira targete privatnom smještaju (str.63) te planira u iste investirati 295mnEUR(str.54)? #turizam
– Ministarstvo turizma: Radi se o Strategije u kojoj smo procijenili investicije u sve segmente turističke ponude pa tako i u obiteljski smještaj.

6. u 2025. planirate 39% obiteljskog smještaja (str.64), danas on čini 49% (str.20). Kako i zašto planirate smanjenje privatne ponude?#turizam
– Ministarstvo turizma: Ne planira se smanjenje ponude, već povećanje udjela hotela u ukupnom smještaju, što dovodi do promjene i u udjelu obiteljskog smještaja, koji bi trebao kvantitativno ostati na istoj razini.

A) @VladaRH hoće li ministar, ili netko iz resora turizma, odgovoriti i na preostala neodgovorena pitanja? #turizam
– Vladin Twitteraš: @kapitalactwitt @MJuricDuTVnet To nije bio intervju, već je ministar odgovarao na mnoga pitanja tviteraša, kao i korisnika Facebooka.
– Vladin Twitteraš:@KapitalacTwitt @MJuricDuTVnet Za sva preostala pitanja javite se direktno u Ministarstvo #turizam na: press@mint.hr Hvala! 🙂

Ostatak odgovora, na pitanja 2-6, pristigao je 11.02.2013, a u ime ministarstva odgovore je dao njegov samostalni odjel za odnose s javnošću.

Dati ću samo kratak završni komentar, naročito vezan za odgovor na treće pitanje. Dakle odgovori ministarstva potvrđuju moju osnovnu pretpostavku – Vlada namjerava turizam pretvoriti u plansko-političko pitanje. Najveći udio turističkih kapaciteta predstavljaju mali obiteljski smještajni objekti koji su u privatnom vlasništvu (čak 49%), što je promatrano iz perspektive ministarstva, koje želi planski pristup u turizmu, veliko ograničenje jer u toj zoni trenutno nemaju mogućnost diktirati razvoj.

Navod ministarstva kako je visok udio obiteljskog smještaja uzrok niskog udjela hotelskog, a što uzrokuje kraće trajanje turističke sezone (od onoga što si je ministarstvo zacrtalo kao “optimalno trajanje”), jest promašena premisa. Postojeći smještajni kapaciteti rezultat su realne potražnje za istima. Pretpostavka da će ulaganje (države) u izgradnju novih hotelskih kapaciteta produljiti trajanje turističke sezone je nedokaziva – što se vidi i u samoj strategiji koja se u cjelini bavi pretpostavkama. Strategija je odraz želja planera unutar ministarstva i ona svojim sadržajem ne argumentira i ne dokazuje da će se izgradnjom kapaciteta, koji prema Vladinoj viziji nedostaju turizmu, te koji će stvoriti velik trošak tijekom provedne, postići željeni cilj.

U procesu očekivanja rezultata strategije, u roku od minimalno 7 godina kako se planira, najveću korist imat će isključivo ministarstvo turizma i institucionalni okvir države, kojim upravlja Vlada, te će on u odnosu na građane nepotrebno ojačati ovom ulogom koju si je ministarstvo samo dodijelilo, bez ikakvog smisla ili koristi iz perspektive građana koji se bave turizmom u okviru svojih privatnih inicijativa, a još manje iz perspektive građana (poreznih obveznika) koji će kroz porezno opterećenje biti prisiljeni nositi dio tereta investicijskog elementa ove strategije.

Odgovor na četvrto pitanje u skladu je s planskim idejama – Zašto Vlada postavlja za cilj da se obiteljski iznajmljivači udružuju u “difuzne hotele”? Ukoliko za isto postoji realna potreba oni će to učiniti sami, sada ili kasnije ukoliko uopće tržišni uvjeti pokažu logičnu potrebu za to. Vladinim poticanjem obiteljskih iznajmljivača da  se udružuju planski u neke više rangirane entitete nije odraz realnih turističkih zahtjeva i u konačnici može biti vrlo štetno, kako za same poduzetnike koji će se na taj način udružiti u neodržive klastere, tako i za građane koji će trpiti financijski teret promašene Vladine strategije dok se iste bude spašavalo novim financijskim poticajima.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Izvještaj o zdravstvu: Hvalite me usta moja!

Oznake

dug, Ostojić, zdravlje, zdravstvo

Sveobuhvatno, solidarno i dostupno zdravstvo! Smanjene liste čekanja, informatičko povezivanje bolničkih sustava, kupljeno 50 UZV aparata, 1 CT uređaj, 1 linearni akcelerator i još neki aparati u ukupnom iznosu 186,4mn HRK (+250mn HRK u pripremi javne nabave), racionalizacija troškova i osnaživanje uloge i odgovornosti bolničkih čelnika, definirani ključni pravci razvoja bolničkog sustava, pokrenuta nabava 1.2mlrd HRK ugradbenog i potrošnog materijala, revidirana lista lijekova, financiranje medicinski potpomognute oplodnje, smanjena transplantacijska lista čekanja, preventivni programi, program zaštite građana od buke, nacionalna strategija kemijske sigurnosti, Zabrana reklamiranja predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom zbog dovođenja potrošaca u zabludu (What???), ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda kroz uvođenje birokratskih prepreka izdavanjem “rješenja” za prostor za pušenje (hvala majci državi što brine o našem zdravlju), edukacije i treninzi sanitarnih inspektora, financiranje specijalizacija doktorima, strateški plan razvoja palijativne skrbi, program unaprjeđenja Hitne pomoći kroz zajam Svjetske Banke, dežurstva na prometnicama u turističkoj sezoni, hitni zračni medicinski prijevoz u suradnji s MORH-om, financiranje liječenja u inozemstvu za 230 osoba (neke i više puta), ukidanje privatnog monopola (o ovoj beskrupuloznoj laži sam pisao), praćenje rada liječnika “šifru” kao sustav smanjenja korupcije, brdo aplikacija za sredstva EU fondova, otvorenost i transparentnost…

… i tako dalje, i tako dalje, rezultati su “Prve godine djelovanja ministra zdravlja profesora Rajka Ostojića” objavljeni u istoimenom epskom djelu Ministarstva zdravlja.

Ono što je slatkorječivo ministarstvo zaboravilo napomenuti u ministrovim rezultatima “Prve godine djelovanja” jest jedna sitnica, dug 28 javnih zdravstvenih ustanova u iznosu od 5.000.000.000 HRK kojeg će slijedom Zakona o sanaciji javnih ustanova pokrpati oporezovanim novcem građana kojeg će sredstvima državne prisile namaknuti u državni proračun. S obzirom na astronomska dugovanja već sada razmatraju smanjenje razine osnovnih zdravstvenih usluga, a plaćat ćete, naravno, i dalje istu cijenu (s obzirom na dug koji treba otplatiti možda sam malo i previše optimističan što se toga tiče). Zdravi bili pa vidjeli!

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Ukinut zdravstveni monopol!

Oznake

lista čekanja, monopol, Ostojić, zdravstvo

Na predstavljanju rezultata smanjenja listi čekanja po bolnicama ministar Ostojić, kako kaže Večernji list, pohvalio se ukidanjem privatnog zdravstvenog monopola!

– Ukinuo sam privatni monopol u zdravstvu i borit ću se protiv njega i sada i na svojem budućem radnom mjestu – rekao je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić na konferenciji za medije koju je organizirao u Ministarstvu zdravlja kako bi predstavio rezultate projekata koji su u zdravstvenom sustavu provedeni prošle godine.

S obzirom da u Hrvatskoj Vlast i institucije države imaju monopol nad zdravstvenim sustavom, te da ona od građana kroz porezni sustav prikuplja novac u državni proračun iz kojega onda bezuvjetno financira zdravstveni sustav (čak i privatne ordinacije), ostaje potpuno nejasno što je ministar želio reći tj. koji to privatni monopol je ukinuo (koja je to privatna tvrtka građanima do sada monopolistički prodavala zdravstvene usluge i tko joj je bio na čelu?).

Okupljeni novinari nisu imali nikakvih pitanja vezano za ministrovu besmislenu izjavu. Bilo im je bitnije skrenuti pažnju na onaj dio o ministrovom “budućem radnom mjestu”.

Svako dobro,
vaš Kapitalac