Porezna uprava poziva na obuku novih uhljeba

Oznake

burza, natječaj, porezna uprava, posao, stručno osposobljavanje

Hrvatska je idealna država za život svakoga čiji se smisao života svodi na sigurno zaposlenje u kakvom državnom birou. Čast povrh toga jest ako se posao nađe u Poreznoj Upravi, jer to je mjesto iz kojega (prema bolesnom uvjerenju) potječe novac, izvor života i materijalizacija mokrih snova svih uhljeba.

Porezna Uprava je jučer objavila natječaj za “stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa” u kojemu poziva čak 380 ljudi da svoje životne ideale ostvare unutar njenih debelih zidina. Citirano je samo jedna u nizu mjera za zapošljavanje koje je osmislila Vlada kako bi tobože potaknula zapošljavanje, da bi se na kraju stvar iskristalizirala kao niz mjera kojima se uglavnom educira i zapošljava novi državni kadar. Pogledajte rezultate google pretrage s popisom natječaja i uvjerite se sami u isto, ili pogledajte ponudu poslova tog tipa na burzi (oko 1000 radnih mjesta u ovom trenu).

Dakako, tu mjeru koriste i poduzetnici kronisti povodeći se danom prilikom da: 1. trošak radnog mjesta prebace na porezne obveznike, 2. plate čovjeka manje no što bi ga morali platiti kada mjera ne bi postojala, 3. nakon završetka stručnog osposobljavanja čovjeka zamijene novim, uz korištenje iste mjere.

Sve to dugoročno šteti ekonomiji (kratkoročno koristi poduzetniku kronistu), šteti radnicima, a ponajviše poreznim obveznicima jer upravo se njihovim novcem financira taj cirkus. Stavimo tih 380 rookie uhljeba Porezne Uprave u perspektivu i pogledajmo što će porezni obveznici morati platiti kako bi se istreniralo i zaposlilo nove poreznike koji će potom raditi (paradoksalno) protivno interesima poreznih obveznika:

380 pripravnika x (2400 HRK plaće + 556,01 HRK mirovinskog + 430,9 HRK zdravstvenog + minimalno 200 HRK prijevoza) x 12 mjeseci

= 16.356.309,60 HRK. Samo za godinu dana obuke novih poreznika i ljudi koji će ih suportirati.

Manja šteta za društvo bila bi kada bi se tim ljudima jednostavno isplaćivala socijalna pomoć u iznosu 2400 HRK, jer nakon što ih Porezna istrenira i osposobi za rad oni će kao predstavnici novog naraštaja uhljeba društvu samo činiti štetu. Njihove vještine i napori bit će usmjereni na iznalaženje novih metoda i načina izvlačenja novca iz džepova poreznih obveznika, svojih dojučerašnjih susjeda, prijatelja, čak i članova vlastite obitelji. Ipak, na to neće tako gledati svi oni koji iz državnog proračuna izvlače kakav novac, pa će tako prije svih štetnost negirati, štoviše i obrtati u korist, Vlada i svi redom političari i predstavnici vlasti na svim razinama, nakon toga svi ostali zaposleni na državnom proračunu, te bezbrojni drugi korisnici proračunskog novca bilo da se radi o “nevladinom” sektoru ili gomili socijalnih narkomana koji svoj glas na izborima prodaju za malo socijalnog dopa i slobodu od odgovornosti za vlastiti život (u ovu skupinu ne ubrajam one koje je životna nesreća doista zakinula, što napominjem samo kako bih tek možda izbjegao zlurade prigovore).

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Traži račune, da uhljeb ima kune!

Oznake

fiskalizacija, Lalovac, nagradna igra, porezna uprava, traži račune, uhljeb

Započela je nova nagradna igra Porezne Uprave s ciljem da se građane motivira da od osoba od kojih kupuju dobra i usluge traže račun. Račun je dokaz da je u toj transakciji sudjelovala i država, kao sporedni (ali bitan) akter kojem je dano pravo da od svake razmjene solidan dio zadrži za sebe (do 25%). Zašto Vlada želi da uredno plaćate porez? Vlada će vam reći da je to zbog boljeg zdravstva, školstva, socijale, no u rashodima državnog proračuna, dakle tamo gdje se obećanja pretvaraju u stvarnost, vidimo nešto drugo.

Od svega što građanima oporezuje država potroši 33% na plaće državnih zaposlenika, 18% na otplatu kredita i obveznica (novac je otišao u vjetar, a dug je ostao poreznim obveznicima da ga plate), 14% na članarinu EU i druge pomoći unutar države, 13% na službena putovanja političara i drugih državnih zaposlenika, 9% na subvencije (rodijačkim javnim i privatnim kompanijama i gubitašima kojima bi tržište, da nije upliva države, već odavno presudilo), 9% na donacije i kapitalne pomoći (recimo potporu antikapitalističkim medijima koji podupiru kult etatizma) te 4% za nabavu službenih automobila državnim zaposlenicima i sličnu svrhu.

Na što je ono Vlada rekla da troši novac od vašeg poreza? Aha, dobro.

Dakle traži račune, da uhljeb ima kune!

Vlada se u promidžbi ove nagradne igre koristi argumentom borbe protiv sive ekonomije, utaje poreza i nelojalne konkurencije. Kada rezultati budu objavljeni pretpostavljam da će se javno pohvaliti velikim odazivom građana i taj odaziv protumačiti kao opće mišljenje građana o tim pitanjima. Dakle broj sudionika nagradne igre iskoristiti će kao mjerilo broja građana koji podržavaju borbu protiv sive ekonomije, utaje poreza i nelojalne konkurencije.

Nema sumnje da većina sudionika ove nagradne igre o tim pitanjima ima izrazito negativno mišljenje, ta ipak živimo u državi s dominantnim brojem onih koji žele živjeti na tuđi račun, no glavni motiv za sudjelovanje u ovome je, dakako, novac! Nagrade koje država daje su novčane, uz iznimku jednog nagradnog ljetovanja u vrijednosti 15.000 kuna.

Sudjelujući u ovoj nagradnoj igri tako dobijate priliku da se i sami na osobit način uhljebite! Dobitkom novčane nagrade iz državnog proračuna vi postajete net-tax-consumer (proračunski konzument).

Evo jedne zanimljive usporedbe – radnik sa neto plaćom 8723 kune (Zagreb, bez djeteta) svaki mjesec plati državi 2.083 kune poreza i prireza. Na godišnjoj razini to je 25.000 kuna. To je otprilike 13% njegove bruto 2 plaće, ili u usporedbi sa neto plaćom – čak 24%. Dobitkom najveće novčane nagrade, koja iznosi 25.000 kuna, ovaj radnik, sa neto plaćom 8723 kune, zapravo dobiva puni povrat poreza i prireza kojeg je platio državi. Istovremeno on zadržava pravo da i dalje koristi sve blagodati javnog zdravstvenog sustava, školstva, cesta i drugoga što osigurava i daje pravo na korištenje država. Svoj dio računa za realizaciju tih javnih usluga on je efektivno prebacio na preostale porezne obveznike, odnosno na one porezne obveznike koji iz proračuna povlače razmjerno manje od njega ili pak ništa. A što je s radnicima čija je plaća manja od 8723 kune neto? Dobitkom najveće novčane nagrade oni ne samo da su dobili puni povrat plaćenog poreza i prireza već su čak i u plusu. Osim što mogu nastaviti uživati u “javnim blagodatima” oni će dobiti i izvjestan novčani iznos povrh iznosa kojeg su kao porezni obveznici uplatili u državni proračun. Ući će u surplus iliti suficit prema proračunu odnosno zahvaljujući državi ostvariti izravnu novčanu korist na račun drugih poreznih obveznika koji konzumiraju manje ili ništa proračunskog novca.

To su efekti koje proizvodi ova nagradna igra. I oni su u potpunosti u skladu sa mentalitetom ljudi koji čine ovo društvo, i koji su navikli svoje osobne želje, ideale i fiks ideje ostvarivati na tuđi račun, uz pomoć vlasti, njenih zakonskih i represivnih instrumenata koji takvu praksu omogućuju te upravo zato dobivaju legitimitet i potporu većine građana.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Porezna uprava objavljuje krive informacije o poreznim propisima

Oznake

kazna, porez, porezna uprava, porezni sustav, prirez

Na internetskoj stranici Porezne uprave navodno se nalazi sve što biste trebali znati o poreznom sustavu RH. Ako država od vas zahtijeva da striktno poštujete porezna pravila onda bi informiranje o tim pravilima trebalo biti besprijekorno, što znači u svakom trenu u potpunosti točno te formulirano na način koji svaki čovjek može razumijeti.

Ali nije tako.

Prošla su četiri mjesesa otkako je dio općina i gradova korigirao svoje stope prireza na dohodak međutim Porezna uprava do danas nije u cijelosti ažurirala taj podatak na svojoj internetskoj stranici.

Konkretno, prirez je povećan u Karlovcu (sa 12% na 14%), a među novim gradovima na listi, čiji stanovnici dosad nisu morali plaćati prirez, nalaze se Ogulin, Donja Stubica i Donji Kukuruzari. Promjene ovih podataka nisu vidljive na popisu Porezne uprave. Uz imena ovih gradova na popisu se nalaze stari podaci, ili se ne nalaze uopće – u slučaju spomenitih “novih” gradova i općina. Promjene poreznih stopa objavljene su u Narodnim Novinama br. 139/14, 146/14, 147/14 i 149/14, dakle još krajem 2014. godine.

Nemojte misliti da je ova primjedba sitničava. Naime, porezni prekršaji koji mogu nastati zbog nepoštivanja poreznih propisa, čak i kada su prouzrokovani krivom informacijom objavljenom na internetskoj stranici Porezne uprave, za sobom vuku vrlo ozbiljne sankcije za poreznog obveznika, kako poslodavca koji je dužan za radnika obračunavati i plaćati porez i prirez na dohodak, pa tako i za radnika kojeg će Porezna bez pardona nagaziti ukoliko poslodavac nije podmirio obveze prema državi.

Što očekujem od ovog teksta?
1. Da Porezna uprava ažurira popis stopa prireza na svojoj internetskoj stranici,
2. a možda i neki komentar kojim će se pokušati opravdati zašto to nije učinila pravovremeno, odnosno da kaže zašto je protekla četiri mjeseca stanovnike spomenutih gradova i općina dovodila u zabludu i tako izložila mogućnosti da dođu u prekršaj

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Lista srama ukazuje na posljedice državne represije

Oznake

doprinosi, Država, lista srama, neisplata plaće, pohlepa, porez, porezna uprava, poslodavac, represija

Svaka druga tvrtka na novoj “listi srama” Porezne uprave ima tek jednog zaposlenog. Ako pogled na te tvrtke proširimo i na one sa dva zaposlena tada njihov broj, zajedno s prvima, predstavlja čak dvije trećine ukupnog broja tvrtki s liste srama.

Priča o pohlepnim kapitalistima koji eksploatiraju svoje radnike i pritom čine štetu državnom proračunu jednostavno je nerealna. Očito se u većini slučajeva radi o samozaposlenim kapitalistima te eventualno njihovim bračnim partnerima, dakle tvrtkama u obiteljskom vlasništvu koje zapošljavaju tu istu obitelj. Nevjerojatno ali istinito gospodo – postoje ljudi koji ne čekaju da ih netko zaposli već se na isto odlučuju sami. Teza kako oni eksploatiraju sami sebe postaje ravna apsurdu. Ali ne brinimo se oko toga, kolektivistički dušebrižnici već će smisliti neko logično objašnjenje za to.

Kada je riječ o eksploataciji koga ili čega ista stvar vrijedi i u kontekstu počinjenje štete prema državnom proračunu koji od tih osoba potražuje poreze i doprinose. No lista srama ne pruža podatke temeljem kojih bi se moglo diskreditirati i tu tezu. Te podatke treba potražiti u financijskim izvješćima. Nasumičnim odabirom tvrtki i uvidom u njihova financijska izvješća došao sam do zaključka kako je riječ o tvrtkama koje gotovo da nemaju prihoda ili im prihodi sustavno padaju do razine kada tvrtka postaje u potpunosti nelikvidna. Porezna uprava, koja je u posjedu financijskih izvješća svih tih tvrtki, mogla je već odavno zaključiti da se njima dešava nešto loše. Ako iz godine u godinu promet pada 10%, zajedno sa brojem zaposlenih i da bi na kraju ostao samo zaposleni vlasnik, onda sasvim jasno ne možete inzistirati na represivnim poreznim politikama i odgađanju sustavnih reformi koje bi tim ljudima olakšale poslovanje (i život). Stvar je u tome da država do objave ove liste i nije imala pojma o čemu se ovdje radi, a pitanje je koliko će još vremena biti potrebno da shvate na kojoj razini je problem te kako je u svojim potraživanjima pretjerala.

Lista srama zapravo ukazuje na posljedice državne represije (visoki porezi i nameti, birokratiziranost, pravna nesigurnost, nepoštivanje imovinskih prava…), a ne na pohlepu kapitalista kako, čini mi se, većina insinuira. Neki mediji već su se bacili u špekulacije koliki novac je država izgubila zbog toga, uvjereni kako je uzrok problema kapitalistička pohlepa, no sasvim jasno je da većina tih tvrtki uopće nije imala novac temeljem kojega bi mogla isplatiti plaće, poreze i doprinose! Ovdje dakle jedino vidimo na koji način država zadužuje građane! Na konto paušalnih nameta ne mareći postoji li uopće realna osnova za njihovu naplatu!

I što čini država na koncu konca? Brusi noževe, huška medije, zavaljava narod. Inspekcije su danas krenule u pohod na najveće dužnike, a u tom potezu ponovno vidim nešto drugo. Znate onu: “ne laje kusa zbog sela nego zbog sebe”? Inspekcije bi trebale ustanoviti što se u tim tvrtkama može naplatiti i s čime namiriti dugovanja prema državi. Radnici, koji u znatnom broju slučajeva i sami potražuju svoje plaće, mogu se samo nadati da će nešto ostati i za njih nakon što ova obrsti što obrstiti vrijedi. Kada govorim o nepoštivanju imovinskih prava tada vrijedi spomenuti najavu ministra Mrsića da će ići na privatnu imovinu onih koji nisu isplatili plaće i doprinose radnicima. Prebacivanje odgovornosti s pravne na fizičku osobu i njenu imovinu eklatantan je primjer pravne nesigurnosti u ovoj državi. i povrh toga radi se o apsurdu nad apsurdom.

Svako dobro,
vaš kapitalac

P.S. Mudraci iz Porezne nisu skloni davanju informacija tako da ih se može jednostavno obraditi pa su listu objavili u pdf-u. Stoga evo excela: LISTA_SRAMA

Traži se kriminal u državi! Nagrada do 10000 eura!

Oznake

afere, Država, kriminal, Linić, ministarstvo financija, nagrada, porez, porezna uprava

Iako mi mnogi kolege ne vjeruju, odnosno ne slažu se s mojom pretpostavkom, sklon sam vjerovati da postoje pošteni i moralni birokrati. Oni su nažalost marginalizirani i nadglasani od gomile nepoštenih i nemoralnih birokrata koji služeći se perfidnim metodama čuvaju svoje položaje pred sposobnijima, čine neracionalan trošak poreznim obveznicima, isprepliću kriminalnu mrežu povezujući se sa sebi jednakima, pišu pravila po svojoj mjeri, tovare javni dug na kičmu još nerođene djece, od građana stvaraju socijalne narkomane i štošta drugo. Jednostavnije rečeno – oni stimuliraju patološke procese u tkivu društva. Iz apsurdnog broja afera koje se svakodnevno razotkrivaju u medijima možemo naslutiti kako je tkivo društva već ozbiljno oštećeno.

Poštenim birokratima pruža se jedinstvena prilika da razotkriju malverzacije i afere nepoštenih i nemoralnih birokrata i da za to budu pošteno nagrađeni!

Prenosim poruku vlasnika portala Index.hr:

---

 Ako radite u Ministarstvu financija i u posjedu ste dokaza koji će dovesti do uhićenja i pravomoćne presude za Slavka Linića, Kseniju Linić, Branka Šegona, Ivnu Šegon, Tihomira Kralja, Nadu Čavlović-Smiljanec, Mladena Bajića ili nekog od drugih članova vrha SDP-ove zločinačke organizacije, javite nam se. Neosporne dokaze u slučaju presude, ovisno o veličini ribe i snazi dokaza, voljni smo platiti do 10,000 eura. Kontaktirajte nas uz zajamčenu anonimnost – u 12 godina niti jedan izvor Indexa nije otkriven. (matija.babic(et)gmail.com)

---

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Povjerenje u rad Porezne uprave je iskaz vjere u socijalnu državu

Oznake

gorivo, HŽ, Lalovac, Linić, Milanović, naknada, porez, porezna uprava, trošarine, vlada

Povjerenje građana u rad Porezne uprave mora biti naprosto neupitno. Stoga one koji to povjerenje ruše treba udaljiti iz sustava i za to se ne čekaju sudske odluke nego tu djelujemo sami…!, prozborio je maločas Milanović na sjednici Vlade!

Kada govori o povjerenju u Poreznu Milanović ne misli na mene i ostale porezne obveznike. Jer ono u što vjerujem u slučaju Porezne jest da će me svaki puta kada ostvarim prihod ili dobit primjereno kazniti otimanjem pozamašnog dijela istog. Stoga bih bio vrlo sretan da Porezna iznevjeri to navodno povjerenje i barem jednom zaboravi uzeti dio mojeg kolača i da se, naravno, toga kasnije ne prisjeti.

Kada govori o povjerenju u Poreznu Milanović se obraća građanima koji žive od proračuna i socijalnih transfera. Kako bi sačuvao svoj politički integritet i vlast u rukama povjerenje u eksploataciju poreznih obveznika posredstvom Porezne, a u svrhu tovljenja mnogobrojnih interesnih skupina (poreznih konzumenata), mora biti neupitno jer te skupine to i očekuju od Vlade i Porezne. U protivnom ode ti položaj, a pitanje je i u kakvom bi se scenariju to odigralo. Oku ugodnom ne, to je sigurno (više o tome danas možete pročitati kod Reakcionara).

Usput rečeno danas je najavljeno podizanje trošarina na gorivo, koje će posljedično poskupiti oko 50 lipa po litri (štovatelji kulta države će to zaboraviti pa će krivac ponovno biti liberalizirano tržište), zatim naknade za mobilnu telefoniju (eto kako se izmišlja parafiskalni namet), oporezivanje drugog dohotka (nemaš ti što raditi mali čovječe, a da ne budeš kažnjen za to), a porezni obveznici će indirektno platiti i 250 milijuna kuna novog kredita HŽ Carga koji će se potrošiti na restrukturiranje tvrtke i zbrinjavanje radnika. Ne daj Bože da prodaju imovine u istom iznosu i tako podmire račun za tu egzibiciju.

Ovakve prijetnje građanima Vlada najavljuje (i stavlja na snagu) gotovo svakodnevno. I kako to čini tako financijska moć građana opada, tvrtke se gase, broj zaposlenih od 2009. do danas smanjio se za 470 tisuća, a broj nezaposlenih prešao je 22%. Mnogi građani su ostali izgubljeni negdje izvan dometa statističkih izvješća. I sve dok će Porezna svoj posao obavljati dobro ova surova realnost će se zanemarivati. Teret kojeg malobrojni porezni obveznici moraju nositi na svojim leđima postaje sve veći jer država ne odustaje od projekta socijalne države čiji se rast očituje kroz sve veće rashode državnog proračuna. I doista dok ta stvar, socijalna država, ne propadne (kao projekt i kao ideja u glavama građana) u Hrvatskoj neće biti kruha za poštene i marljive ljude.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Kako ostvariti povrat poreza za 2013. godinu?

Oznake

DOH, godišnja prijava poreza, obrazac, porez, porez na dohodak, porezna uprava, povrat poreza, prijava poreza

Nije loše podsjetiti se kako je rok za podnošenje prijave za povrat preplaćenog poreza za 2013. kraj veljače 2014., što će doći brzo.

Prošle godine gotovo pola milijuna građana je zatražilo povrat preplaćenog poreza, što je velik broj ako znamo da ih je u radnom odnosu tek nešto više od milijun (od toga onih pravih poreznih obveznika, koji plaću ne primaju iz državnog proračuna već se od njihove plaće državni proračun puni, je manje od milijun). Porezna uprava dakle od gotovo 50% građana tijekom godine uzima više nego što se zakonom od njih traži pa ih potom maltretira uvlačenjem u birokratski postupak (koji košta vremena i novca) ukoliko žele vratiti svoj novac u svoj novčanik.

U suprotnom, dakle ako ne zatražite povrat preplaćenog poreza, država vas izlišava prava na taj novac ili drugim riječima porezna vam neće taj novac vratiti iako zna da bi to trebala učiniti (ali oporezivanje nije moralno opravdana rabota).

Upravo građane iz ove zadnje skupine, koji ne traže povrat poreza, jer su nezainteresirani ili demotivirani birokratskim zavrzlavama, ipak molim da ovom pitanju posvete više pozornosti. Naime ipak se radi o vašoj imovini. Najčešći pripadnici ove skupine su građani koji rade samo jedan posao odnosno ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod jednog poslodavca. Obratite pažnju:

Prvi korak – zatražite od poslodavca IP obrazac na kojem će pisati iznosi vaših primitaka, uplaćenih doprinosa te uplaćenih poreza i prireza.

Drugi korak – otiđite na stranicu Erste banke i skinite obrazac prijave poreza na dohodak u excel formatu. Ne bojte se excela. Otvorite fajl koji ste skinuli.

Treći korak – na dnu otvorenog fajla vidjet ćete 8 stranica (str.1, str.2 … str.8). Preskočite prvu i kliknite na drugu (str.2). Na str.2, u poglavlju “4.1.1 Plaća” upišite ukupni iznos primitaka (još poznat kao bruto 1). Taj podatak iščitajte s IP obrasca kojeg ste dobili od poslodavca (prvi korak). Upišite još iznos uplaćenih doprinosa te iznos poreza i prireza. Ukupno dakle tri brojke, čak su u excel obrascu i numerirane kako biste se lakše snašli, naime i na IP obrascu možete naći tražene iznose pod tim istim brojevima (šiframa) ako niste sigurni u njihovo tekstualno značenje.

Preskočite na stranicu 7 (str.7) gdje u poglavlju 9.1 upisujete po mjesecima faktor porezne olakšice. Faktor je veći ukoliko uzdržavate člana obitelji (ženu, muža, dijete). Ukoliko nemate uzdržavanih članova na svojoj poreznoj kartici tada je faktor porezne olakšice 1 za cijelu godinu. Dakle u stupcu B za svih 12 mjeseci (označeni rimskim brojevima u stupcu A) ćete upisati broj 1. Ukoliko imate uzdržavanog člana faktor vam se uvećava, što je propisano zakonom. Također ako živite u području od posebne državne skrbi ti faktori nose veću poreznu olakšicu i već ovisno o tome živite li u području P1, P2, P3 ili P4, što vjerujem znate ako tamo živite (npr. brdska područja ili ratom razrušena) tada ove faktore popunjavate u stupcu ispod svoje oznake. Za svakog novog uzdržavanog člana faktor olakšice vam se povećava. Primjerice ako uzdržavate supružnika tada svoj osnovni faktor 1 povećavate za 0,5 i dobivate 1,5. Ako još k tome imate dijete povećavate za još 0,5, dakle ukupno 2. A ako imate više djece tako vam se faktor sve više povećava. U izračunu tog faktora, što ovisi o vašem broju uzdržavanih članova, pomoći će vam ova tablica:

(mala napomena, faktor vam se može promijeniti i tijekom godine, dakle prvih par mjeseci uzdržavali ste jednog člana, dakle faktor 1,5, pa ste dodali još dijete i do kraja godine imate faktor 2. Također, vi možete sami uvrstiti faktor na svoju poreznu karticu koja se nalazi kod poslodavca tako da je zatražite od njega, odete na poreznu i prijavite uzdržavanog člana te vratiti poreznu karticu poslodavcu. On će tada voditi računa o tom pitanju. Ako tu brigu ne prepustite poslodavcu onda u svakom slučaju pišite poreznu prijavu na kraju godine jer ćete zahvaljujući poreznoj olakšici za uzdržavanog člana dobiti povrat poreza. Također, vaš supružnik može raditi neki posao ali ne ostvariti ukupno više od 11.000 HRK oporezivih primitaka tijekom godine (npr. socijalna naknada je u cijelosti neoporeziva, kao i dječji doplatak, ali i mnoge druge vrste naknada do određenog iznosa). U tom slučaju bez obzira što je ostvarivao dohodak vi ga imate pravo pisati kao uzdržavanog člana i koristiti faktor porezne olakšice)

Idemo dalje,

Nakon što ste upisali faktore za svih 12 mjeseci kliknite na str.8. Na vrhu stranice možete odabrati stopu prireza ovisno o općini/ gradu u kojem živite. Primjerice Zagreb ima prirez od 18% pa s liste odaberite Zagreb.

I to je to što trebate popuniti. Ostaje za vidjeti koliki je povrat poreza i ima li ga uopće. Zadnje dvije brojke na stranici 8 dat će vam odgovor na to pitanje. Predzadnja brojka, “razlika poreza i prireza za uplatu” govori vam da li ste tijekom godine uplatili premalo poreza pa biste državi trebali platiti još. Srećom ako radite samo kod jednog poslodavca NISTE DUŽNI PODNOSITI POREZNU PRIJAVU pa vas za taj “dug” država neće naganjati.

Zadnja brojka, “razlika poreza i prireza za povrat” je ono što vas zanima. Ukoliko je ona veća od nule, a predzadnja brojka (dug) jednaka nuli, ostvarili ste pravo na povrat poreza u tom iznosu. Čestitam! Još to treba dati na znanje poreznoj.

Četvrti korak – ovaj obrazac možete isprintati, sve stranice, i dostaviti ga poreznoj upravi (osobno ili preporučeno poštom na adresu porezne uprave). Ispunite osobne podatke na str.1 (uključujući i podatke o uzdržavanim članovima obitelji, ako ih uzdržavate), te OIB poslodavca na str.2.. Ako ne želite printati možete kupiti identičan obrazac u Narodnim Novinama i prepisati brojke iz ovog elektronskog. Također popunite osobne podatke i OIB poslodavca. Uz poreznu prijavu prilažete IP karticu koju ste dobili od poslodavca. To je poslodavčev dokaz o izvršenim uplatama u vaše ime.

Nakon podnošenja prijave slijedi čekanje. Tu nema pravila. Neki na kućnu adresu dobiju rješenje o povratu vrlo brzo (mjesec-dva), a neki čekaju i do jeseni, tako da se oboružajte strpljenjem i preporučam da zbog neizvjesnosti ne planirate tim novcem platiti godišnji odmor ili registrirati automobil.

Ukoliko vam iznad navedeno nije jasno, a ohrabrio sam vas u odluci o podnošenju porezne prijave, kontaktirajte me i pomoći ću vam koliko god mogu.

(pitanja o poreznim prijavama za 2014. godinu molim postavljajte ispod novo-objavljenog teksta za 2014. godinu koji se nalazi – OVDJE)

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Pohlepa, razum i ucjena – priča o državi i pečenjari

Oznake

Beograd, fiskalizacija, inspekcija, Ivan Simič, pljeskavica, porez, porezna uprava, porezni moral, račun, roštilj, SUR Mara

Kada je nešto dobro tada se za to i čuje, a dobre stvari vole privući svakojake zlikovce. Uz ugostiteljski biznis veže se raznorazna mafija koja prodaje svoje zaštitničke usluge u zamjenu za harač, no kako je mafija sinonim za silu očito je da konkurira državi u istoj poduzetničkoj kategoriji. Država je naime monopol sile na određenom teritoriju. U praktičnom smislu monopol bi trebao osigurati mir no često je tek instrument za legalizirano ugnjetavanje građana i oblikovanje njihovog morala. Zapravo to je više pravilo nego tek česta pojava (npr. vidi Hrvatsku).

Iz Beograda dolazi zanimljiva priča, o poznatoj pečenjari Mara u kojoj se Beograđani dave u sočnim pljeskavicama i roštilju. Ima takvih mjesta vjerujem i u vašoj neposrednoj blizini, znate i sami o čemu se radi. Takva mjesta su uglavnom dupkom puna jer se u njima dobro i fino jede, i gdje su upravo ti parametri nadmašili onaj cjenovni. Uz kvalitetnu hranu tu je i brzina i ljubazno osoblje. Ono što je dobro je poželjno i ljudi će nagraditi svojim povjerenjem i novcem.

Pohlepa

A gdje je novac tu je i sila. Direktor srpske porezne uprave, Slovenac Ivan Simič, čuo je za Maru pa se odlučio prošetati na pljeskavicu. Ono što ga je privuklo nije bio miris roštilja već miris novca. Čekajući na svoju pljeskavicu zapravo je radio svoj posao – promatrao je zaposlenike kako ne izdaju račune (koji su usput rečeno također fiskalizirani kao i u Hrvatskoj). Na svakoj prodanoj pljeskavici bez izdanog računa on je ostao oštećen za svoje pravo na dio kolača.

Razum

Čekajući na svoju pljeskavicu izračunao je kako u minuti prodaju četiri komada, u satu dakle 240, mjesečno oko 6.000, što godišnje znači 15 milijuna dinara. Pretvoreno u HRK to je tek nešto više od jedan milijun. Porez na dobit u Srbiji je 15%, a PDV 20% (zbrojeno 35%), dakle samo na pljeskavicama Simič propušta ubrati 350.000 HRK, odnosno 5,2 milijuna RSD. Obrisao je znojno čelo bijelim rupčićem, zatražio svoj fiskalizirani račun (i dobio ga) te usta natrpanih pljeskavicom stao razmišljati o tome što napraviti. Zatvoriti Maru administrativno, a zaposlenike fizički, i odreći se milijuna dinara poreza, ili ih pokušati uvjetiti da je plaćanje poreza u njihovom interesu pa usput ispasti i frajer?

Ucjena

Poslao im je pismo. Tobože došao je jer je od mnogih čuo kako se kod Mare jedu najbolje pljeskavice pa da i sam kuša ima li istine u tome. Prvo ih je nahvalio, zatim ukazao na računicu, pa ih umirio izjavom kako ih neće kazniti ako ubuduće pripaze na izdavanje računa. Nazvao je to “poreznim moralom”. Naime kada država ne bi imala monopol nad silom tada, kaže Simič, ne bi bilo niti ulice kojom mušterije dolaze do Mare, niti škole u kojoj državni učitelji “Marinu” dječicu i unučiće podučavaju koliko su novca spremili u džep, a kada “Mara” pod stare dane onemoća i razboli se kuda će nego li u državnu bolnicu. Sve to se eto mora plaćati jer sila tako nalaže. U tom tonu završava Simič svoje pismo, a “Mara” najavljuje odgovor.

Naravno, zaboravljaju građani kako je društvo do ekspanzije centralizirane države tj. državnih institucija nezaustavljivo napredovalo zahvaljujući voluntarizmu. Do Bizmarcka to je bilo vrlo značajno. Ali kao što rekoh na početku, dobre stvari privlače svakojake zlikovce, a oni pak u svojim glavama imaju svakojake ideje. One uglavnom jesu primamljive jer zlikovac je manipulator koji traži odobrenje za svoje postupke (i uglavnom ga dobiva). Tako su uostalom i podržavljene solidarne socijalne organizacije, zdravstvo, škole pa čak i mirovinska osiguranja koja su bila vrlo jaka na prelasku 19. i 20. stoljeća, u potpunosti privatna i dobrovoljna te su za njih građani iskazivali velik interes.

Možda i najgora vrsta državnog monopola jest obrazovni monopol koji se očito potrudio ne propagirati solidarnost bez države, a državu (preciznije rečeno – institucije države) isticati kao jedino sredstvo kroz koje je moguće ostvariti solidarnost među ljudima. U tom okviru nastao je i “porezni moral” kao poluga učinkovitijeg pokoravanja državnoj blagajni.

Da ne razvlačim, jer razvlačiti bih mogao u nedogled, pitam se kako je moguće da još uvijek tamo neka “Mara” može napraviti bolje pljeskavice od države. Bilo bi dobro da državni planeri ponovno razmotre uvođenje domaćinstva u škole, a svakako i da uvedu neke standarde u pravljenje pljeskavica, kao što to Hrvatska čini za burek i pizzu, kako slučajno neki pojedinac ne bi ugrozio drugog grill majstora (a time i državu) time što pravi bolje pljeskavice.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Povrat poreza – Pola milijuna spašenih duša

Oznake

dohodak, državni proračun, godišnja prijava poreza, Linić, nesamostalni rad, porez, porezna prijava, porezna uprava, porezni dug, povrat poreza, preplaćen porez

475.000 građana ostvarilo je pravo na povrat poreza na dohodak za 2012. temeljem godišnje prijave poreza. Brojka proizlazi iz 80% dosad obrađenih zahtjeva kojih je oko 680.000. Dakle biti će preko pola milijuna. Iznos ukupno preplaćenog poreza je oko 1,1 milijarde HRK. S obzirom da je državni proračun u sve većem deficitu, a Vlada fiskalno neodgovorna i rastrošna, povrat će se moći izvršiti jedino kroz daljnje povećanje deficita tj. kroz novi dug na račun građana kojim će Vlada podmiriti ove obveze.

Dio građana nažalost nije uspio vratiti dio oporezovanog novca jer su poreznici, koji svaku pojedinačnu prijavu ponovno obračunavaju, ustanovili kako njih gotovo 50.000 državi “duguje” novac tj. dužni su u državni proračun uplatiti razliku do ukupnog obračunatog iznosa poreza. Država od njih potražuje dodatnih 200 milijuna HRK.

Tim građanima vrijedi pomoći da se bolje pripreme za narednu poreznu prijavu kako ih neznanje ne bi dovelo u lošu situaciju. Naime većinu poreznih prijava građani nisu dužni podnijeti. Radi se o prijavama poreza na dohodak od nesamostalnog rada pa ukoliko im izračun prije podneska pokaže da su u dugu tada im je bolje obrazac poderati i baciti u smeće nego li ga kovertirati i adresirati na Poreznu upravu.

Također nije preporučljivo slati obrasce porezne prijave u kojima ste preskočili ispuniti iznose primitaka i poreza ali skočili ispuniti svoje osobne podatke kao i podatke članova obitelji koje uzdržavate (vašu djecu primjerice). Time činite medvjeđu uslugu poreznicima, a dozivate vraga u kuću da vam čini štetu. Tako će ovih 50.000 građana, svaki u prosjeku sa 4.000 HRK, umjesto napuniti frižider, servisirati automobil i obvesti se za vikend s obitelji na odmor u toplice, uplatom tog novca u državni proračun, zahvaljujući redistributivnoj politici, potpomoći neke druge građane da tim novcem čine korist za sebe (socijalna politika, programi poticanja i razvoja gospodarstva…).

Ukoliko cijenite vlastiti rad potrudite se naučiti što to država od vas traži te na koji način možete izbjeći ta potraživanja i minimizirati osobne gubitke, naravno na legitiman način.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Sramotno priopćenje porezne uprave

Oznake

fiskalizacija, izvješće, porez, porezna uprava, priopćenje

Porezna uprava izdala je priopćenje u kojem se građanima hvali odličnim rezultatima fiskalizacije. Zaista dobra godina za nepotrebnu i štetnu državnu birokraciju i dokaz kako suludi zakoni pisani po mjeri pohlepne vlasti daju mjerljive rezultate.

Na štetu ugostitelja, primjerice, u proračun su utržili gotovo 60% više novca nego u istom razdoblju prošle godine. To povećanje toliko je snažno djelovalo na njihovo licemjerje da su priopćenje naslovili sa “Otkriva li fiskalizacija previše?“, aludirajući naravno na to kako se do sada novac građana od države skrivao zatočen u sivoj zoni svima mrske i još sivije sive ekonomije, da bi ga fiskalizacija izvukla na svjetlo dana i predala državi u ruke.

Hvala Bogu pa država zna s novcem bolje od građana kojima ga otima. Spašeni smo. Sada treba pričekati tek koji dan i posvjedočiti trenutku kada će objaviti informaciju o smanjenju javnog duga, prepolovljenoj nezaposlenosti i strelovitom rastu bruto domaćeg proizvoda na korist tih istih ljudi koje sad ugnjetava fiskalizacijom i izlaže teroru poreznika.

Stoga strpite se ugostitelji i ini fiskalizirani poduzetnici, podržite i vi fiskalizaciju kao što to čini više od 80% vaših sugrađana (vidljivo iz priopćenja porezne), dajte državi da kontrolira vas i vaš novac jer bit će vam zbog toga bolje. Dozvolite da vas država izvede iz sive zone, a za nagradu ona će vam vaše vratiti kada se stanje u državnom proračunu popravi i to toliko uvećano da vlastitim poduzimanjem ne biste tokom cijelog života mogli doseći takvo blagostanje i osobno zadovoljstvo. NOT!

Svako dobro,
vaš Kapitalac