• Doniraj
  • O blogu i autoru

Kapitalac

~ dosljedni libertarijanac

Kapitalac

Tag Archives: prisila

Monopol nad silom i sprega monopola

17 Srijeda lip. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 13 komentara

Oznake

Država, monopol, porez, prisila, tržište

Da bi nekome pomogao ne moraš imati pištolj za reverom niti monopol nad silom kojeg dokazuješ značkom. Nekome su pomogli, drugoga će izbatinati do smrti, u marginalnim slučajevima i bez razloga. Kao što vidimo u video kompilaciji iznad.

Međutim ako odlučiš nekome učiniti zlo onda se pištolj za reverom i monopol nad silom pokazuju kao kardinalan problem. Problem kojeg moraju bolje sagledati svi oni koji podržavaju ideju monopola nad silom.

Monopol nad silom predstavlja nadmoć jedne skupine građana nad drugom kojoj se istovremeno brani služiti sredstvima sile čak i u svrhu zaštite vlastite imovine i vlastitog života. Upravo je zbog ljudske naravi iluzorno očekivati da će pojedinac s ekskluzivnim pravom nošenja vatrenog oružja uvijek i bez iznimke raditi za opće dobro. Iluzorno je i zbog činjenice da se njegovo djelovanje ne financira dobrovoljno već također kroz prisilu (porez). Ne platiti porez, odnosno pokušati izbjeći tu vrstu prisile (binarna intervencija), za sobom povlači izravno uplitanje monopola koji će provesti čistu silu nad subjektom. Monopol postoji i moguć je samo zbog takvog ekskluzivnog izrabljivačkog odnosa. Monopol sile je u tom slučaju usmjeren na imovinu subjekta jer mu je to u izravnom interesu. Život subjekta na tom putu predstavlja tek neznatnu prepreku jer, činjenično, subjekt je već izlišen prava na obranu vlastite imovine i vlastitog života, odnosno sila je prepuštena u ruke monopola.

Stoga monopol sile nikada neće raditi u interesu građana (njihovog prava na imovinu i prava na život), niti je ikada radio, već isključivo i jedino u vlastitom interesu. Red i mir, ta često spomenuta floskula uz koju je lakše odobriti monopol nad silom i potisnuti njegove brojne negativne ishode, u tom pogledu bitni su za očuvanje i stabilnost financiranja tog monopola ali i drugih vrsta monopola koji djeluju u sprezi vis a vis države. Za primjer da je tome tako vidimo kako je država promptna u pitanjima naplate ili utaje poreza, gdje propisuje iznimno kratke i neodgodive rokove plaćanja (odmah ili u najboljem slučaju 8 dana, za neke kazne ili razlike poreza), nadalje u brojnim slučajevima gdje se zbog lipe-ili-dvije viška u blagajni zatvaraju obiteljska poduzeća uz ispisivanje novih poreznih kazni, dok u suprotnom slučaju, kada od države očekujemo da djeluje za korist građana, vidimo enormnu inerciju, nezainteresiranost i u mnogim slučajevima nekonzistentnost (primjerice na povrat preplaćenog poreza građani čekaju pola godine pa i više).

Enormno velik broj neriješenih sudskih sporova između građana još je jedan primjer iz kojega se može spoznati stvarni odnos države i građana. Kada se dva građana spore za imovinu, a država je sudac, država je nezainteresirana jer od predmeta tog spora nema ništa. Jedini interes države u tom slučaju je oduljiti rješavanje spora koliko je god moguće i pritom naplatiti što je više moguće raznoraznih dadžbina. U obrnutom slučaju, gdje je država zainteresirana strana, sporovi države prema građanima rješavaju se po hitnom postupku jer i u tom slučaju njen interes je usmjeren izravno na imovinu građana, baš kao i u slučaju oporezivanja.

Koji god slučaj monopola da krenemo razmatrati u prvom ćemo planu uvijek vidjeti državu u lovu na imovinu građana. Upravitelji monopola, prije svega Vlada, prodaje građanima visoka očekivanja spram tako organiziranih podržavljenih usluga, njihova očekivanja koreliraju s izrečenim u političkoj propagandi, rijetki kritičari se marginaliziraju, da bi u konačnici, nakon realizacije planova, vidjeli ponudu oskudnih monopolističkih usluga često beznačajne vrijednosti, daleko niže od onoga što građani smatraju da bi trebali dobiti za porez kojeg su bili prisiljeni platiti. No kao i u slučaju monopola nad silom, koji izlišava ostale primjene sile i koji se sam silom služi da bi naplatio vlastiti rad, i u ovom slučaju vidimo koja je svrha i smisao monopola kao takvog.

Bitno je naglasiti da se ovaj opis odnosi isključivo na monopole koje proizvodi država i koji su brojni dok za slučaj tržišnog monopola u povijesti ne postoji primjer (npr. često se koristi Microsoft kao primjer tržišnog monopola, međutim ta tvrtka zapravo nikada nije imala monopol već je bila tržištni lider i to zbog inovativnih proizvoda koje su ljudi prepoznali kao vrijedne te ih kupovali u potpunosti dobrovoljno). S obzirom da primjera tržišnog monopola nema besmisleno je baviti se hipotetskim, relativnim kritikama istih. Tek napomena u tom smislu, kada bi takav tržišni monopol i nastao to bi značilo da je netko uspio u nastojanju da superiornu ideju, često daleko ispred vremena, materijalizira i ponudi ljudima u obliku koristi koja nadmašuje njenu tržišnu cijenu, i stoga je takav monopol, u uvjetima dobrovoljne razmjene što znači bez utjecaja države na uvjete i ishode razmjene, u potpunosti zaslužen.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Šuti i plaćaj porez!

13 Utorak kol. 2013

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

Država, javne financije, Linić, porez, prisila

linic_shhh

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Liberalna misao (37)

12 Ponedjeljak kol. 2013

Posted by Kapitalac in Liberalna misao

≈ Komentiraj

Oznake

ceste, Država, građani, porezi, prisila, represija, zdravstvo, školstvo

Koliko god duboko debatirali o porezima i državnim uslugama u suštini govorimo o dva povezana oblika prisile nad građanima.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Liberalna misao (29)

25 Petak sij. 2013

Posted by Kapitalac in Liberalna misao

≈ 2 komentara

Oznake

Liberalna misao, odluke, očekivanja, prisila, pristanak, vlast

Ukoliko vlast nije u stanju ispunjavati očekivanja svakog građanina ponaosob onda ne bi trebala niti imati pravo nametati građanima odluke koje za njih donosi bez njihovog pojedinačnog pristanka.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Podređivanje kolektivu?

14 Petak pro. 2012

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

Oznake

društvo, kolektiv, prisila, sloboda

Libertarijanci u pravilu u javnost iznose teze vezane uz štetnost kolektivističkog načina razmišljanja i općenito govore kontra ideje kako je podređivanje jedinke kolektivu nužno za optimalno funkcioniranje društva.

Međutim, libertarijanci se ni u kojem smislu ne odriču društva, niti smatraju kako bi ljudi trebali živjeti poput vukova samotnjaka izolirani jedni od drugih u nekim vlastitim biosferama (a to kolektivisti često tako netočno prezentiraju i temeljem toga zamjeraju libertarijancima i deklariraju libertarijanizam kao radikalnu ideologiju), niti se u libertarijanskom pogledu na svijet radi o zagovaranju bijega pojedinca od drugih pojedinaca ili općenito ljudi, društva ili kolektiva.

Dobro, gdje je onda točka razilaženja? U iznad boldanoj frazi – u podređivanju.

Kolektivisti definiraju društvo kao idealno usklađen i funkcionalan organizam te smatraju kako pojedinac nema što drugo nego se podrediti tom idealu, a ukoliko ideal nije ostvaren onda svi pojedinci moraju raditi bezuvjetno na njegovom ostvarenju. Ostvarenje tog ideala je ispred osobne slobode i volje pojedinca.

S obzirom da ni jedan kolektivist, do dana današnjeg, nije u potpunosti opisao osobine kolektiva kojeg zagovara, osim što se spominju raznorazne načelno represivne metode putem kojih bi se more pojedinaca moglo ukrotiti i podrediti kolektivističkom cilju, libertarijanci sasvim opravdano sumnjaju kako je izgradnja idealnog kolektiva ništa drugo do li utopija. Utopija sama po sebi ne predstavlja ništa negativno (niti pozitivno) pa treba razumijeti kako podređivanje ikoga ikakvom cilju koji nije definiran, a i da jest – zanemariti ičiju želju da u tome ne sudjeluje, predstavlja ozbiljan problem.

Činjenica je kako svaki čovjek ima neke vlastite ideale (čak i kada teži kolektivizmu kao idealu njega opisuje na način drugačiji od onoga kako će ga opisati drugi kolektivist), te je konačna usklađenost oko definiranja parametara i funkcionalnosti kolektiva neostvariva, a samim time ideal nedostižan. Unatoč tome kolektivističke ideje su i dalje vrlo prisutne, a zapravo se radi o idejama proizašlim iz uskih razmatranja pojedinaca ili skupina istomišljenika koje se pokušavaju, i u pravilu uspijevaju, nametnuti širem sloju neistomišljenika ili indiferentnih članova društva. Kolektivistički ideali nam se najčešće nameću, a da toga nismo ni svijesni, kroz proklamiranje “općeg dobra” ili pozivanja na pravo na “besplatno zdravstvo” ili općenito besplatno bilo što, a što god bi netko želio jednostavno imati zdravo za gotovo.

O izgradnji slobodnog društva F.A.Hayek kaže: “If we wish to preserve a free society, it is essential that we recognize that the desirability of a particular object is not sufficient justification for the use of coercion.”

… u slobodnom prijevodu: Ukoliko želimo sačuvati slobodno društvo, nužno je shvatiti da poželjnost određenog objekta (op.a.: ili usluge – poput liječenja) nije dovoljno opravdanje za uporabu prisile (op.a.: a prisila jest primjerice porezni sustav kroz koji se građanima uzima novac da bi se plaćala monopolistička zdravstvena mašinerija bez garancije da će vam usluga biti omogućena. Sulude liste čekanja su dokaz neodgovornosti i neučinkovitosti tog sustava).

U ovom kratkom razmatranju ujedno leži i rješenje. Društvo se ne treba graditi kroz propisivanje određenih “postupaka za izgradnju društva” već kroz neometanu, prirodnu interakciju ljudi. Ljudi su skloni udruživati se slobodno ukoliko dijele realne zajedničke interese i takve zajednice su slika ideala društva koju zagovara libertarijanizam. Ukoliko interesa među ljudima nema oni neće ulaziti u međusobnu interakciju ili će redefinirati vlastite interese ukoliko im to koristi.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Facebook stranica

Facebook stranica

Nove objave

  • Doviđenja!
  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke!
  • Liberalna misao (54)
  • Zanimljivosti oko povećanja privilegija državnih službenika

Kategorije

  • Liberalna misao (53)
  • Nekategorizirano (462)

Bitcoin donacije

1DjEDPk1BGvxUhukMbF4zDaiYYCYVbk2yX

Bitcoin QR

Najnoviji komentari

Nostradurus Zagrebač… o Doviđenja!
Brojke koje razbijaj… o Koliko dana u tjednu radimo za…
Amra Kuliancic o (VLOG) Hoću bruto plaću na…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…

Arhiva

  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015
  • Ožujak 2015
  • Veljača 2015
  • Siječanj 2015
  • Prosinac 2014
  • Studeni 2014
  • Listopad 2014
  • Rujan 2014
  • Kolovoz 2014
  • Srpanj 2014
  • Lipanj 2014
  • Svibanj 2014
  • Travanj 2014
  • Ožujak 2014
  • Veljača 2014
  • Siječanj 2014
  • Prosinac 2013
  • Studeni 2013
  • Listopad 2013
  • Rujan 2013
  • Kolovoz 2013
  • Srpanj 2013
  • Lipanj 2013
  • Svibanj 2013
  • Travanj 2013
  • Ožujak 2013
  • Veljača 2013
  • Siječanj 2013
  • Prosinac 2012
  • Studeni 2012
  • Listopad 2012
  • Rujan 2012
  • Kolovoz 2012
  • Lipanj 2012
  • Svibanj 2012
  • Travanj 2012
  • Ožujak 2012
  • Veljača 2012
  • Siječanj 2012

Blogroll

  • A Young Austrian Economist
  • Adriatic Institute
  • Antemurale libertatis
  • Austrijanci
  • CEA
  • Club von Neumann
  • Cronomy
  • Eclectica
  • Free-Man's Perspective
  • Igniss
  • Jovan Galtić
  • Katkapital
  • Liberator
  • Libertarijanac u samoegzilu
  • Libertarijanci
  • Libertarijanska čajdžinica
  • Liberty 4 Balkans
  • Liberty Policy
  • Libzard
  • Loose Ends in Economics
  • Luna Morado
  • Money Mischief
  • Monopolizam
  • Mračni blog
  • Nedjeljni komentar
  • Nekompetentna reakcija
  • Neosocijalizam
  • Neovisni.info
  • News Bar
  • Otvoren
  • Poslovni
  • Poslovni Puls
  • Quo Vadis Croatia
  • Renesansa
  • Rexlegis – privatno arbitražno sudište
  • Sloboda i Prosperitet TV
  • Srebro Zlato
  • Strašilo
  • Svoboda in odgovornost
  • Tko je John Galt?
  • Udruga za promicanje individualne slobode "Iustitia"
  • Usporedbe
  • Zlatnici

Twitter

  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali wp.me/p289Ng-1bD #politikahr #SpaceX #izbori2015 7 years ago
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke! wp.me/p289Ng-1bv #politikahr #recitoglasno 7 years ago
  • Ovdje zakoni služe da od čovjeka naprave budalu, a institucije da od budale naprave idiota. wp.me/p289Ng-1bt #politikahr 7 years ago
Follow @KapitalacTwitt

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

  • Prati Pratim
    • Kapitalac
    • Pridruži se 195 drugih sljedbenika
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Kapitalac
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...