Oznake
Anka Mrak Taritaš, birokracija, državni ured, legalizacija, Ministarstvo graditeljstva, nameti, Nekretnine, porez, porezni obveznici, rok za legalizaciju, vlada, zahtjev za legalizaciju
…ali i oni koji uopće nemaju nekretninu u vlasništu!
Ministrica Mrak Taritaš najavljuje zapošljavanje dodatnih 550 djelatnika na poslovima obrade zahtjeva za legalizaciju nekretnina.
Na ukupno 820.000 zaprimljenih zahtjeva državni proračun je profitirao oko 57,40 milijuna HRK (70 HRK biljega po zahtjevu). Prema zadnjem izvješću DZS-a prosječna plaća u javnoj upravi iznosi 6.056 HRK neto, ili 8.700 HRK bruto što znači da će trošak godišnjih plaća novozaposlenih 550 djelatnika iznositi 57,42 milijuna HRK. Podudarnost ovih suma je očita, dakle odluka o broju novih birokrata koje će država zaposliti donesena je s obzirom na prikupljena sredstva i uvidom u prosječne iznose plaća u javnoj upravi. Da je kojim slučajem prikupljeno više novca država bi zaposlila više birokrata i građanima pravdala trošak potrebom da zahtjeve riješi u što kraćem roku.
Dio pristiglih zahtjeva odbačen je u startu iz razloga što ne podliježu legalizaciji, a dio zbog podnošenja nakon zadnjeg roka. Ukupno za riješiti ostaje 777.972 zahtjeva. Naravno i ovim odbačenim naplaćen je državni biljeg na konto čega je državni proračun utržio gotovo 3 milijuna HRK, ili razloženo više od 42.000 građana ostalo je bez 70 HRK u džepu bez potrebe i bez mogućnosti da ih od države povrate. Država s tih 3 milijuna kuna zapošljava 28 od ukupno 550 novih birokrata. Baš zgodno, zar ne?
No u kojem roku država namjerava riješiti sve zaprimljene zahtjeve?
Bilo je svakakvih špekulacija o konačnom završetku tog posla, neke su sezale i do deset godina u budućnost, no zadnja koju iznosi ministrica kaže da će sve zahtjeve riješiti do kraja 2015. uz uvjete da se državni uredi ubrzaju. Naime iako je proces legalizacije najavljen još davnih dana državni uredi se do njegovog početka nisu pripremili, a prema ministričinim informacijama oni rješavaju tek 30-40 zahtjeva mjesečno. Ubrzanje rješavanja zahtjeva očekuju tek početkom iduće godine i to do 1500 zahtjeva mjesečno, dakle ubrzat će se više od 42 puta. No je li to dovoljno?
Postoji 21 državni ured te 90 njihovih ispostava po gradovima, koji se bave rješavanjem zaprimljenih zahtjeva. Ako nastave do kraja godine rješavati u prosjeku 35 zahtjeva po jedinici, to znači da će tim tempom, zbog nepostojanja organizacije, do 31.12.2013 riješiti ukupno oko 19.500 zahtjeva. Preostaje još 758.472 zahtjeva za riješiti do kraja 2015..
U naredna 24 mjeseca tako bi svaka jedinica trebala riješiti oko 285 zahtjeva da se dostigne zamišljeni rok do kraja 2015., dakle ubrzati se oko 8 puta u odnosu na postojeći tempo rješavanja. Nitko naravno ne može reći može li se te urede natjerati na ubrzanje od 8 puta, a još manje na ubrzanje od 42 puta koliko bi bilo potrebno da se obradi čak 1500. zahtjeva mjesečno. Kada bi nekim čudom uspjeli postići ubrzanje od 1500 zahtjeva mjesečno rješavanje ukupnog broja dovršili bi okvirno u svibnju 2014.
Ministrica je očito u procjeni promašila više puta. Dakle ili će rješavanje zahtjeva trajati duže ili će zaposliti i dodatne birokrate povrh najavljenih 550.
S obzirom da novaca u državnom proračunu nema za nova zapošljavanja, izuzev ovih 550 koje će zaposliti na konto prikupljenog novca od biljega, veća je vjerojatnost kako će rješavanje zahtjeva potrajati i dulje od onoga što govori ministrica. Taj dojam pojačava i činjenica kako državni uredi još uvijek nisu spremni za ubrzanje. Nastave li i u narednim godinama rješavati zahtjeve tempom od 35 zahtjeva mjesečno za rješavanje ukupnog broja zahtjeva trebat će im nevjerojatnih 195 mjeseci tj. 16 godina.
U tom periodu naravno svi zaposleni birokrati, pa i novopečeni, očekivat će redovito primati plaće za svoj rad. Trošak plaća 550 novozaposlenih birokrata dostatan je tek za jednu godinu. Istekom tog perioda trošak tih plaća prebacit će se u potpunosti na državni proračun što dovodi do zaključka iz naslova. Njihove plaće očito će se nastaviti financirati od novca oporezovanog građanima, što od njihovog osobnog dohotka, dobiti ili potrošnje. Među tim građanima nalaze se i oni čije su nekretnine legalne ali i oni koji uopće nemaju nekretninu u vlasništvu.
Stoga je legalizacija nekretnina još jedna u nizu pobjeda vlastoljubaca nad građanima u stvaraju politike i zakona čiji je jedini smisao da ojačaju vlastitu poziciju i stvore preduvjete za zapošljavanje novih generacija birokrata. Svako kreirano birokratsko radno mjesto načelno postaje trajni trošak građanima – poreznim obveznicima, a dosadašnja racionalizacija javnog sektora ukazuje na to kako je “rezanje potrošnje” zapravo isprazna fraza jer se dešava upravo suprotno – na konto povećanja birokracije i daljnje potrošnje nemilice se eksploatira porezne obveznike koji svojim radom u suštini stvaraju realnu i opipljivu korist za sve. Uništavanjem korisnog rada na konto beskoristnog sustavno propadamo u siromaštvo i očaj. Pravo na uživanje u plodovima vlastitog rada produktivnim građanima se oduzima kako bi se omogućile trajne privilegije skupinama građana koji ne sumnjaju u moralnost takvog postupanja. Oni porezne obveznike smatraju tek sredstvom, limunoglavcima, koje treba cijediti.
Uzmemo li u obzir da te skupine dominiraju društvom, kako brojem tako i položajem pojedinaca na visokim društvenim funkcijama, nema sumnje kako će se politička i aktivistička praksa uništavanja realne ekonomije i osiromašenja produktivnih građana nastaviti kroz nametanje novih politika, poreza i mjera na u cilju očuvanja položaja privilegiranih.
Svako dobro,
vaš Kapitalac
Kapitalac 