Na Facebooku se možete (odnedavno) pridružiti dvjema zanimljivim grupama koje nastoje potaknuti rasprave u krugu libertarijanaca ali i sučeliti njihove stavove sa onom suprotnom stranom, odnosno kolektivizmu naklonjenim pojedincima.
Grupa Libertarijanci koji govore naški okuplja libertarijance s hrvatskog i ex-ju govornog područja. Registrirati se mogu svi (za sada), grupa je otvorena pa ako i ne želite debatirati slobodni ste lurkati (kriomice promatrati).
Grupa Državna intervencija ili slobodno tržište je grupa u kojoj zagovornici državne intervencije (etatisti kolektivisti) objašnjavaju zašto kapitalizam i slobodno tržište nisu dobri, a libertarijanci nastoje pokazati drugačije. Također je otvorena za sve.
Zanimljiv site koji kondenzira sadržaj s mnogobrojnih libertarijanskih blogova i twitter profila možete naći na liberator.in
Za prvi VladaUP, vladino “druženje” s on-line zajednicom, KapitalacTwitt postavio je pitanje: “Vidi li @VladaRH sebe kao predvodnika ili ravnopravnog sudionika u procesu digitalizacije u Hrvatskoj? #VladaUp “
Odgovor Darka Parića, pomoćnika ministra Uprave: “Apsolutno Vlada vidi sebe kao predvodnika informatizacije Hrvatske, prije svega sami sebe, a onda i ostatka Hrvatske”
Odgovor na pitanje, ponovno prvo u nizu, možete pogledati na Youtubeu:
Prije svega želio bih naglasiti da je spomenuti VladaUP bio organiziran zbog namjere ministarstva Uprave da informatizacijom državne uprave ubrza administrativne usluge građanima RH. Moje pitanje malo je šireg scopea od nominalne problematike kojom se Vlada namjeravala baviti na spomenutom eventu no više se ne pokušavam baviti analizom ispravnosti njihovih pojedinih odluka i detalja koji ne stvaraju razliku u odnosu na stanje koje bi proizašlo i iz ne-bavljenja istom, već pokušavam shvatiti kakve reperkusije ima sumprodukt njihovih sitnih akcija i odluka na prava, slobodu i mogućnost pojedinaca u ovoj zemlji te kako skup pojedinaca reflektira njihove odluke.
Pomoćnikov odgovor nije ništa što nisam očekivao. Paušalno, egopodizačko pitanje na koje će se egocentrici uvijek upecati svojim iskrenim odgovorom otkriva iskrene namjere pa tako i u ovom slučaju. Namjera je vlasti ozbiljno se upetljati i u IT sektor, pače toliko ozbiljno da već sada smatraju sami sebe predvodnikom svega informatičkoga što će se dešavati u ovoj zemlji. Nije zaključak nimalo pretjeran. Radi se o tehničkom području, inovativnom i perspektivnom u kojem se kreću lucidni i sposobni ljudi sa bezbrojnim idejama i neograničenim potencijalom. Pravi rudnik resursa potrebnih za revolucionarne IT projekte. Nije čudo što je event pohodila masa visokopozicioniranih IT stručnjaka i vlasnika vodećih IT tvrtki u zemlji koji žele svom silom utjecati na Vlast svojim kompetencijama ne bi li izborili eventualno bolji položaj za sebe. Glupo bi bilo očekivati da su prisustvovali tom eventu iz bilo kojeg drugog razloga osim spomenutog. U prilog očekivanjima IT kompanija mogu navesti iskustvo s prošlogodišnje 16. HrOUG konferencije u Rovinju, gdje je glavna rasprava okruglog stola na Java danu, gdje su sjedili eminentni stručnjaci u tom području, bila svedena na nedovoljno razumijevanje države prema IT-u te nepostojanje subvencija toj perspektivnoj industriji. Posebna muka mi je bila gledati tako uspješne i poduzetne ljude koji zazivaju državu da im dodatno uskače u posao, umjesto da pričaju o javi, a dodatna muka je proizašla iz toga što se nisu mogli od te teme odmaknuti tijekom cijele diskusije.
Problem s tim ljudima u Rovinju, kao i s ovima koji su pohodili VladaUP, je u tome što načelno nisu poduzetnici, a najmanje su ekonomisti. Radi se o potpuno drugačijem mindsetu, ljudima koji razmišljaju 100% procesno, a 0% ekonomski, ne shvaćaju tržište kao okolinu u kojoj svojom konkurentnošću moraju izboriti poziciju iz koje će se njihova kompetentnost u području oblikovati u profit tvrtke. Zbog tih blokada u racionalnom razmišljanju od takvih glava vjerojatno nikada nećete čuti kritiku državnog intervencionizma, dapače, oni će zazivati intervencionizam ali u drugačijem obliku, njima više prikladnom. IT sektor u HR i dražva su slizani na svim razinama. Država je najveći potrošač IT proizvoda u HR, ujedno je siguran i brz platiša, ugovori se definiraju i podmeću gotovo besprigovorno i samim time za njih nema smisla izlagati se rizicima otvorenog tržišta gdje je za očekivati da će netko nužno i izgubiti utrku. Ne žele oni razvoj uz istovremenu konkurentnost već ciljaju na razvoj kroz državnu intervenciju i subvenciju. Poljoprivreda je tako postala OUT, kao zastarjela i još bitnije “primitivna” branša, te se tako od nove vlasti, zaluđenoj promjenama, očekuje da IT postane IN.
Odgovor pomoćnika ministra zvuči poput objave zaruka IT sektora i države, a uskoro, kada se aktualizira pitanje subvencioniranja tog perspektivnog sektora, zaista ćemo se osjećati kao na svadbi – svaki gost, porezni obveznik, donijet će mladencima svoju kovertu i poželjeti “dugu” i “sretnu” budućnost.
