Oznake

, , , , , , , ,

Na stranu u ovom slučaju je li ZET-ova karta preskupa, čeka li se na prijevoz predugo, je li prevruće ili prehladno u vozilima i općenito posluje li ZET racionalno ili ne. U priči o ZET-u ja vidim sasvim drugačiji problem – monopol. Navedene probleme i druga negativna iskustva korisnika njihovih usluga uvjeren sam učinkovito bi riješila potpuna liberalizacija javnog prijevoza i uvođenje tržišnog, konkurentnog načina pružanja usluga prijevoza umjesto povijanja monopolu kojeg se financira novcem građana, posredstvom gradskih vlasti, kada god zatreba. Djelomična liberalizacija taxi prijevoza i okretanje u smjeru tržišne prakse dobar je primjer kako konkurencija koristi svima, naročito korisnicima usluge zbog kojih ona uostalom i postoji.

Fotka ispod navodno dolazi iz Kanade (zgooglajte “Honest Canadian commuters”), stara je otprilike tri dana, a prikazuje ulaz u metro, pokvaren uređaj za propuštanje putnika, u koji evidentno treba ubaciti novac ili kupljenu kartu kako bi se vrata otvorila, te hrpu novca, što kovanog, što papirnatog, a i poneka karta (bar mi se tako čini), što ukazuje na izraženu svijest građana o tome kako je u redu platiti za uslugu koja se koristi. Ne znam je li metro u kojem je fotografija snimljena pod koncesijom ili njime upravlja gradska tvrtka no to i nije osobito bitno u ovom slučaju.

kanada_metro

Stav čovjeka – kako je u redu platiti za uslugu koja se koristi ako su parametri usluge unaprijed poznati i ako odluka o korištenju iste stvar volje tog čovjeka – jest jedna od osnovnih lekcija iz zdravog i moralnog ekonomskog postupanja i odnosa prema drugima.

U uvjetima gdje ljudi očekuju besplatnu uslugu i ne žele je platiti – na što često javno pozivaju druge, gotovo je nemoguće potaknuti liberalizaciju tržišta. Naime kako bi tko mogao pružiti uslugu, u privatnom aranžmanu, tada je za očekivati da će korisnik uslugu htjeti platiti i platiti, a pružatelj imati pravo naplatiti.

S obzirom na stav korisnika među kojima mnogi očekuju voziti se na tuđi račun, što im gradske vlasti u velikoj mjeri omogućuju (gradske vlasti i ZET su definirali mnogobrojne socijalne klase među putnicima), očito je da bi uspostava usluga prijevoza u privatnom aranžmanu bila vrlo rizična aktivnost za privatnika. Švercerima je besplatan prijevoz omogućen primjerice ukidanjem konduktera u tramvajima koji su se brinuli o tome da svaki putnik koji stupi u vozilo i plati kartu.

Vlasniku kapitala nije u interesu da ga izgubi u uvjetima gdje ne postoji zdrav i moralan ekonomski odnos među građanima, a privatnikov problem nije u iznalaženju računice prijevoza između točke A i B već u tome što se političkim putem omogućuje kupovina socijalnog mira (i glasova) na račun trećih strana, u ovom slučaju potencijalnog vlasnika kapitala. Političke manipulacije su česte i osnovna su prepreka poštenim ulagačima kojih u pravilu iz tog razloga i nema. Ako se koji ulagač eventualno i pojavi treba vidjeti jesu li građani promijenili svoju retoriku i praksu (neplaćanje) pa time dozvali liberalizaciju jer u protivnom postoji mogućnost da je interes ulagača tek u ubiranju kakvog paušala iz gradske blagajne, posredstvom gradskih vlasti u nekoj novoj kleptokratsko-kronističkoj igrici na račun građana.

Gradska tvrtka, monopolist, će do trenutka liberalizacije egzistirati na račun građana koji plaćaju kartu za prijevoz kao i na račun gradske blagajne koja se puni prirezom na plaću tih građana (među kojima mnogi uopće ne koriste prijevoz, ali ga kao što vidimo indirektno plaćaju), dok će se šverceri, te mnogobrojne socijalne skupine, voziti na njihov račun i pri tome slati poruku kako je u redu ne platiti jer očito je da usluga funkcionira unatoč tome.

Na takvu nemoralnu praksu odlučuje se sve veći broj onih koji plaćaju, jer vide da može i tako (misle si – što bi bili glupi pa plaćali). Navedena logika i postupanje dovodi do podizanja cijene usluge ostatku građana. Posljedično jača i položaj političkoj klasi koja se suočava sa problemom javne tvrtke koju moraju spašavati od propasti, racionalizirati, restrukturirati, i to ponovno novcem građana. Iz ovoga možete dobiti okvirnu sliku o štetnosti monopola te kakve socio-ekonomske posljedice proizlaze iz njega.

Svako dobro,
vaš Kapitalac