Oznake
Darko Parić, informatizacija, IT, Ministarstvo uprave, poljoprivreda, poticaji, subvencije, Twitter, VladaUP
Za prvi VladaUP, vladino “druženje” s on-line zajednicom, KapitalacTwitt postavio je pitanje:
“Vidi li @VladaRH sebe kao predvodnika ili ravnopravnog sudionika u procesu digitalizacije u Hrvatskoj? #VladaUp “
Odgovor Darka Parića, pomoćnika ministra Uprave:
“Apsolutno Vlada vidi sebe kao predvodnika informatizacije Hrvatske, prije svega sami sebe, a onda i ostatka Hrvatske”
Odgovor na pitanje, ponovno prvo u nizu, možete pogledati na Youtubeu:
Prije svega želio bih naglasiti da je spomenuti VladaUP bio organiziran zbog namjere ministarstva Uprave da informatizacijom državne uprave ubrza administrativne usluge građanima RH. Moje pitanje malo je šireg scopea od nominalne problematike kojom se Vlada namjeravala baviti na spomenutom eventu no više se ne pokušavam baviti analizom ispravnosti njihovih pojedinih odluka i detalja koji ne stvaraju razliku u odnosu na stanje koje bi proizašlo i iz ne-bavljenja istom, već pokušavam shvatiti kakve reperkusije ima sumprodukt njihovih sitnih akcija i odluka na prava, slobodu i mogućnost pojedinaca u ovoj zemlji te kako skup pojedinaca reflektira njihove odluke.
Pomoćnikov odgovor nije ništa što nisam očekivao. Paušalno, egopodizačko pitanje na koje će se egocentrici uvijek upecati svojim iskrenim odgovorom otkriva iskrene namjere pa tako i u ovom slučaju. Namjera je vlasti ozbiljno se upetljati i u IT sektor, pače toliko ozbiljno da već sada smatraju sami sebe predvodnikom svega informatičkoga što će se dešavati u ovoj zemlji. Nije zaključak nimalo pretjeran. Radi se o tehničkom području, inovativnom i perspektivnom u kojem se kreću lucidni i sposobni ljudi sa bezbrojnim idejama i neograničenim potencijalom. Pravi rudnik resursa potrebnih za revolucionarne IT projekte. Nije čudo što je event pohodila masa visokopozicioniranih IT stručnjaka i vlasnika vodećih IT tvrtki u zemlji koji žele svom silom utjecati na Vlast svojim kompetencijama ne bi li izborili eventualno bolji položaj za sebe. Glupo bi bilo očekivati da su prisustvovali tom eventu iz bilo kojeg drugog razloga osim spomenutog. U prilog očekivanjima IT kompanija mogu navesti iskustvo s prošlogodišnje 16. HrOUG konferencije u Rovinju, gdje je glavna rasprava okruglog stola na Java danu, gdje su sjedili eminentni stručnjaci u tom području, bila svedena na nedovoljno razumijevanje države prema IT-u te nepostojanje subvencija toj perspektivnoj industriji. Posebna muka mi je bila gledati tako uspješne i poduzetne ljude koji zazivaju državu da im dodatno uskače u posao, umjesto da pričaju o javi, a dodatna muka je proizašla iz toga što se nisu mogli od te teme odmaknuti tijekom cijele diskusije.
Problem s tim ljudima u Rovinju, kao i s ovima koji su pohodili VladaUP, je u tome što načelno nisu poduzetnici, a najmanje su ekonomisti. Radi se o potpuno drugačijem mindsetu, ljudima koji razmišljaju 100% procesno, a 0% ekonomski, ne shvaćaju tržište kao okolinu u kojoj svojom konkurentnošću moraju izboriti poziciju iz koje će se njihova kompetentnost u području oblikovati u profit tvrtke. Zbog tih blokada u racionalnom razmišljanju od takvih glava vjerojatno nikada nećete čuti kritiku državnog intervencionizma, dapače, oni će zazivati intervencionizam ali u drugačijem obliku, njima više prikladnom. IT sektor u HR i dražva su slizani na svim razinama. Država je najveći potrošač IT proizvoda u HR, ujedno je siguran i brz platiša, ugovori se definiraju i podmeću gotovo besprigovorno i samim time za njih nema smisla izlagati se rizicima otvorenog tržišta gdje je za očekivati da će netko nužno i izgubiti utrku. Ne žele oni razvoj uz istovremenu konkurentnost već ciljaju na razvoj kroz državnu intervenciju i subvenciju. Poljoprivreda je tako postala OUT, kao zastarjela i još bitnije “primitivna” branša, te se tako od nove vlasti, zaluđenoj promjenama, očekuje da IT postane IN.
Odgovor pomoćnika ministra zvuči poput objave zaruka IT sektora i države, a uskoro, kada se aktualizira pitanje subvencioniranja tog perspektivnog sektora, zaista ćemo se osjećati kao na svadbi – svaki gost, porezni obveznik, donijet će mladencima svoju kovertu i poželjeti “dugu” i “sretnu” budućnost.
Svako dobro,
vaš Kapitalac
He, he, dobra ova sa zarukama! Čestitka i na tome kako si opet ubacio prvo pitanje.
Čitajući izvještaj, mene je zabrinula najava centralizacije svega, od podataka do nabave i slično. To što danas svaka bolnica kupuje svoj softver (ako kupuje, ne znam) možda nije na prvi pogled idealno, ali ne vidim ni problem u tome. Država može definirati interface za podatke koje bolnice trebaju slati njoj, a koriste li one pritom softver A ili B bi trebalo biti svejedno. Štoviše, ovako postoji ipak neka konkurencija među firmama, inovacija, natjecanje cijenama. Ako bude samo jedan ponuđač onda će onaj tko je najbliži vlasti dobiti veliki megaprojekt na kojem će omastiti brk, a ostali nek se snalaze kako znaju. To što se tiče nabave.
Drugo se tiče centralizacije podataka, OIB-a i sličnog. Tu isto treba biti oprezan, jer svi znamo da treba uvesti OIB, a kad nekoga pritisnem da mi objasni zašto, promrmlja nešto općenito tipa “porezi” ili “socijalna pomoć”. Molim svakoga tko mi može opisati case-study gdje je OIB nedvojbeno dobra stvar da mi pošalje ovdje ili na mail.
OIB je dobra stvar jer onda više ne bismo morali nositi osobne iskaznice okolo i ne bismo mogli biti uhićeni zbog skitnje jer smo zaboravol.
Naime OIB se može pretvoriti u bar kod koji se može relativno bezbolno žigom utisnuti u kožu građanina/građanke i na taj način olakšati provjeru identiteta organima narodne vlasti. Narodna vlast bila bi opremljena bar code readerima koji bi preko širokopojasne mreže u bilo kojem trenutku i mjestu bili povezani sa centraliziranom bazom podataka.
Ulaganja u tu infrastrukturu donijela bi nove investicije i nova radna mjesta. Tu je posebno značajan IT sektor zbog nabave bar kodova, te dovođenja širokopojasnog interneta u sve zabite kutke Lijepe Naše, tamo kud povampireni privatni kapital žedan profita ni ne pomišlja. A da o industriji žigova ne govorimo.
Ti bi se poslovi, naravno, proveli preko javnih natječaja gdje bi se na krajnje transparentan način naveli podaci o natječaju: željeni proizvod/usluga i željeni partner. S obzirom da je željeni partner već naveden, ne bi trebalo provesti preopsežni javni natječaj, čime bi se dobile nove uštede.
Sve ovo utjecat će značajno na rast IT sektora. Budućnost je svijetla!
Jel ovaj case-study ok Šimune?
P.S. Budući da će ACTA kad tad biti usvojena (bez obzira na protivljenje pučanstva), građani/građanke će morati pripaziti kako se slikaju za Facebook, jer ako slikaju bar kod s OIB-om to može dovesti do povrede intelektualnog vlasništva Države (OIB je vlasništvo RH) što može dovesti do brojnih zlouporaba. Takvi građani/građanke bit će oštro kažnjeni.
I meni je ACTA pala na pamet kada sam pisao tekst, kad se lobi AjTijevaca koji sada pljuju po tom sporazumu pogosti državnom pogačom više ih se ne bude čulo po tom pitanju.
Čekam još da se izrodi nova komora za IT.
evo i novih naznaka zazivanja poticanja IT industrije… http://www.jutarnji.hr/-nas-proizvod-je-osvojio-svijet–upravo-smo-otvorili-ured-u-londonu-i-zaradivat-cemo-milijune–/1009324/