• Doniraj
  • O blogu i autoru

Kapitalac

~ dosljedni libertarijanac

Kapitalac

Tag Archives: porez na dohodak

(VLOG) Hoću bruto plaću na ruke!

09 Srijeda pro. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 22 komentara

Oznake

bruto, jumbo plakat, neto, Outdoor Akzent, plaća, porez na dohodak, Reci to glasno

Sredinom studenog Outdoor Akzent je pokrenuo kampanju #Recitoglasno u kojoj su građani imali priliku putem jumbo plakata poručiti sugrađanima što god su već htjeli. Publika i žiri su odabrali ukupno 150 parola, isprintali ih u velikom formatu i polijepili na billboarde širom Hrvatske.

Među odabranima se našla i moja parola “Hoću bruto plaću na ruke“, i to zahvaljujući glasovima publike (Publiko, veliko vam hvala za gotovo 3600 glasova!), a možete je vidjeti u sesvetskom naselju Jelkovec (Ulica kneza Ljudevita Posavskog) još danas i sutra.

Sinoć sam se uputio na lice mjesta kako bih okinuo par fotki, da bi na kraju iz toga ispao i nekakav video iliti video blog (Vlog). Pa eto, ako vas je volja budite slobodni pogledati. U opisu ispod videa su linkovi na prijašnje tekstove koji su povezani s temom bruto-neto plaće te odnosa poreznih platiša i poreznih konzumenata u biračkoj populaciji. Ako vam se stvar svidi možda se ohrabrim pa snimim još štogod. 🙂

A evo i (noćne) fotke plakata:

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Zašto je radnicima Imunološkog zavoda porez pojeo plaće?

28 Petak kol. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 13 komentara

Oznake

bruto, Flat tax, Imunološki zavod, neto, plaća, porez na dohodak, porezni sustav, povrat poreza, prirez, progresivni porez

Na početku odmah i odgovor: Zbog progresivnog poreznog sustava.

Ako kojim slučajem niste upoznati sa tim sustavom, a takav imamo u Hrvatskoj, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, dovoljno je da znate barem sljedeće – To je način oporezivanja koji veće plaće radnika kažnjava primjenom sve većih poreznih stopa.

Ako vas zanima malo više od toga, recimo kako se to primijenjuju porezne stope (i u kojem postotku), a ovisno o visini plaće red je da pogledamo Zakon, koji kaže da se porez plaća po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna. Usput rečeno “Porezna osnovica” je iznos kojeg dobijemo nakon što od bruto plaće oduzmemo doprinose za mirovinsko osiguranje te osobni odbitak (poreznu olakšicu). Doprinosi za mirovinsko iznose 20% bruto plaće (15% za I.stup + 5% za II. stup), dok iznos osobnog odbitka ovisi o raznim faktorima (npr. broju djece, stupnju invalidnosti…) međutim svakome je priznat osnovni osobni odbitak u iznosu od 2600 kuna. U svakom slučaju taj dio vaše plaće, nakon što se oduzmu doprinosi za mirovinsko, neće biti oporezovan već samo preostala razlika i to samo ukoliko je veća od 2600 kuna (npr. kod minimalca razlika bruto-mirovinsko-osobni odbitak je manja od nule pa se ta plaća uopće ne oporezuje).

Za detaljnije od ovoga molim vidite tekst “Što je bruto, a što neto plaća?”

Zakon svakom radniku jamči pravo na 12 osobnih odbitaka godišnje, odnosno jedan odbitak mjesečno. Ako imate više primitaka unutar jednog mjeseca oporezivi iznosi nastavljat će se na one prethodne te razrezivati po sve većim poreznim stopama, dakako ovisno o samom zbroju primitaka (npr. ako unutar mjeseca primite par puta po 100 kuna i dalje nećete platiti niti kune poreza, međutim ako primite par puta po 7000 kuna ući ćete sa zadnjim primitkom i u poreznu stopu od 40%).

U slučaju radnika Imunološkog problem je nastao upravo zbog te prakse odnosno zbog progresivnog poreznog sustava zahvaljujući kojemu su se njihove zaostale plaće stale prelijevati u sve više porezne razrede te im tako zbog progresivnih poreznih stopa (12%, 25% i 40%) odnositi iz ruku sve veći dio očekivanog neto dohotka. Kažu “nepravda”. I jest. Bez daljnjeg. Progresivni porezni sustav je opipljivo nepravedan i kao takav, a sukladno Ustavu koji kaže da se porezni sustav mora temeljiti na pravednosti, trebao bi biti ukinut i zamijenjen sustavom ravnomjernog oporezivanja poznatijim još pod nazivom “flat tax”. Nepravdu koju su na svojoj koži ovih dana osjetili radnici Imunološkog zavoda svakog mjeseca osjećaju mnogi drugi radnici čiji je dohodak oporezivan progresivno.

Vizualizirajmo to što se desilo radnicima Imunološkog, a dešava se otkako je Hrvatske (i progresivnog poreznog sustava) mnogim drugim radnicima:

Za primjer uzmimo hipotetskog (ali moguće stvarnog) radnika Imunološkog zavoda s bruto plaćom od 10.000 kuna kojemu su tijekom kolovoza isplaćene tri plaće te su za svaku obračunati doprinosi te porez i prirez u skladu sa zakonom te progresivnim modelom oporezivanja. Uzmimo u obzir zagrebački prirez od 18%  te osnovni osobni odbitak od 2600 kuna (dakle naš radnik nema djece, nije invalid, samac je, ili jednostavno rečeno nema pravo na korištenje ikoje porezne olakšice). Njegova neto mjesečna plaća iznosi 6.744,48 kuna. Platio je 1.255,52 kune poreza i prireza, te 2000 kuna doprinosa za mirovinsko. Neto + porez i prirez + mirovinsko = 10.000 kuna, što vidimo u prvom stupcu prikazane tabele (stupac 1. isplata (10000 kuna)):

kumulativni_obracun_place

Da je poslodavac uredno isplaćivao plaće tijekom tri mjeseca, za svaki mjesec jednu plaću, naš radnik zaradio bi neto ukupno 20.233,44 kune. Što je zbroj tri neto mjesečne plaće od spomenutih 6.744,48 kuna. No kako poslodavac nije uredno izvršavao svoje obveze već sa zakašnjenjem (ovdje ne ulazim u razloge jer razmatramo učinke progresivnog poreza, a ne promašenih politika i lošeg upravljanja tvrtkom), desilo se to da je ovaj isplatio tri plaće unutar jednog mjeseca. Zbog ranije opisane karakteristike progresivnog sustava oporezivanja svaka nova plaća unutar mjeseca obračunavala se prema sve većim poreznim stopama. Tako je na drugoj isplati (stupac 2. isplata (10000 kuna)) kumulativno porez narasao na čak 3.094 kune, što je preko 2000 kuna više nego u slučaju redovne mjesečne plaće, a na trećoj isplati (stupac 3. isplata (10000 kuna)) na šokantnih 6.294 kune. Tijekom tri redovne mjesečne plaće suma poreza i prireza iznosila bi 3.192 kune što je duplo manje nego što ispada kod obračuna tri plaće unutar jednog kalendarskog mjeseca.

Usporediv s time je gubitak neto plaće kojeg će osjetiti radnik. On neće zaraditi očekivane 20.233,44 kune (3 neto plaće) već 16.573,08 kuna, što je 3.660,36 kuna manje. Gotovo pola mjesečne plaće odnijela je država zahvaljujući progresivnom poreznom sustavu, i kao što rekoh u uvodu – kaznila radnika zbog toga što je radio i zaradio više.

Ovdje imamo još neke grafičke prikaze koji su izvedeni iz gornje tabele:

  1. Prikaz kako se neto plaća smanjuje zbog kumulativnog obračuna i progresivnog sustava
    neto_smanjenje
  2. Udio i rast poreza prilikom svake pojedine isplate unutar kalendarskog mjeseca
    rast poreza
  3. Usporedba iznosa tri neto plaće kod obračuna tijekom tri kalendarska mjeseca i unutar istog kalendarskog mjeseca
    neto placa obracun
  4. Usporedba iznosa plaćenog poreza kod obračuna tijekom tri kalendarska mjeseca i unutar istog kalendarskog mjeseca
    iznos poreza obracun
  5. Usporedba gubitka neto plaće usljed progresivnog oporezivanja
    gubitak neto place i porez

Za detaljni uvid u podatke i izračun budite slobodni poslužiti se ovim excelom.

Zaključak:

Ipak, ukoliko tijekom 2015. godine dobiju očekivanih 12 plaća radnici Imunološkog zavoda mogu doći do razlike poreza i prireza koju su preplatili usljed obračuna više plaća u jednom kalendarskom mjesecu. Poslodavac ima zakonsku obvezu na zadnjoj isplatnoj listi za 2015. godinu obračunati i godišnji porez, što znači “raspeglati” njegove primitke tokom godine kroz 12 osobnih odbitaka na koje ima pravo. Ako to ne učini onda do svojeg novca mogu samo ako podnesu godišnju poreznu prijavu (ovo vrijedi samo u slučaju da su svi doprinosi uredno plaćeni te da radnik nije imao drugih prihoda. Jer drugih prihoda prema zakonu ima svakojakih, baš kao i metoda oporezivanja istih, pa je tu mogućnost povrata poreza relativna i treba se utvrditi od slučaja do slučaja).

U slučaju kojeg razmatramo država će izvršiti povrat preplaćenog poreza, negdje tijekom 2016. godine. Dakle radnici će doći do svojeg novca ali će se morati strpiti. Strpljenje je potrebno također zbog poreznog sustava koji je progresivan u slučaju dohotka od nesamostalnog rada ali i vrlo šarolik u pogledu drugih oblika rada za koje se primijenjuju specifične metode obračuna poreza.

Sve to komplicira postupak usklađivanja sa poreznim zakonima i regulativom, sustav zahtjeva kolosalnu birokraciju, inertan je i kao takav nevaljao. Porezni sustav potrebno je pojednostaviti, a flat tax je u tom pogledu najjednostavnije rješenje. Uskladiti se sa flat tax sustavom jeftinije je, brže i transparentnije od postojećeg progresivnog sustava.

Osim toga bilo bi krajnje korektno od Porezne uprave da svakom poreznom obvezniku koji je preplatio porez i prirez bez posebne zamolbe i komplikacija vrati preplaćeni iznos. Ovako kako je to danas postavljeno ona će taj višak nonšalantno zadržati za sebe (državu), a što ste lošije upoznati sa poreznim sustavom to je incidencija takve prakse veća, što ide na ruku vlasti (kojoj dajete taj novac na raspolaganje) ali ne i vama (koji gubite vlastiti novac). I u tom smislu govorimo o nepravdi koja se dešava unutar postojećeg poreznog sustava i koju, ponavljam, Ustav ne tolerira. Svim dionicima vlasti, zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj, mogu reći tek “molim vas, zamislite se malo nad sustavom kojeg ste izgradili”.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Linkovi na neke vijesti o ovoj temi: HRT, 24Sata

Kako ostvariti povrat poreza za 2014. godinu?

06 Petak velj. 2015

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 131 komentar

Oznake

DOH, faktor osobnog odbitka, porez na dohodak, porezna kartica, porezna olakšica, porezna prijava, povrat poreza, uzdržavani član

Dragi čitatelji,

pozivam vas da u komentarima ispod ovog teksta postavljate pitanja vezana za vaše porezne prijave za 2014. godinu. Da, došlo je to doba godine. 🙂

Prošlogodišnji tekst na istu temu privukao je velik broj čitatelja koji su postavili također velik broj pitanja o tome kako pravilno ispuniti poreznu prijavu te o čemu ovisi hoće li ili neće ostvariti povrat poreza. Pitanja su se u većini slučajeva odnosila na osobni odbitak i faktore koje je potrebno upisati u DOH obrazac, odnosno porezne olakšice temeljem invalidnosti ili uzdržavanih članova obitelji i djece, prijave i odjave članova s porezne kartice, prirez, stažiranje za 1600 kuna, te brojna druga.

Ove godine na vaša pitanja u komentarima odgovarat će tim stručnjaka iz tvrtke Opulento d.o.o., specijaliziranog računovodstvenog servisa za tvrtke koje se bave uslugama. Ako ste tvrka koja se bavi uslugama Opulento ima odlična rješenja za vas.

Između pitanja koja postavite u komentarima na kraju sezone ćemo izdvojiti ona najčešća, tipska pitanja i objaviti ih u zasebnom tekstu. Time ćemo otvoriti više prostora za vaše specifične slučajeve u budućnosti.

Molim vas da pitanja koja ćete postaviti budu jednostavna, koncizna i da se odnose na specifičan problem na koji ste naišli prilikom ispunjavanja DOH obrasca. Jer kako god da okrenete DOH obrazac ćete morati uzeti u ruke. Kod ispunjavanja DOH obrasca uvelike vam može pomoći DOH obrazac u Excel formatu kojeg tradicionalno objavljuje Erste banka. Izbjegavajte pitanja tipa “imam li pravo na povrat poreza ako sam prošle godine zaradio 5000 kuna?” Zašto? Temeljem podataka koje vidimo u tom pitanju nije moguće dati precizan odgovor. Odgovor ovisi o tome je li poslodavac u vaše ime uredno izvršio sve obveze, što znači podmirio doprinose i druga davanja iz (i na) plaću. Odgovor ovisi i o brojnim drugim stvarima. Da biste uspješno ispunili svoj DOH obrazac prije svega morate imati svoj IP obrazac kojeg će vam uručiti poslodavac i na kojemu su razrađeni vaši prihodi, iznos uplaćenih doprinosa, poreza i prireza te neto isplata. Uz IP obrazac to mogu biti i druge vrste potvrda o vašim primicima i plaćenim obvezama. Sve ovisi o tome na koji način ste zasnovali svoj radni odnos (npr. to može biti i autorski ugovor…).

Svako dobro i mnogo sreće u ostvarenju prava na povrat poreza! 🙂
Vaš Kapitalac

Dodatak: S obzirom da kraj veljače pada na vikend ove godine moguće je poslati poreznu prijavu zaključno sa 02.03.2015.

opulento

Zašto porezna reforma donosi manju korist radnicima s nižim plaćama?

04 Četvrtak pro. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 11 komentara

Oznake

porez na dohodak, porezna osnovica, Porezna reforma, prirez, progresivni porez

Na ovaj post me potaknuo novi val špekulacija o učincima porezne reforme koja stupa na snagu s prvim danom 2015. godine. Ukratko, poreznom reformom povisit će se porezna osnovica sa 2200 na 2600 HRK, te ulazak u najveću progresivnu poreznu stopu od 40% sa 8800 na 13200 HRK.

Što to zapravo znači? Najjednostavnije rečeno – država će građanima, obveznicima poreza i prireza na dohodak, uzimati manje nego do sada. Potpuno je krivo shvaćanje mnogih građana da će ovom mjerom država nekima davati manje, a nekima davati više. Ta retorika navodi ljude na zaključak kako država pogoduje bogatijima, naravno, na štetu siromašnih. Taj zaključak je pogrešan u svojoj osnovi.

Prije svega, kada govorimo o porezu na dohodak država nikome ne daje ništa. Ona uzima dio rada produktivnog, zaposlenog sloja građana. Zahvaljujući ovoj reformi država će tim građanima uzimati nešto manje nego što je uzimala do sada. Takva stvar je za svaku pohvalu, a s obzirom na okolnosti u kojima živimo gotovo je nevjerojatno da je vlast imala političke volje donijeti takvu mjeru, mjeru koja ide na izravnu korist građanima. Svi zaposleni građani zahvaljujući ovoj reformi imat će na raspolaganju nešto više plodova vlastitog rada.

Neosporno je to da će građani s nižim plaćama od ove mjere imati najmanje koristi. Međutim to nije zbog toga što država preferira bogate već zbog same prirode hrvatskog poreznog sustava. Porezni sustav u Hrvatskoj je progresivan, što znači da manje opterećuje radnike s manjim plaćama, a više one s većim plaćama. U slučaju Hrvatske to znači da u sumi svih poreza na dohodak najmanji udio čine porezi koje su uplatili radnici s manjim plaćama, a najveći dio čine uplate onih s većim plaćama.

Izraženo u brojkama vrijedi sljedeće: 85% svih poreza i prireza na dohodak koji su uplaćeni u državni proračun dolazi od oporezivanja plaća većih od 5000 HRK. Sve plaće manje od 5000 HRK tako čine 15% ukupno uplaćenih poreza i prireza na dohodak. Na primjeru proračuna 2013. godine to izgleda ovako:

Iz istih podataka također možemo zaključiti da radnici s plaćama većim od 6000 HRK uplaćuju u proračun više od dvije trećine ukupnih prihoda od oporezivanja rada (69%). Također, udio poreza na dohodak kojeg su uplatili radnici sa plaćama do 4000 HRK u ukupnom iznosu iznosi tek 6%.

Ova demonstracija daje nedvosmislen odgovor na pitanje zašto radnici s manjim plaćama od ove reforme imaju manju korist od radnika s većim plaćama. Odgovor ne zvuči popularno, jer je u Hrvatskoj sustav vrijednosti ozbiljno poremećen, međutim činjenica je da korist od ove mjere korelira sa iznosom plaćenog poreza. Oni koji uplaćuju manje poreza imat će manju korist od ove reforme, a oni koji uplaćuju više poreza imati će veću korist. Unatoč tome radnici s većim plaćama i dalje će u proračun plaćati znatno veće iznose poreza i to ponajprije zahvaljujući modelu progresivnog oporezivanja rada. Podsjećam, ovdje se i dalje ne radi o tome da država nekome daje više, a nekome manje, nego će radnicima uzimati manje od onoga što su vlastitim radom stvorili.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Izvori:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/09-02-05_01_2013.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/09-02-05_01_2012.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/09-02-05_01_2011.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/09-02-05_01_2010.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/9-2-5_1h2009.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2008/9-2-5_1h2008.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2007/9-2-5_1h2007.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2006/9-2-5_1h2006.htm
http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2005/9-2-5_1h2005.htm
http://www.rrif.hr/kalkulator_placa.html

Porezno rasterećenje? Evo vam prirez luzeri!

26 Utorak kol. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 8 komentara

Oznake

Koprivnica, porez, porez na dohodak, Porezna reforma, porezno rasterećenje, prirez

U Hrvatskoj postoji izvjestan broj općina i gradova koji nemaju prirez poreza na dohodak svojih stanovnika. Od ukupno 128 gradova u 43 grada nema prireza, što je 33,6% od ukupnog broja, dok je kod općina situacija obrnuta odnosno od ukupno 428 njih čak 231 ne prikuplja prirez, što je 54%. Sve stope prireza gradova i općina možete pogledati ovdje.

S obzirom da se porez na dohodak dijeli između gradova, županija i države, pri čemu gradovi (općine) prolaze najbolje jer im pripada preko 56% prikupljenog iznosa, a može biti i više ukoliko grad ima organizirane javne službe (bolnicu, hitnu pomoć, vatrogastvo…), za očekivati je da će smanjenje poreznog opterećenja doprinijeti određenom smanjenju njihovih prihoda.

Dok se malobrojni radnici širom Hrvatske vesele najavljenoj poreznoj reformi zaposleni po lokalnim samoupravama kuju opaki plan. To veselje će za mnoge radnike biti kratkog vijeka. Pojedini gradovi i općine koje dosad nisu prikupljale prirez najavljuju da će započeti s tom praksom. Najglasnija po tom pitanju je Koprivnica. Prema zakonu o financiranju lokalne samouprave koprivničko poglavarstvo može aktivirati prirez do 12%, jer ima manje od 30.000 stanovnika, a ukoliko se pribroje i prigradska naselja tada prirez može biti i 15%. Koliko će točno iznositi prepušteno je na odluku koprivničkim birokratima. U načelu uzet će onoliko koliko im treba da pokrpaju razliku koja će nastati zbog porezne reforme i povrh toga, pretpostavljam, neku sigurnosnu razliku. Zagreb, koji ima poseban status u ovom slučaju i kojemu po zakonu pripada više od drugih gradova, može svojih 18% prireza podići i na 30% ako zatreba. Hmm.

Stanovnicima gradova i općina koje trenutno ne prikupljaju prirez, među kojima su najpoznatiji Koprivnica, Krapina, Ogulin, Samobor, Đurđevac, Glina, Hvar, Krk, Novalja i drugi, predlažem da pričekaju s otvaranjem šampanjca povodom poreznog rasterećenja jer bi im se on mogao vratiti poput bumeranga u obliku prireza.

Vrijedi još napomenuti kako ova situacija otkriva da je dihotomija ljevice i desnice zapravo lažna. Oni su suštinski isti. Barem što se tiče pitanja pljačke građana temeljem koje financiraju svoje političko-ideološke ciljeve. Koprivnička gradonačelnica (SDP) i virovitički župan (HDZ) očito govore istim jezikom.

koprivnica_prirez_luzeri

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Porezna reforma – progresivni porezni sustav šteti i radnicima s nižim plaćama!

22 Petak kol. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 12 komentara

Oznake

40%, bruto, Lalovac, neoporezivi dohodak, neto, plaća, porez, porez na dohodak, Porezna reforma, porezne stope

Aktualna tema ovih dana je promjena načina oporezivanja osobnog dohotka građana. U tom smislu govori se o povećanju neoporezivog dijela dohotka sa 2.200 na 2.400 ili 2.600 kuna kao i o pomicanju poreznog razreda od 40% sa 8.800 kuna na neki viši iznos dohotka (13.200 kuna). Tom promjenom bi se građanima, osobito onima koje opisuju kao “srednji sloj”, ostavio dio osobnog dohotka u džepu. To istovremeno znači da će u državni proračun biti uplaćeno nešto manje novca (oko 2 milijarde kuna).

Utjecaj ove promjene veći je kod visokih primanja zbog prirode poreznog sustava koji dohodak oporezuje progresivnim stopama. Većina smatra alternativni flat-tax (ravnomjerni) model oporezivanja nepoštenim. Ta paušalna ocjena poštenja stvar je elementarne financijske pismenosti koja je u populaciji evidentno na vrlo niskoj razini. Kako bi se ta pismenost povećala vrijedi opisati osnovne karakteristike oba porezna modela.

U flat-tax modelu svi obveznici poreza na dohodak (radnici) plaćaju jednaku stopu poreza. Primjera radi plaća od 2.000 kuna oporezovana sa 20% odnosi 400 kuna poreza u državni proračun dok plaća od 10.000 kuna oporezovana sa 20% odnosi radniku čak 2.000 kuna. Veća plaća oporezovana istom poreznom stopom slijedom stvari odnosi i veći iznos poreza. U primjeru radnik s plaćom 10000 kuna platit će poreza kao petorica radnika s nižom plaćom. Tko smatra tako nešto nepoštenim neka nastavi čitati jer ono što čini progresivni model neusporedivo je gore za radnika s višim primanjima.

S druge strane stoji progresivni model oporezivanja. Taj model je na snazi u Hrvatskoj i općenito se smatra poštenim. U ovom modelu radnici s višim primanjima plaćaju višestruko veći iznos poreza zbog primjene viših poreznih stopa. U našem slučaju porezne stope kreću od  12% za plaće do 2.200 kuna, pa novih 25% za plaće do 8.800 kuna te 40% dodatno za plaće iznad 8.800 kuna. Posljedično će radnik sa nižom plaćom na ruke primiti i 80% bruto iznosa dok radnik s plaćom na ruke prima tek nešto više od 60% bruto plaće.

Kritike porezne reforme koje dolaze od slabije plaćenih radnika zbog neravnomjernog učinka nemaju pokriće zbog progresivnog poreznog modela. U usporedbi sa položajem bolje plaćenih radnika progresivni porezni model je poprilično milostiv prema radnicima s manjim plaćama. Udio poreza u minimalcu koji iznosi 2.383,77 kuna je beznačajnih 56 kuna (sa zagrebačkim prirezom) što ispada tek 2,3% neto plaće. Ostatak do ukupne bruto plaće odnosi se na mirovinske fondove i zdravstvo. Radnik sa neto plaćom od 10.000 kuna platit će čak 3.383,56 kune poreza odnosno 33,8% od neto plaće. Jedan radnik sa plaćom od 10.000 kuna platit će poreza kao 60 radnika na minimalcu. Je li njegova plaća 60 puta veća? U toj mjeri on će osjetiti i olakšanje nakon ove reforme dok će učinak na plaće radnika s nižom plaćom biti usporediv sa realnim doprinosom kojeg daju u državni proračun, dakle minimalan.

Radnici sa nižim primanjima konačno imaju prilike vidjeti loše strane politike progresivnog oporezivanja koja je opće prihvaćena odnosno koliko država oporezuje građane s višim primanjima. Da je na snazi flat tax sustav tada bi smanjenje porezne stope imalo isti efekt bez obzira na visinu plaće radnika. Postoji tu i još jedan apsurd. Plaće državnih dužnosnika nerijetko su i višestruko veće od primitaka poreznih obveznika koje se za njihov račun oporezuje.

U slučaju ove porezne reforme trošak plaće radnika poslodavcu će ostati isti, a benefiti novog neoporezivog dijela dohotka i pomicanja poreznog razreda od 40% naviše bit će momentalno vidljivi na mjesečnoj plaći radnika. Ipak, poslodavci se možda upuste u korekcije postojećih ugovora o radu i od radnika zatraže da u nekoj mjeri podijele s njima učinke ove mjere. Hoće li i u kojoj mjeri poslodavci to činiti vezano je uz pitanje neposrednog administrativnog troška tog zahvata ali i parametre vezane za tržišne okolnosti (npr. koliko je jaka konkurencija i može li ona njihovim radnicima ponuditi bolje uvjete). Što je konkurencija na tržištu veća radnici su sigurniji da će od ove mjere imati više koristi. Zbog visokih transakcijskih troškova poslovanja (porezi, nameti i gomila zakonskih propisa s kojima mora biti usklađen) dolazi do slabljenja tvrtki na tržištu pa će radnici u takvim tvrtkama (žrtvama birokratski stimulirane neproduktivnosti) vjerojatno biti suočeni sa izmjenama ugovora o radu i to u vidu smanjenja bruto plaće kojom će poslodavci nastojati smanjiti ukupne troškove poslovanja.

Državni zaposlenici za razliku od radnika u privatnom sektoru ponovno nemaju razloga za brigu. Njihova bruto osnovica od 5.108,84 kune bruto sigurno neće biti smanjena stoga im ova porezna reforma svima donosi solidnu neto povišicu. Određena neizvjesnost za lokalnu samoupravu u ovoj priči manifestacija je specifičnog načina na koji se centralna vlast odlučila obračunati sa nižom razinom vlasti. Uskračujući im prihode efektivno smanjuje i njihovu političku moć.

Otkako pratim dnevnu politiku ne pamtim da je Vlada donijela mjeru koja s jedne strane tako očito koristi radnicima i poslodavcima dok s druge strane u istoj mjeri ostavlja državni proračun u neizvjesnosti. Još uvijek razmišljam postoji li tu neka “kvaka 22”. Iako, mjera još nije poprimila konačan oblik niti je stupila na snagu tako da je to možda ta kvaka. Vidjet ćemo. Ministar Lalovac je optimističan i smatra kako će ovom mjerom povećati potrošnju građana, a niži trošak zapošljavanja (manja bruto izdvajanja poslodavca za istu neto plaću radnika) možda pomogne poslodavcima u pokretanju novih investicija. Posljedično bi se trebala kompenzirati početna razlika od 2 milijarde kuna u padu prihoda od poreza na dohodak. To je naravno Lalovčeva špekulacija jer što ako se građani poučeni dugogodišnjom recesijom umjesto na potrošnju odluče na štednju? Crni dani su tu, a s novcem se ne valja razbacivati. U tom slučaju Lalovac će učiniti što? Dići novi kredit da pokrpa sve veću rupu u svojem proračunu ali rashodovnu stranu istog će i dalje odbijati smanjiti?

Najava poreza na kamate na štednju građane bi trebala odgovoriti od štednje. No štediti, ili bolje rečeno sačuvati vrijednost novcu, se može na razne načine. Papir u tom pogledu postaje sve lošiji izbor. Nekretnine će također dobiti svoj godišnji porez koji će istovremeno smanjiti i njihovu temeljnu vrijednost. Kamo onda sa štednjom? Skromna sugestija – kupujte investicijsko zlato! Ono se zahvaljujući direktivama EU do daljnjeg ne oporezuje.

Druga opcija je da štednju i višak novca kojeg ćete imati nakon što ove mjere stupe na snagu jednostavno potrošite. Kupujte televizore, mobitele, punite kolica čipsom i kikirikijem, svejedno je. Tako ćete pomoći Vladi da u svojim statističkim izvješćima pokaže izvjestan gospodarski rast (trgovinska bilanca će možda malo kiksati ali ona je u teoriji ionako notorna glupost), u očima mediokriteta potvrdi ispravnost svojih suludih politika, usput dobro omasti brk i naputuje se Svijetom na vaš račun, a vama će nakon svega pripasti pravo da imate prazne džepove. Morate priznati da je od ove varijante ipak bolja prethodna.

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Frustracije po prijavi poreza

31 Petak sij. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 3 komentara

Oznake

autorski honorar, DOH, oporezivanje, porez, porez na dohodak, prijava poreza

Računam tu godišnju prijavu poreza… uzeli su mi više od pola… za “jedan solidan godišnji odmor s obitelji u Tunisu” više od pola… how lovely…

Ako imate više izvora prihoda, primjerice autorski honorar povrh dohotka od nesamostalnog rada (plaća, mirovina), obratite pažnju na utvrđivanje godišnjeg poreza i prireza (sekcija 9.4 i 9.5 na DOH obrascu).

Naime mogli biste se iznenaditi manjim iznosom povrata poreza nego što ste očekivali.

Razlog tome je što vam porezna i na godišnjem nivou gleda jeste li od ukupnog iznosa godišnjih prihoda platili točno onoliko poreza koliko treba po poreznim kategorijama (12%, 25% i 40%). Tako vam honorar, iako u skladu sa propisima oporezovan još prije nego li ste ga dobili na ruke, može ukupne primitke gurnuti u veću poreznu kategoriju. De facto radi se o dvostrukom oporezivanju.

lopov_porezna_sluzba

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Kako ostvariti povrat poreza za 2013. godinu?

29 Srijeda sij. 2014

Posted by Kapitalac in Nekategorizirano

≈ 133 komentara

Oznake

DOH, godišnja prijava poreza, obrazac, porez, porez na dohodak, porezna uprava, povrat poreza, prijava poreza

Nije loše podsjetiti se kako je rok za podnošenje prijave za povrat preplaćenog poreza za 2013. kraj veljače 2014., što će doći brzo.

Prošle godine gotovo pola milijuna građana je zatražilo povrat preplaćenog poreza, što je velik broj ako znamo da ih je u radnom odnosu tek nešto više od milijun (od toga onih pravih poreznih obveznika, koji plaću ne primaju iz državnog proračuna već se od njihove plaće državni proračun puni, je manje od milijun). Porezna uprava dakle od gotovo 50% građana tijekom godine uzima više nego što se zakonom od njih traži pa ih potom maltretira uvlačenjem u birokratski postupak (koji košta vremena i novca) ukoliko žele vratiti svoj novac u svoj novčanik.

U suprotnom, dakle ako ne zatražite povrat preplaćenog poreza, država vas izlišava prava na taj novac ili drugim riječima porezna vam neće taj novac vratiti iako zna da bi to trebala učiniti (ali oporezivanje nije moralno opravdana rabota).

Upravo građane iz ove zadnje skupine, koji ne traže povrat poreza, jer su nezainteresirani ili demotivirani birokratskim zavrzlavama, ipak molim da ovom pitanju posvete više pozornosti. Naime ipak se radi o vašoj imovini. Najčešći pripadnici ove skupine su građani koji rade samo jedan posao odnosno ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod jednog poslodavca. Obratite pažnju:

Prvi korak – zatražite od poslodavca IP obrazac na kojem će pisati iznosi vaših primitaka, uplaćenih doprinosa te uplaćenih poreza i prireza.

Drugi korak – otiđite na stranicu Erste banke i skinite obrazac prijave poreza na dohodak u excel formatu. Ne bojte se excela. Otvorite fajl koji ste skinuli.

Treći korak – na dnu otvorenog fajla vidjet ćete 8 stranica (str.1, str.2 … str.8). Preskočite prvu i kliknite na drugu (str.2). Na str.2, u poglavlju “4.1.1 Plaća” upišite ukupni iznos primitaka (još poznat kao bruto 1). Taj podatak iščitajte s IP obrasca kojeg ste dobili od poslodavca (prvi korak). Upišite još iznos uplaćenih doprinosa te iznos poreza i prireza. Ukupno dakle tri brojke, čak su u excel obrascu i numerirane kako biste se lakše snašli, naime i na IP obrascu možete naći tražene iznose pod tim istim brojevima (šiframa) ako niste sigurni u njihovo tekstualno značenje.

Preskočite na stranicu 7 (str.7) gdje u poglavlju 9.1 upisujete po mjesecima faktor porezne olakšice. Faktor je veći ukoliko uzdržavate člana obitelji (ženu, muža, dijete). Ukoliko nemate uzdržavanih članova na svojoj poreznoj kartici tada je faktor porezne olakšice 1 za cijelu godinu. Dakle u stupcu B za svih 12 mjeseci (označeni rimskim brojevima u stupcu A) ćete upisati broj 1. Ukoliko imate uzdržavanog člana faktor vam se uvećava, što je propisano zakonom. Također ako živite u području od posebne državne skrbi ti faktori nose veću poreznu olakšicu i već ovisno o tome živite li u području P1, P2, P3 ili P4, što vjerujem znate ako tamo živite (npr. brdska područja ili ratom razrušena) tada ove faktore popunjavate u stupcu ispod svoje oznake. Za svakog novog uzdržavanog člana faktor olakšice vam se povećava. Primjerice ako uzdržavate supružnika tada svoj osnovni faktor 1 povećavate za 0,5 i dobivate 1,5. Ako još k tome imate dijete povećavate za još 0,5, dakle ukupno 2. A ako imate više djece tako vam se faktor sve više povećava. U izračunu tog faktora, što ovisi o vašem broju uzdržavanih članova, pomoći će vam ova tablica:

faktori_porezne_olaksice

(mala napomena, faktor vam se može promijeniti i tijekom godine, dakle prvih par mjeseci uzdržavali ste jednog člana, dakle faktor 1,5, pa ste dodali još dijete i do kraja godine imate faktor 2. Također, vi možete sami uvrstiti faktor na svoju poreznu karticu koja se nalazi kod poslodavca tako da je zatražite od njega, odete na poreznu i prijavite uzdržavanog člana te vratiti poreznu karticu poslodavcu. On će tada voditi računa o tom pitanju. Ako tu brigu ne prepustite poslodavcu onda u svakom slučaju pišite poreznu prijavu na kraju godine jer ćete zahvaljujući poreznoj olakšici za uzdržavanog člana dobiti povrat poreza. Također, vaš supružnik može raditi neki posao ali ne ostvariti ukupno više od 11.000 HRK oporezivih primitaka tijekom godine (npr. socijalna naknada je u cijelosti neoporeziva, kao i dječji doplatak, ali i mnoge druge vrste naknada do određenog iznosa). U tom slučaju bez obzira što je ostvarivao dohodak vi ga imate pravo pisati kao uzdržavanog člana i koristiti faktor porezne olakšice)

Idemo dalje,

Nakon što ste upisali faktore za svih 12 mjeseci kliknite na str.8. Na vrhu stranice možete odabrati stopu prireza ovisno o općini/ gradu u kojem živite. Primjerice Zagreb ima prirez od 18% pa s liste odaberite Zagreb.

I to je to što trebate popuniti. Ostaje za vidjeti koliki je povrat poreza i ima li ga uopće. Zadnje dvije brojke na stranici 8 dat će vam odgovor na to pitanje. Predzadnja brojka, “razlika poreza i prireza za uplatu” govori vam da li ste tijekom godine uplatili premalo poreza pa biste državi trebali platiti još. Srećom ako radite samo kod jednog poslodavca NISTE DUŽNI PODNOSITI POREZNU PRIJAVU pa vas za taj “dug” država neće naganjati.

Zadnja brojka, “razlika poreza i prireza za povrat” je ono što vas zanima. Ukoliko je ona veća od nule, a predzadnja brojka (dug) jednaka nuli, ostvarili ste pravo na povrat poreza u tom iznosu. Čestitam! Još to treba dati na znanje poreznoj.

Četvrti korak – ovaj obrazac možete isprintati, sve stranice, i dostaviti ga poreznoj upravi (osobno ili preporučeno poštom na adresu porezne uprave). Ispunite osobne podatke na str.1 (uključujući i podatke o uzdržavanim članovima obitelji, ako ih uzdržavate), te OIB poslodavca na str.2.. Ako ne želite printati možete kupiti identičan obrazac u Narodnim Novinama i prepisati brojke iz ovog elektronskog. Također popunite osobne podatke i OIB poslodavca. Uz poreznu prijavu prilažete IP karticu koju ste dobili od poslodavca. To je poslodavčev dokaz o izvršenim uplatama u vaše ime.

Nakon podnošenja prijave slijedi čekanje. Tu nema pravila. Neki na kućnu adresu dobiju rješenje o povratu vrlo brzo (mjesec-dva), a neki čekaju i do jeseni, tako da se oboružajte strpljenjem i preporučam da zbog neizvjesnosti ne planirate tim novcem platiti godišnji odmor ili registrirati automobil.

Ukoliko vam iznad navedeno nije jasno, a ohrabrio sam vas u odluci o podnošenju porezne prijave, kontaktirajte me i pomoći ću vam koliko god mogu.

(pitanja o poreznim prijavama za 2014. godinu molim postavljajte ispod novo-objavljenog teksta za 2014. godinu koji se nalazi – OVDJE)

Svako dobro,
vaš Kapitalac

Facebook stranica

Facebook stranica

Nove objave

  • Doviđenja!
  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke!
  • Liberalna misao (54)
  • Zanimljivosti oko povećanja privilegija državnih službenika

Kategorije

  • Liberalna misao (53)
  • Nekategorizirano (462)

Bitcoin donacije

1DjEDPk1BGvxUhukMbF4zDaiYYCYVbk2yX

Bitcoin QR

Najnoviji komentari

Nostradurus Zagrebač… o Doviđenja!
Brojke koje razbijaj… o Koliko dana u tjednu radimo za…
Amra Kuliancic o (VLOG) Hoću bruto plaću na…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…
freshhorizont o Ma po čemu je to direktna demo…

Arhiva

  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015
  • Ožujak 2015
  • Veljača 2015
  • Siječanj 2015
  • Prosinac 2014
  • Studeni 2014
  • Listopad 2014
  • Rujan 2014
  • Kolovoz 2014
  • Srpanj 2014
  • Lipanj 2014
  • Svibanj 2014
  • Travanj 2014
  • Ožujak 2014
  • Veljača 2014
  • Siječanj 2014
  • Prosinac 2013
  • Studeni 2013
  • Listopad 2013
  • Rujan 2013
  • Kolovoz 2013
  • Srpanj 2013
  • Lipanj 2013
  • Svibanj 2013
  • Travanj 2013
  • Ožujak 2013
  • Veljača 2013
  • Siječanj 2013
  • Prosinac 2012
  • Studeni 2012
  • Listopad 2012
  • Rujan 2012
  • Kolovoz 2012
  • Lipanj 2012
  • Svibanj 2012
  • Travanj 2012
  • Ožujak 2012
  • Veljača 2012
  • Siječanj 2012

Blogroll

  • A Young Austrian Economist
  • Adriatic Institute
  • Antemurale libertatis
  • Austrijanci
  • CEA
  • Club von Neumann
  • Cronomy
  • Eclectica
  • Free-Man's Perspective
  • Igniss
  • Jovan Galtić
  • Katkapital
  • Liberator
  • Libertarijanac u samoegzilu
  • Libertarijanci
  • Libertarijanska čajdžinica
  • Liberty 4 Balkans
  • Liberty Policy
  • Libzard
  • Loose Ends in Economics
  • Luna Morado
  • Money Mischief
  • Monopolizam
  • Mračni blog
  • Nedjeljni komentar
  • Nekompetentna reakcija
  • Neosocijalizam
  • Neovisni.info
  • News Bar
  • Otvoren
  • Poslovni
  • Poslovni Puls
  • Quo Vadis Croatia
  • Renesansa
  • Rexlegis – privatno arbitražno sudište
  • Sloboda i Prosperitet TV
  • Srebro Zlato
  • Strašilo
  • Svoboda in odgovornost
  • Tko je John Galt?
  • Udruga za promicanje individualne slobode "Iustitia"
  • Usporedbe
  • Zlatnici

Twitter

  • SpaceX nam kaže da smo tradicionalno zaostali wp.me/p289Ng-1bD #politikahr #SpaceX #izbori2015 7 years ago
  • (VLOG) Hoću bruto plaću na ruke! wp.me/p289Ng-1bv #politikahr #recitoglasno 7 years ago
  • Ovdje zakoni služe da od čovjeka naprave budalu, a institucije da od budale naprave idiota. wp.me/p289Ng-1bt #politikahr 7 years ago
Follow @KapitalacTwitt

Blog pokreće Wordpress.com.

  • Prati Pratim
    • Kapitalac
    • Pridruži se 195 drugih sljedbenika
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Kapitalac
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...